Europska komisija (EK) točno prije mjesec dana Hrvatskoj je doznačila kompletan iznos bespovratnih sredstava odobrenih iz Fonda solidarnosti Europske unije (EU) za sanaciju šteta nastalih u razornom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine.
Iz Fonda solidarnosti EU Hrvatskoj je ukupno osigurano 683,7 milijuna eura, što je drugi najviši iznos sredstava osiguranih iz Fonda za sanaciju posljedica prirodnih katastrofa. U kolovozu prošle godine Hrvatskoj je doznačen predujam od 88,9 milijuna eura dok je 18. prosinca obavljena isplata preostalih 594,7 milijuna eura (1., 2.). No mjesec dana od isplate pomoći iz Fonda solidarnosti još nije raspisan niti jedan natječaj za obnovu infrastrukture koja bi se tim sredstvima trebala financirati.
„Na trećoj Međuresornoj radnoj skupini za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije održanoj 29. prosinca 2020. godine raspravljeni su nacrti javnih poziva i zajedničkih nacionalnih pravila, te su dogovorena daljnja postupanja različitih provedbenih tijela“, odgovoreno nam je iz Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na upit o tome koliko je sredstava doznačenih iz Fonda solidarnosti do sada ukupno utrošeno.
Iz odgovora ministarstva kojeg je Vlada odredila nacionalnim koordinacijskim tijelom za provedbu Odluke o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti proizlazi da Hrvatska do sada sredstva tog Fonda nije počela koristiti, a pitanje je i kada će ministarstva određena kao tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa, kao i Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije krenuti s raspisivanjem natječaja za sanaciju posljedica potresa u Zagrebu i okolici iz ožujka prošle godine.
„Procedure će biti raspisane zajedničkim nacionalnim pravilima za Fond solidarnosti EU, te će u svakom pozivu biti specificiran i modalitet isplate prema krajnjim korisnicima“, navode iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Sredstva treba iskoristiti u roku od 18 mjeseci
Sredstva doznačena iz Fonda solidarnosti članica kojoj su isplaćena treba iskoristiti u roku od 18 mjeseci od njihove dodjele, a eventualni neiskorišteni dio pomoći treba vratiti. Pola godine nakon isteka perioda u kojem se sredstva Fonda solidarnosti trebaju potrošiti, država članica Komisiji podnosi izvješće o provedbi te se u tom dokumentu trebaju detaljno navesti rashodi za koje se može dobiti pomoć iz Fonda solidarnosti kao i sva druga primljena sredstva, uključujući naknade od osiguranja te odštetu od trećih strana.
Kako su Hrvatskoj sredinom prosinca 2020. godine doznačena sredstva Fonda solidarnosti, to znači da 683,7 milijuna eura treba potrošiti do lipnja 2022. godine. No, jedan mjesec već je prošao, a natječaja za radove nema. Neslužbeno se može čuti da su natječaji manje-više u pripremi te se vjeruje kako bi uskoro mogli ugledati svjetlo dana. O tome koliko će brzo biti i objavljeni te provedeni, ovisi i koliko će vremena Hrvatska imati za trošenje novca iz Fonda solidarnosti.
Vlada je na sjednici održanoj 12. studenog 2020.godine donijela Odluku o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU te dva priloga odluci kojima se utvrđuju tijela odgovorna za koordinaciju njene provedbe te vrste hitnih akcija koje će se tim sredstvima financirati (Vlada, točka 9.). Ta provedbena odluka bila je potreba kako bi dodijeljena sredstva iz Fonda solidarnosti bila u cijelosti doznačena Hrvatskoj.
U slučaju prirodnih katastrofa iz Fonda solidarnosti može se financirati: vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja; pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi zbrinjavanja osnovnih potreba pogođenog stanovništva; osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa; čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja.
Tako je Vlada u skladu s pravilima definirala hitne operacije i operacije oporavka koje bi trebale biti pokrivene sredstvima pomoći. Za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja ukupno bi trebalo biti utrošeno gotovo 540 milijuna eura, od čega 285 milijuna za „vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja“.
Za privremeni smještaj stanovništva 21 milijun eura
Za pokriće troškova privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva planirano je utrošiti 21 milijun eura, dok je za osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine planirano 122,5 milijuna eura te 975 tisuća eura za čišćenje područja pogođenih katastrofom i hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja.
Nejasno je zbog čega se već u studenom prošle godine, kada je donesena Odluka o načinu raspodjele 683,7 milijuna eura nije krenulo s pripremom natječajne dokumentacije kako bi se sredstva Fonda solidarnosti mogla što prije koristiti. Dio tih sredstava, istina, već je potrošen jer će se njima pokriti troškovi koje je država već imala. Primjerice, gotovo šest milijuna kuna do sada je koštao smještaj građana koji su ostali bez domova u potresu u Zagrebu, a taj bi trošak trebao biti pokriven bespovratnim sredstvima Fonda solidarnosti.
