Faktograf.hr

Samo činjenice

Ministarstvo zdravstva četiri godine radi na strategiji zaštite mentalnog zdravlja. Još je nema

Mentalno zdravlje u Hrvatskoj je zbog učinaka pandemije i potresa postalo aktualna tema. Dokument strategije zaštite mentalnog zdravlja je spreman, ali još nije usvojen.
Mentalno zdravlje postalo je aktualna tema zbog pandemije i potresa
Photo by Shane on Unsplash

Tema mentalnog zdravlja u Hrvatskoj nikad nije bila aktualna kao ove i protekle godine. Socijalna distanca koju je nametnula epidemija bolesti Covida-19, ekonomske posljedice iste zbog kojih su mnogi u stanju egzistencijalne nesigurnosti te trauma koju su mnogi građani doživjeli prilikom potresa, razlozi su zbog kojeg se u javnosti sve više čuje kako je Hrvatskoj potrebna Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja.

Ne tako davno, taman prije božićnih blagdana, zazivali su je članovi Nove ljevice, čija predsjednica Ivana Kekin je psihijatrica zaposlena na KBC-u Rebro, apelirajući na Vladu da donese hitne mjere kojima bi se smanjilo pogoršanje mentalnog zdravlja.

Početkom listopada 2020. po tom pitanju aktivirao se i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje koji je pokrenuo peticiju za što žurnije usvajanje strategije. Na strategiji se službeno radi već godinama, ali još nije donesena. Provjerili smo gdje je zapelo.

Gdje je strategija?

Ministarstvo zdravstva još je u travnju 2019. godine priopćilo kako je imenovalo je stručno tijelo zaduženo za pripremu nacrta Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja. Naglasili su kako je stručni dio tog dokumenta izrađen te je u pripremi za proceduru donošenja koja je planirana u 2019. godini. (RTL)

Više od godinu i pol dana nakon tog odgovora RTL-u, strategije još nema. Iz Ministarstva zdravstva Faktografu su odgovorili kako je dokument prošao krug mišljenja tijela državne uprave.

“Prema zaprimljenim mišljenjima pripremljena je dorađena verzija koja je upućena na suglasnost Povjerenstvu za izradu i praćenje provedbe Strategije razvoja mentalnog zdravlja čija mišljenja smo primili krajem prošlog tjedna. Sukladno propisanoj proceduri dokument se upućuje u daljnju proceduru. To znači novi krug mišljenja tijela državne uprave, a nakon toga slijedi procjena financijskog učinka Ministarstva financija koja se šalje Uredu premijera na suglasnost prije objave na e-savjetovanju”, odgovorili su nam iz Ministarstva zdravstva.

Kako se može vidjeti u izvješćima koje je na svojim stranicama objavilo Ministarstvo, Povjerenstvo je na izradi strategije počelo raditi još 2017. godine, za 2018. godinu navedena su tri zapisnika sa sastanka, dok u izvješću za 2019. stoji da nije bilo održanih sastanaka.

Slađana Štrkalj Ivezić, psihijatrica koja radi u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče i koja je sudjelovala radu Povjerenstva, kaže kako cijeli proces dugo traje, no kako bi strategija ubrzo trebala ugledati svjetlo dana.

“Urađene su neke minimalne, zadnje korekcije. Sadržaj strategije nije mijenjan, odnosno, promjene se odnose na neke nazive, tehničke detalje. Te su promjene poslane svim članovima povjerenstva kako bi se složili s njima, i onda bi trebala ići u javnu raspravu”, kaže Štrkalj Ivezić.

Sveobuhvatan dokument

Strateški plan koji bi trebao predstavljati okvir za javne politike usmjerene ka zaštiti mentalnog zdravlja Hrvatska je već imala. Prva Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja, na čije se donošenje Hrvatska obvezala u procesu pristupanja Europskoj uniji, donesena je u rujnu 2010, a odnosila se na razdoblje od 2011. do 2016. godine. Sama strategija napisana je šturo, na oskudnih 25 stranica koje donose pregled stanja te generalne ciljeve. Dva akcijska trogodišnja plana, koje je strategija predviđala, nikad nisu donesena.

“Ta strategija, nažalost, nikad nije provedena. Svaka strategija može biti mrtvo slovo na papiru ako se ne implementira. Načelno je dogovoreno da se, nakon donošenja strategije, odmah krene pisati i akcijski plan u kojem bi se odredilo koja je uloga obiteljske medicine, kakav je plan za liječenje ljudi od psihoza, uspostavljanje mobilnih timove itd. Ako nema akcijskog plana koji bi odredio same mjere, ali i financiranje mjera, onda od toga nema ništa” , kaže nam Štrkalj Ivezić. 

Psihijatrica smatra da dokument definitivno predstavlja korak naprijed jer je usklađen sa svjetskim smjernicama i trendovima kada je riječ o zaštiti mentalnog zdravlja.

“Usluge zaštite mentalnog zdravlja, nažalost, nisu dostupne svim građanima. Ako vi živite u Zagrebu, možete dobiti sve usluge,  a ako živite u nekom drugom gradu gdje ih nema, onda nemate tu mogućnost, a svi plaćamo isto zdravstveno osiguranje.  Pristup zaštiti mentalnog zdravlja mora se fokusirati na individualne potrebe. Mi sad imamo situaciju da se ljude šalje psihijatru i radi blažih problema, kao što su reakcije na stres, blaga anksioznost i tjeskoba, depresivne epizode. Mi često ne možemo sve to pokriti. Potrebne su dodatne edukacije kako bi i liječnici obiteljske medicine mogli pomoći. Sustav mora biti povezan i mora se znati tko što točno radi – što se radi u centrima zaštite mentalnog zdravlja pri nastavnim zavodima, što radi psihijatar u bolnici”, dodaje psihijatrica.

Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri HZJZ i članica Povjerenstva koje je radilo na strategiji, također kaže kako je dokument u završnoj fazi, te dodaje da vjeruje da je puno bolje napisan od prethodne strategije.

“Strategija pokriva sve – od mjere unaprjeđenja mentalnog zdravlja, ranog otkrivanja, prevencije, liječenja, skrbi u zajednici pa sve do screening programa. Mislim da je kvalitetno napravljena i da je potrebno što prije razvijati akcijske planove”, kaže nam Štimac Grbić.

Implementacija zaključka twining projekta

Vlatka Ročić Petak iz udruge Ludruga, koja se bavi psihičkim zdravljem u zajednici, priča kako im je nacrt strategije predstavljen još prije tri godine na skupštini Saveza udruga za mentalno zdravlje. Kaže kako frustrira to što je nacrt već neko vrijeme napisan i spreman, no leži u ladicama Ministarstva. Ono što je vidjela tada je, kaže, obećavajuće jer strategija fokus stavlja na izvanbolničku skrbi i podršku u zajednici.

Isto tako previđa da se u zajednici formiraju mobilni interventni timovi za pružanje usluga zaštite mentalnog zdravlja. Takvi su timovi predviđeni i rezultatima twinning projekta koji je Hrvatska provodila sa Trimbos Institutom za mentalno zdravlje i ovisnost iz Nizozemske. Projekt se provodio godinu dana, zatvoren je u travnju 2017. godine, a preporuke koje su iz njega proizašle Hrvatska još nije implementirala, iako se na to obvezala.

“Ne bih rekla da nije bilo novaca, nego da nije bilo političke volje. Ishod tog projekta je trebao biti da se na teritoriju Hrvatske oformi deset mobilnih timova koji će pružati pomoć tamo gdje čovjek živi. Konkretno, ne idete u bolnicu ako imate problema nego mobilni tim dolazi do vas po potrebi te pruža pomoć i vama i cijeloj obitelji. U tom projektu su nizozemski stručnjaci koji imaju iskustva u toj praksi educirali naše stručnjake. Oformila su se tri mobilna tima – u Zagrebu, Karlovcu i Slavonskom brodu. Neki su članovi timova nastavili raditi i nakon isteka projekta, no odustali su jer se nije mogao naći način da se reguliraju plaće ljudi”, kaže Ročić Petak.

Nakon što je udruga sudjelovala u pokretanju inicijative “12 i 5 za mentalno zdravlje”, članovi su pozvani na sastanak s predsjednikom Zoranom Milanovićem, kao i u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo zdravstva.

“U Ministarstvu socijalne politike su imali sluha za te naše zahtjeve, i potpuno razumiju koji je naš problem. Bili su susretljivi tako da su bili spremni nastaviti dalje s našim sastancima i razgovorima. U Ministarstvu zdravstva su bili vrlo zatvoreni, rezultat je bio taj da su nam poručili kako je ova sad situacija najbolje što se može i da se prilagodimo tome kako jest”, kaže Ročić Petek. 

Zavodi kao mjesto prevencije

Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2003. godine zaštitu mentalnog zdravlja stavlja u domenu primarne zdravstvene zaštite te obvezuje Domove zdravlja na organizaciju pružanja te usluge. Idući Zakon o zdravstvenoj zaštiti, onaj iz 2008. godine, izmješta zaštitu mentalnog zdravlja iz Domova zdravlja i tu obvezu pripisuje nastavnim zavodima za javno zdravstvo, gdje građani bez uputnice mogu potražiti pomoć.

Kako nam kaže Štimac Grbić iz HZJZ-a, svi zavodi imaju organiziranu tu djelatnost. U sveukupono 21 županijskom zavodu ugovoreno je 48 timova.

Najviše je timova u zagrebačkoj Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”. Voditeljica Odjela za mentalno zdravlje odraslih Danica Romac priča nam kako se zadnjih godina sve više bilježi trend povećanja broja osoba koje traže pomoć iz područja mentalnog zdravlja dok trend dolazaka u ovisnostima bilježi pad opijatskih ovisnika te porast konzumacije psihostimulansa.

Služba je u 2018. imala 18.804 obrada, u 2019. 22.444, dok je taj broj u 2020. naglo skočio te iznosi 30.589. Kako kaže, broj fizičkih dolazaka se zbog epidemije smanjio, ali su zato pomoć pružali putem drugih komunikacijskih kanala.

“Prilagođavamo se  epidemiološkoj situaciji pa smo tako otvorili sve komunikacijske kanale prema korisnicima usluga te i uspostavili online usluge konzultacija, savjetovanja i psihološke podrške. U 2020. godini su se intenzivirale i aktivnosti na društvenim mrežama. Tako na profilu Službe Mentalisti na Facebooku i Instagramu u 2020. godini bilježimo porast broja pratitelja kao i broj dijeljenja objava. Trenutno stranicu Mentalisti prati 4401 profila, što je 70 posto više u odnosu na prosinac 2019. godine. Najviše su pažnje privukle objave koje su bile vezane uz suočavanje sa stresom, neugodnim emocijama i anksioznosti te razvoj socijalnih vještina”, kaže Romac.

Tim kojeg vodi sastoji se od psihijatra, psihologa, socijalnih radnika i medicinskih sestara; sveukupno devet psihijatara i osam stručnih suradnika te osam medicinskih sestara i tehničara.

“S obzirom na povećane potrebe i zahtjeve sigurno će educiranog kadra iz područja mentalnog zdravlja trebati sve više u budućim vremenima”, kaže Romac.

Mentalno zdravlje u turbulentnim vremenima

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi kako je mentalno zdravlje bitna komponenta zdravlja, a zdravlje definira kao stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsutnost bolesti ili nemoći. Oko 20 posto djece i adolescenata ima neku mentalnu zdravstvenu poteškoću, a samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti među osobama starosti od 15 do 29 godina. WHO također navodi kako dva najčešća stanja mentalnog zdravlja, depresija i anksioznost, koštaju globalno gospodarstvo bilijun dolara svake godine. Također, otprilike jedna od pet osoba u postkonfliktnim uvjetima ima mentalne zdravstvene poteškoće.

Budući da potrebe za što većom zaštitom mentalnog zdravlja stanovništva rastu, brzom donošenju strategije nadaju se i u Hrvatskoj psihološkoj komori.

“S obzirom na stradanja stanovništva u Domovinskom ratu dio stanovništva ima psihičke posljedice, uz posttraumatski stresni poremećaj česti su depresivni poremećaj i problemi s ovisničkim ponašanjima. Izvjesno je da će zdravstvena kriza izazvana Covidom-19, pandemijom, kao i potresi u ožujku u prosincu 2020. godine kod dijela stanovništva imati retraumatizirajući karakter, a dio stanovništva imat će trajno smanjen kapacitet za nošenje sa stresom i životnim problemima i bit će skloni razvoju psihičkih poremećaja”, kažu nam u Komori, naglašavajući kako su sve to specifičnosti koje potrebe za zaštitom mentalnog zdravlja u našoj zemlji  čine bitno drugačijima od zemalja u našem okruženju.

Kažu, u cijelom zdravstvenom sustavu ima samo 430 psihologa pa usluge koje oni pružaju nisu jednako dostupne svima. Zbog toga se nadaju da će strategija, osim što će definirati razvoj preventivnih programa, rezultirati prvenstveno  povećanim brojem zaposlenih psihologa i psihijatara u zdravstvenom sustavu te sustavu obrazovanja i socijalne skrbi.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.