Facebookom se u regiji ovog mjeseca širi dvominutni video (primjer arhiviran ovdje) u kojem se iznosi niz neistinitih tvrdnji, odnosno sugestivnih pitanja, vezanih uz pandemiju koronavirusa.
Video je objavljen na Facebook profilu Marije Stojaković (primjer arhiviran ovdje), te na još nekoliko drugih privatnih profila (ovdje, ovdje, ovdje, ovdje), a te su objave potom podijeljene oko 17 tisuća puta.
Izvorno je snimljen na engleskom, a uključuje titlove na srpskom jeziku. Traje malo više od dvije minute, a sastavljen je od kolaža različitih medijskih naslovnica, statističkih objava te fotografija i snimki bolnica za koje nije jasno kada su nastale i pritom se kadrovi izmjenjuju prebrzo pa ih gledatelji ne mogu pažljivo procesuirati. Zapravo se radi o isječku iz petominutnog videa koji se na engleskom jeziku već dijelio društvenim mrežama u svijetu (arhiviran ovdje).
Analizirali smo pitanja koja se u videu iznose i donosimo vam procjenu točnosti svake od četrnaest teza koje su u njemu navedene.
Sirene
Ako je pandemija stvarna, zašto stalno ne čujemo kola hitne pomoći, tijekom cijelog dana i noći?
U periodima ekstremnog pritiska na zdravstveni sustav, prije nego što su pandemijske mjere počele pokazivati rezultate, sirene su se čule stalno i diljem svijeta. U ožujku 2020. godine u Bergamu se na ulicama mogao čuti isključivo zvuk sirena. U travnju je najprepoznatljiviji zvuk New Yorka postao zvuk užurbanih kola hitne pomoći. U Belfastu je svaki drugi poziv upućen hitnoj pomoći postao vezan uz koronavirus, a timovi hitne pomoći radili su bez pauze.
U pojedinim dijelovima svijeta takvi izazovni ekstremni periodi traju i dalje. Početkom ovog mjeseca, vojno-medicinski tim iz Njemačke doputovao je u Lisabon, s ciljem pomoći Portugalu da se izbori s pandemijom, a vozila hitne pomoći stajala su u Lisabonu u dugačkom redu za ulazak u bolnice.
Pogrebi
Ako je pandemija stvarna, zašto pogrebnici tvrde da je posao kao inače ili čak ima manje posla nego obično?
Pogrebnici ne tvrde da je “posao kao inače”, upravo suprotno. Diljem svijeta mrtvačnice i pogrebna poduzeća ne mogu dovoljno brzo reagirati na potrebe za pokapanjem ljudi.
U Zapadnoj Virdžiniji su u siječnju ove godine počeli koristiti hladnjače kao privremene mrtvačnice, usred porasta broja smrtnih slučajeva od koronavirusa. Kalifornija je početkom ove godine distribuirala najmanje 166 kamiona hladnjača za privremene mrtvačnice. Kako ta vozila nisu predviđena da posluže kao mrtvačnice, u njima su nadograđene police kako bi im se kapacitet barem udvostručio. Mrtvačnice i tvrtke za posmrtnu pripomoć odbijaju obitelji koje žele pokopati svoje najbliže jer su iscrpili kapacitete za prihvat umrlih. U Kaliforniji je broj dozvoljenih kremiranja ranije bio ograničen zbog zagađenja zraka, ali je nedostatak skladišnog prostora za umrle natjerao Agenciju koja regulira kvalitetu zraka da izda hitnu naredbu kojom se privremeno ukida ograničenje broja dopuštenih kremacija. Ispred bolnica u okrugu Los Angelesa postavljene su tzv. mobilne mrtvačnice. U Teksasu su krajem prošle godine također počeli masovno koristiti mobilne mrtvačnice, lokalni zatvorenici pomagali su pri utovaru tijela, a upravitelj jednog pogrebnog poduzeća bio je primoran kapelicu preurediti u improviziranu hladnjaču.
S ovakvim poteškoćama susreću se i europske države. Groblje u njemačkom gradu Hanauu u studenom je počelo privremeno smještati tijela umrlih u metalne kontejnere jer su bolničke mrtvačnice već pune. I u Hrvatskoj je došlo do preopterećenja pogrebnih poduzeća – krajem prošle godine u Varaždinu je raspored sprovoda na groblju svakim danom bio pun, a počelo se ukapati i u dodatnom terminu. S rekordnim brojem umrlih, na pokop se u Varaždinu tako čekalo pet radnih dana.
Krematoriji
Ako je pandemija stvarna, zašto ne vidimo redove bez kraja na grobljima i krematorijima gdje ljudi sahranjuju svoje bližnje?
Diljem svijeta je ograničen broj ljudi koji trenutno mogu sudjelovati na pogrebima i posljednjim ispraćajima. Sućut ožalošćenima se ne smije izražavati bliskim kontaktom, a uprave groblja obvezne su nadzirati pridržavanje protuepidemijskih mjera. U Brazilu grobari ukope vrše u punoj zaštitnoj opremi, a ožalošćene obitelji imaju samo 10 minuta za oproštaj. U mnogim zemljama, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Australiju, pogrebi se u nekim gradovima u potpunosti obustavljaju kako bi se ograničilo širenje virusa, a oproštaji od voljenih održavaju se putem internetskih platformi i video prijenosa.
Smrtnost
Ako je pandemija stvarna, zašto sve statistike pokazuju da je stopa smrtnosti prošle godine bila unutar uobičajenih parametara?
Statistike ne pokazuju da je stopa smrtnosti prošle godine bila unutar uobičajenih parametara. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao za 8,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 4 350 više.
Promatrajući razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u RH, broj umrlih porastao je za 13,2% od ožujka do prosinca 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 5 523 više. U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, odnosno bilo je 7 395 umrlih. U odnosu na prosinac 2019. to je povećanje od 77,3% ili 3 225 umrlih više.
U Eurostatovoj analizi 31 zemlje Europe utvrđeno je da je u periodu od ožujka do studenog 2020. godine zabilježeno 380 tisuća smrtnih slučajeva više od ranijeg godišnjeg prosjeka.
Gripa
Ako je pandemija stvarna, zašto su sve uobičajene smrtnosti od gripa skoro u potpunosti nestale?
Stope smrtnosti od gripe zaista su umanjene diljem svijeta. Iako još uvijek ne postoje sveobuhvatna objašnjenja za to, znanstvenici napominju kako se vjerojatno radi o ishodu nekoliko važnih faktora. Epidemiolozi su za časopis Nature naveli kako se manja smrtnost od gripe može pripisati i učinkovitosti politika poput fizičkog distanciranja, obaveznog dezinficiranja ruku i nošenja maski. Pretpostavlja se da je važnu ulogu odigrao i drastičan pad međunarodnih putovanja, koja pridonose bržem širenju gripe svijetom. Masovnije cijepljenje protiv gripe prošle godine također je pomoglo smanjenju stope smrtnosti.
I u Hrvatskoj je lani zabilježen povećan interes za cijepljenje protiv gripe te je u listopadu nabavljeno 460.000 doza cjepiva protiv gripe, što je više od procijenjenih potreba početkom 2020. godine. Povećani interes koji se nije mogao predvidjeti u siječnju rezultirao je dodatnom nabavom 130.000 doza cjepiva.
Lockdown
Ako je prvi lockdown uspio, zašto onda ponovno dolazi do lockdowna?
Veliko istraživanje koje je lani objavljeno u časopisu Nature, a obuhvaća 11 europskih zemalja, pokazalo je da su velike nefarmaceutske intervencije i metode, među kojima primarno lockdown, imale ogroman učinak na smanjenje prijenosa virusa. Upravo zbog uspjeha u usporavanju širenja virusa, lockdown se ponovno koristi kao metoda. Lockdown sam po sebi ne može riješiti pandemiju, niti je stanje lockdowna održivo kao permanentan način funkcioniranja društva. Međutim, lockdown se pokazao kao najbolja metoda za smanjenje širenja virusa dok ne dođe do masovnije procijepljenosti društva.
Ako prvi lockdown nije uspio, zašto onda ponovno dolazi do lockdowna?
Za ovu tezu vrijedi odgovor dan na prethodno pitanje – znanstvena istraživanja pokazala su kako je lockdown izrazito učinkovita metoda smanjenja širenja virusa, i upravo se iz tog razloga iznova tj. više puta primjenjuje.
Paneli stručnjaka
Ako je pandemija stvarna, zašto države slušaju samo svoj mali panel “stručnjaka”, a odbijaju slušati ogromnu većinu liječnika, medicinskih sestara i zdravstvenih stručnjaka?
Ako zaista imamo globalnu pandemiju, zašto se pravila i propisi toliko razlikuju od grada do grada i od zemlje od zemlje?
Ovom se tezom insinuira kako na globalnoj razini postoji nekakav većinski “pokret” zdravstvenih radnika i stručnjaka koji osporavaju postojanje koronavirusa, što nije točno. Iako je istina da postoje razlike u pandemijskim mjerama i politici te one variraju od zemlje do zemlje (a svaka zemlja ima i svoje stručnjake), većina zemalja svijeta pandemiju je shvatila ozbiljno, što znači da su je ozbiljno shvatili i svi stručnjaci koji kreiraju epidemiološku politiku diljem svijeta. Različiti pristupi, metode i mjere ponekad zaista mogu biti zbunjujući, ali oni su odraz različitih pokušaja nošenja s pandemijom, a ne nepostojanja ili nestvarnosti pandemije. Konsenzus oko opasnosti pandemije je globalan, o čemu svjedoče i redovna upozorenja i razbijanje mitova o koronavirusu od strane Svjetske zdravstvene organizacije, koordinirajućeg tijela međunarodnog javnog zdravstva.
Bolnice nisu prazne
Ako je pandemija stvarna, zašto na televizijama vidimo kaos po bolnicama, kada su u stvarnosti sve prazne?
Ovo je teza koju teoretičari urota plasiraju od početka pandemije, o čemu je Faktograf već pisao. Prošlo ljeto Brazilom su širile snimke ljudi koji provaljuju u bolnice i to zato što je predsjednik Bolsonaro poticao takvo ponašanje. Bolsonaro je tvrdio da je novi koronavirus samo gripa i da bi se građani sami trebali uvjeriti da nikakvih pacijenata nema po bolnicama, što se pokazalo netočnim. Faktograf je krajem prošle godine raskrinkao i kratki video iz Kliničke bolnice (KB) Dubrava, koji se širio na Facebooku uz opis “Kaos u bolnici Dubrava, zabilježeno objektivom zaposlenika”, a kojim se željelo pokazati da bolnica uopće nije “prekrcana” oboljelima od Covida-19.
Važno je spomenuti i kako snimke “praznih bolnica” često nastaju u dijelovima bolnica koji tako izgledaju uslijed reorganizacije rada, budući da su brojne bolnice morale proći takve promjene zbog povećanja pacijenata oboljelih od koronavirusa, na što su upozorili i kolege s Raskrinkavanje.ba.
Medicinske sestre
Ako je pandemija stvarna, zašto su tisuće medicinskih sestara izgubile posao?
Ova je teza bazirana na vijestima o otpuštanju medicinskih sestara u SAD-u početkom pandemije, ali taj gubitak poslova nije indikator nestvarnosti pandemije, već problematične strukture američkog zdravstvenog sustava. Stotine tisuća građana i građanki SAD-a izgubilo je u prvim mjesecima 2020. godine posao, te si više nisu mogli priuštiti zdravstveno osiguranje. Kako je potrošnja za zdravstvo u SAD-u pala za 18% u prva tri mjeseca 2020. godine, 1,4 milijuna zdravstvenih radnika izgubilo je posao odmah u travnju. Bolnice su počele gubiti prihode pa su krenule masovno otpuštati medicinske radnice i radnike. U američkom je zdravstvu glavni imperativ financijska bilanca, pa je pogrešno uzimati primjer SAD-a i otpuštanja medicinskih sestara kao dokaz da pandemija ne postoji.
U Hrvatskoj je, s druge strane, lanjsko istraživanje Hrvatske komore medicinskih sestara o uvjetima rada ukazalo na veliki problem kadrovskog manjka medicinskih sestara i neadekvatne uvjete rada koji su eskalirali tijekom pandemije. Nedostatak je najizraženiji u velikim bolničkim sustavima, kliničkim bolničkim centrima i kliničkim bolnicama, dok se manjak medicinskih sestara i tehničara u općim i županijskim bolnicama kreće između 10 i 35 posto.
Medicinske zalihe
Ako je pandemija započela u 2019. godini, kako su onda sve vlade iz čitavog svijeta naručile i dobile Covid-19 PCR testove godinu dana ranije, 2018. godine?
I ovo je teza koju je Faktograf već ocijenio kao netočnu. Ne radi se o Covid-19 testovima, već je riječ o retroaktivnom preimenovanju klasifikacijskih oznaka, kako bi se vladama olakšao uvid u postojeće zalihe medicinskih potrepština vezanih za borbu protiv pandemije. Odluku o tome donijela je Svjetska carinska organizacija u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Objavili su tada da su izdali promjenu klasifikacije medicinske opreme, koja se ne odnosi samo na pribor za PCR testove, nego obuhvaća i niz higijenskih i zaštitnih proizvoda te medicinskih aparata, poput respiratora.
Bačene maske
Ako iskorištene i bačene maske mogu biti veoma zarazne, zašto vidimo na tisuće maski koje onečišćuju ulice gradova i sela?
Iskorištene maske onečišćavaju ulice gradova i sela zato što se većina ljudi ne pridržava pravila o odlaganju maski kao otpadnog materijala, a velik broj gradova i sela općenito ima problema s kvalitetnim gospodarenjem otpadom. I u Hrvatskoj je prošle godine zagrebački Zeleni telefon zabilježio dvostruko veći broj prijava nepravilnog odlaganja otpada. Najveći broj prijava redovito je vezan uz otpad, a nova vrsta prijava se odnosi upravo na odbacivanje zaštitnih sredstava na neadekvatan način i tamo gdje im nije mjesto – po ulicama, šumama, parkovima i rijekama. Kirurške maske za jednokratnu uporabu i plastični otpad koji od njih ostaje guraju ekosustav prema pravoj katastrofi, zagađuju vode i tlo te štete životinjama koje se u njih zapetljaju i/ili ih jedu.
Djeca i škole
Ako Covid-19 ne utječe na djecu, zašto su škole zatvorene?
Nije točno da Covid-19 ne utječe na djecu. Iako je stopa smrtnosti slučajeva te dobne skupine mala, kao i stopa popratnih bolesti (komorbiditeta) koji prevladavaju u starijim dobnim skupinama pa povećavaju njihovu ranjivost, izostanak zdravstvenih problema ne znači nepostojanje rizika za obolijevanje. Rizik od ozbiljnih komplikacija ili smrti ipak postoji, što pokazuje i viša stopa hospitalizacije među djecom i mladima od 10 do 19 godina naspram djece mlađe od 10 godina, s povećanim rizikom prijema na jedinicu intenzivnog liječenja.
Dodatno, kada je u pitanju redovno funkcioniranje škole, nije bitan samo utjecaj virusa na djecu, već i na sve ostale zaposlene u obrazovnom sustavu, učitelje i druge školske radnike i radnice. Važni su i svi kontakti koje djeca redovito održavaju izvan škole, u svojim obiteljskim krugovima, i kojima mogu prenijeti virus, čak i onda kada on na njihovim tijelima ne ostavlja ozbiljne posljedice. Više istraživanja već je pokazalo da se djeca mogu zaraziti, a virus mogu proširiti i na drugu djecu i odrasle dok su zarazna.
Upravo zato što je škola izuzetno važna za obrazovni, ali i društveni razvoj djece, preporuka stručnjaka je da u krajnjim slučajevima poput zatvaranja škola roditelji i njegovatelji moraju imati odgovarajuću podršku, poslodavce koji im dopuštaju rad na daljinu, kraći ili izmijenjen raspored radnih smjena, kako bi mogli više vremena kvalitetno provoditi kod kuće, bez poslovnih opterećenja, i družiti se i pomagati djeci.
Neke od tema kojih se ovaj video dotiče obrađene su i u ranijim tekstovima Faktografa kojima se razotkrivaju dezinformacije povezane s pandemijom, a možete ih pronaći na našem Live blogu.
