Faktograf.hr

Samo činjenice

Foxov Tucker Carlson dezinformacijama dopire i do Hrvatske

Dijelovi emisije Tuckera Carlsona s američkog Fox Newsa šire se regijom. U njoj su iznesene brojne dezinformacije o pandemiji.
Foto: Gage Skidmore/Wikimedia Commons

Na nekoliko Facebook profila u regiji (primjeri arhivirani ovdje i ovdje) krajem prosinca je objavljen video isječak iz emisije Tucker Carlson Tonight, koja se emitira na američkoj televiziji Fox News. Fox News je američka televizijska mreža koja je s emitiranjem počela 1986. godine i otvoreno je naklonjena konzervativnoj Republikanskoj stranci. Tijekom mandata Donalda Trumpa postala je prostor za objavljivanje neutemeljenih optužbi i teorija zavjere, što se najrecentnije pokazalo s tvrdnjama o namještenim izborima u SAD-u.

Video isječak koji se širi mrežama uključuje titlove na srpskom i traje malo više od pet minuta, a u njemu voditelj Tucker Carlson govori o kampanji cijepljenja protiv Covida-19. Preko spomenutih Facebook profila video je podijeljen više od 24 tisuće puta, a korisnici su u opisu videa istaknuli kako se radi o pravoj “bujici istine” i pozvali na brzo dijeljenje “prije uklanjanja i cenzure”.

Epizoda emisije Tucker Carlson Tonight iz koje je izvađen video isječak izvorno je emitirana 17. prosinca, a dan kasnije postavljena je na stranicu Fox Newsa, gdje je i dalje dostupna za gledanje.

Marketinška kampanja o cjepivu

Video započinje Carlsonovim uspoređivanjem medijskog izvještavanja o cjepivu sa svjetskim marketinškim kampanjama najvećeg opsega:

Zamislite kampanju za novi holivudski blockbuster ili novi iPhone. Isto tako je i s cjepivom. Odjednom je cjepivo za koronu u jutarnjim tv programima. O tome tweetaju poznate osobe na svojim Twitter računima, a vijesti o cjepivu uniformno su sjajne. Ta stvar je jednostavno izvrsna!

Carlson tako u startu izjednačava marketinške kampanje kojima je jedini cilj prodaja proizvoda od kojih profitiraju pojedinci i/ili velike kompanije i javno informiranje o cjepivu koje za svrhu ima poboljšanje opće globalne javnozdravstvene situacije. Gledateljima emisije brojnost i učestalost vijesti o cjepivu Carlson prezentira kao nešto čudno i sumnjivo, iako više od godinu dana svjedočimo globalnoj pandemiji koja je drastično izmijenila živote ljudi u čitavom svijetu te je stoga i postala glavna tema u medijima.

Ovakav nastup propagira skepsu o cjepivu kao primarnoj metodi kojom će velike farmaceutske kompanije i “par bogataša” brzo zaraditi, što je perspektiva koju često zagovaraju protivnici cijepljenja. Nema nikakve sumnje da će farmaceutske kompanije dobro zaraditi na cjepivu protiv Covida-19; već sad u javnost izlaze podaci koji pokazuju da farmaceuti pokušavaju maksimizirati svoje profite.

Međutim, zanimljivo je pogledati podatke o raspodjeli profita u farmaceutskoj industriji, koji pokazuju da cjepiva spadaju u manje isplative proizvode za farmaceutske kompanije, s prosjekom od pet posto manje neto dobiti po proizvodu, u usporedbi s drugim farmaceutskim proizvodima. Procjenjuje se da je ukupan profit tržišta cjepiva na svijetu 2018. iznosio 36 milijardi američkih dolara, što je samo 3,3% od ukupnog tržišta medicinskih proizvoda. 

Manja financijska dobit od cjepiva rezultat je toga što farmaceutski proizvodi koji nisu cjepiva imaju nižu cijenu robe (kao rezultat manjeg povrata zbog kvarenja i promjene antigena) te distribucijskih troškova (koji su puno veći za cjepiva jer ih treba pažljivije skladištiti i otpremati).

Slučaj medicinske radnice na Aljasci

Carlson dalje u videu spominje slučaj medicinske radnice na Aljasci, koja je imala alergijsku reakciju na cjepivo:

Žena nije imala nikakvu povijest alergija, ali unutar svega nekoliko minuta završila je s ozbiljnom alergijskom reakcijom i imala problema s disanjem. Ostala je na hitnom prijemu preko noći. Bilo je to sjajno iskustvo, kaže doktor koji ju je liječio. Citiram: “Svo vrijeme je bila puna entuzijazma zato što je dobila cjepivo i zbog blagodati koje će joj cjepivo donijeti u budućnosti.” Kako veseo pacijent ta žena mora biti! Možemo samo pretpostaviti, jer ustvari ne znamo tko je ona, njeno ime nikada nije objavljeno. Sve što znamo o njoj jest da je veoma zadovoljna mušterija. Još jedna u nizu. Primite cjepivo i nasmiješite se!

O slučaju medicinske radnice na Aljasci koju spominje Carlson izvještavao je i New York Times, u članku u kojem se potvrđuje da je od 144 cijepljenih radnika dvoje medicinskih radnika na Aljasci imalo alergijske reakcije na Pfizerovo cjepivo, od kojih jedna osoba nije imala povijest alergijskih reakcija. Ta je radnica hospitalizirana preko noći, ali je ujutro puštena iz bolnice. U članku se navodi da su se obje osobe oporavile i ne žele da njihova iskustva budu korištena za negativno izvještavanje o cjepivu.

Potencijalnim nuspojavama cjepiva pozabavio se i Medicinski fakultet Sveučilišta Johns Hopkins u objavama o mitovima o cjepivu. O nuspojavama i alergijskim reakcijama na cjepivo pišu: 

“Cjepivo protiv Covida-19 može izazvati nuspojave, ali velika većina nuspojava je vrlo kratkoročna – nije ozbiljna ili opasna. Neki ljudi osjećaju bol ili otečenje tamo gdje im je cjepivo ubrizgano; bolove u tijelu; glavobolju ili vrućicu, koja traje dan ili dva. To su međutim i znakovi da cjepivo djeluje na poticanje vašeg imunološkog sustava. Ako imate alergije – posebno teške koje zahtijevaju da koristite EpiPen – razgovarajte o cjepivu sa svojim liječnikom koji će procijeniti rizik i pružiti vam više informacija o tome možete li se i kako sigurno cijepiti.”

Nakon masovnog medijskog izvještavanja o alergijskim reakcijama dvoje medicinskih radnika na Aljasci, medicinski stručnjaci su u javnim nastupima upozoravali kako mediji moraju biti oprezni da ne bi prenaglašavali ovakve izolirane incidente. Isticanje pojedinačnih slučajeva loših reakcija na cjepivo bilo bi korisno da se radi o slučajevima koji nam otkrivaju nešto za što nismo znali da je moguće, ali tip nuspojava koji je dosad prijavljivan spada u kategoriju medicinski predviđenog i uobičajenog.

Nuspojave u Hrvatskoj

Na nacionalnoj razini, u Hrvatskoj prijave sumnji na nuspojave cjepiva zaprimaju i prate Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Sumnje na nuspojave mogu se prijaviti HALMED-u putem on-line aplikacije, mobilne aplikacije ili slanjem obrasca. Osim toga, zdravstvenim radnicima je odnedavno omogućeno prijavljivanje sumnji na nuspojave putem elektroničke platforme OPeN, o čemu su dodatne informacije dostupne ovdje.

“Najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na lokalne reakcije, odnosno bol, oticanje i crvenilo na mjestu primjene cjepiva, zatim glavobolju, povišenu tjelesnu temperaturu, umor, slabost, bol u mišićima, zimicu/tresavicu i mučninu. Riječ je o očekivanim nuspojavama, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije”, navodi se na stranicama HALMED-a.

Zbog javne odgovornosti i potpune transparentnosti, javnosti su stalno dostupne informacije o slučajevima nuspojava i alergijskih reakcija, ali je, kako je istaknulo više stručnjaka za CNN, opasno kada se o tim nuspojavama izvještava izvan konteksta, a kontekst je taj da se sve nuspojave prijavljuju i istražuju, kao i da se alergijske reakcije mogu liječiti i privremene su. Takav kontekst Carlson ne nudi u svojoj emisiji.

Patroniziranje Amerikanaca i obvezatnost cijepljenja

Carlson dalje u videu iznosi tezu o “patroniziranju Amerikanaca” i javnoj neiskrenosti vezanoj uz rizike koje donosi cjepivo:

Kako bi mi ostali trebali reagirati na ovu marketinšku kampanju? Pa, nervozom. Čak i ako podržavate cjepivo, što mi činimo, čak i ako prepoznajete da su cjepiva spasila milijune života u posljednjih 50 godina, što mi činimo, sve se ovo čini malo previše. Sve se čini lažno. Zato što jest lažno. Prestanite sa sloganima, tretirajte Amerikance kao odrasle ljude. Budite iskreni vezano uz rizike koje donosi cjepivo i pustite nas da odlučimo.

Ovim se dijelom Carlsonova monologa gledateljima poručuje da se od javnosti kriju važne informacije o rizicima koje donosi cjepivo, što nije točno. Već smo ranije u ovom tekstu spomenuli da postoji čak i zabrinutost dijela medicinske struke da se o izoliranim incidentima alergijskih reakcija i nuspojava izvještava i prečesto i izdvojeno iz konteksta.

Na brojnim web stranicama navode se sve moguće nuspojave cjepiva, a jedna od njih je i službena stranica američkih Centara za kontrolu i zaštitu od bolesti (CDC). Dodatno, građani i građanke SAD-a mogu slobodno odlučivati hoće li se cijepiti ili ne, jer u SAD-u cijepljenje nije obavezno. Predsjednik Joe Biden u medijima je već naglašavao kako će cijepljenje protiv Covida-19 u SAD-u “biti poticano, ali neće biti obavezno”. Nitko, dakle, ne brani Amerikancima da odlučuju, kako to u svojoj emisiji prezentira Carlson.

Cijepljenje nije obavezno ni u Hrvatskoj, već će svatko moći odlučiti za sebe, kao kod cijepljenja protiv gripe. Većina zemalja stava je da bi obaveza cijepljenja izazvala otpor i odbijanje te da je najbolji način kojim bi se došlo do što veće procijepljenosti stanovništva informiranje o svim karakteristikama i dobrobiti cijepljenja.

Facebook i Melinda Gates

U posljednjem dijelu videa Carlson govori kako je Facebook je najavio da će cenzurirati sve netočne informacije o cjepivu, te prezentira novu Facebookovu politiku o cjepivima (Facebook’s Vaccine Policy), za koju se u videu izdvajaju citati:

“Izgraditi potražnju za cijepljenjem u zajednicama širom svijeta” i “adresirati dezinformacije o cjepivima te dijeliti rezonantne i ohrabrujuće informacije o cjepivima.”

Citat koji Carlson spominje kao dio nove Facebookove politike i misije, zapravo nije citat politike Facebooka, već je citat Diane Summers iz UNICEF-a, što su već razotkrili i kolege s portala Raskrinkavanje.ba. Facebook u službenom priopćenju nigdje ne spominje da im je cilj izgraditi potražnju za cjepivom, već objavljivati relevantne i točne informacije o cijepljenju, u suradnji s javnozdravstvenim stručnjacima diljem svijeta.

Uklanjanje dezinformacija Carlson predstavlja kao cenzuru, čime izjednačava napore da se smanji opseg i doseg netočnih vijesti s napadima na slobodu govora. Nakon komentara o Facebooku (u čiji je program provjeravanja točnosti tvrdnji uključen i Faktograf) ubačen je snimak CNN-ovog intervjua s Melindom Gates koja govori o odgovornosti društvenih mreža za širenje dezinformacija i izostanku regulacije tih istih mreža. Carlson komentira kako je Melinda Gates 25 godina radila u marketingu i udana je za bogataša Billa Gatesa te je “neobično” da ona traži da tehnološki divovi “cenzuriraju” sve netočne informacije o cjepivu protiv Covida-19. To je zapravo posljednja u nizu Carlsonovih insinuacija o uroti, jer su Gatesovi, a pogotovo Bill Gates, otprije poznati kao česti protagonisti neutemeljenih priča o porobljavanju stanovništva cjepivom, o čemu je Faktograf već pisao.

Sud presudio da ne treba vjerovati Carlsonovim riječima

Carlson je već ranije optuživan da širi lažne vijesti. Da mu ne treba vjerovati, već je presudio američki sud. Oko toga su se, naime, složili sutkinja Mary Kay Vyskocil, kao i odvjetnici Fox Newsa, braneći lani Carlsona od optužbi za klevetu.

U mišljenju sutkinje Mary Kay Vyskocil, koje se uvelike oslanja na argumente Foxovih odvjetnika, stoji: “‘Opća atmosfera emisije takva je da treba dati do znanja gledateljima da [Carlson] ne iznosi stvarne činjenice o temama o kojima raspravlja i umjesto toga uključuje pretjerivanje radi efekta i komentare koje ne treba shvatiti doslovno (…) Fox News uvjerljivo tvrdi da, s obzirom na reputaciju g. Carlsona, svaki razuman gledatelj dolazi s odgovarajućom dozom skepticizma u vezi s izjavama koje on daje.” 

Sutkinja je na kraju Carlsona oslobodila optužbi za klevetu, utvrdivši da su njegove izjave “komentatorske hiperbole”. Na kraju svega ostaje važno novinarsko pitanje: Koju razinu provjere činjenica Fox News očekuje od svojih novinara i podvrgava li njoj uopće svoje novinare i novinarke?

Budući kandidat za predsjednika?

Fox News Channel zaključio je 2020. godinu s najvišom gledanosti i ukupnim dnevnim rejtingom u povijesti kabelskih vijesti, s prosjekom od 1,9 milijuna gledatelja u danu i 3,6 milijuna gledatelja u udarnom terminu. Fox News također je završio na prvom mjestu među gledateljima od 25 do 54 godine, demografskoj skupini koju oglašivači najviše cijene.

Njihov najgledaniji program vijesti već četvrtu godinu zaredom bio je Hannity, koji vodi Sean Patrick Hannity, s prosječnom publikom od 4.397 milijuna gledatelja. Tucker Carlson Tonight završio je na drugom mjestu, sa 4.368 milijuna gledatelja. Hannity i Carlson prvi su programi u povijesti kabelskih vijesti koji su završili cijelu godinu s prosječnom publikom većom od četiri milijuna gledatelja. Na kanalu Fox Newsa na YouTubeu, Carlsonovi su segmenti među najpopularnijim videozapisima u devet godina otkako je mreža počela objavljivati na platformi.

Publika Tuckera Carlsona rapidno je rasla u 2020. godini, a jačala su i mišljenja da bi popularni voditelj mogao biti kandidat za predsjednika 2024. godine. Republikanski stratezi, konzervativni komentatori i bivši dužnosnici Trumpove kampanje i administracije spominju Carlsona kao potencijalnog “vođu buduće generacije”, iako postoje i oni koji vjeruju da bi Carlson teško napustio svoj udarni TV show.

Međutim, pokazuje se kako nakon poraza Donalda Trumpa na izborima gledanost Foxa naglo pada. U siječnju ove godine Fox je po prvi put u dva desetljeća zaostao za druga dva kabelska kanala vijesti, CNN-om i MSNBC-om. 

Sve dosad razotkrivene dezinformacije u vezi pandemije i cjepiva možete pročitati na našem Live blogu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.