Uspjeh na lokalnim izborima, kao što smo više puta isticali [1, 2], teško je jednoznačno odrediti pa je i HDZ-u moguće potpuno argumentirano osporavati titulu “apsolutnog, kolosalnog” pobjednika izbora.
Uspjeh izlazaka stranaka na izbore može se mjeriti i udjelom realiziranih kandidatura. Zato vam u svojoj najnovijoj analizi nedjeljne fešte demokracije donosimo upravo to – postotak uspješnih kandidatura stranaka, odnosno numerički izraz onoga što se već dalo naslutiti iz ranijih podataka o rezultatima.
Pritom je posebno zanimljivo promotriti stranke s barem dvoznamenkastim brojem kandidatura. U toj kategoriji, primjerice, najlošije stoji LiPo bivšeg HDZ-ovca Darka Milinovića, s nula posto ostvarenih od ukupno 10 kandidatura za (grado)načelnike i jedne za župana.
Međutim, to je relativno skroman broj kandidatura. Akcija mladih (AM) je također uspjela realizirati tek jednu od 16 kandidatura što je 6,25 %, no oni poput Milinovićeva LiPo ne spadaju među ambicioznije stranke na izborima.
Daleko veće ambicije pokazale su stranke Domovinski pokret, s čak 118 kandidatura za (grado)načelnike i 17 za župane te Most s 49 kandidata za (grado)načelnike i 12 za župane. Ni jedni ni drugi nisu osvojili niti jedno mjesto župana.
I ranije smo pisali o tome da rezultat Domovinskog pokreta govori koliki može biti jaz između broja glasova i realiziranih mandata. Po broju birača koji su im dali podršku u prvome krugu tamo gdje su izlazili samostalno, DP je završio čak na trećem mjestu. Ipak, to im je omogućilo tek jednog gradonačelnika i drugog u koaliciji s HSP-om i HSLS-om. Izraženo u postocima, njihove ambicije realizirale su se tek u 1,69 posto slučajeva u čak 56 gradova i 62 općine, i u 0,0 % kada govorimo o županijama.
Most s osvojenim jednim od 31 grada i jednom od 18 općina imao je tek 4,08 posto uspješnih kandidatura za (grado)načelnike i, kao što je već rečeno, nula u slučaju župana.
Situacija je nešto bolja pogledaju li se županijske skupštine, pogotovo kada DP koalira s drugim strankama. Međutim, glas u nekim županijama nipošto se, primjerice, ne može mjeriti s vlašću u najvećoj “županiji”, Gradu Zagrebu.
Tko dobro poznaje svoje biračko tijelo?
Kao što smo već pisali, najviše je težine na ovim izborima imao glas za SDSS. U kategoriji dvoznamenkastih kandidatura za (grado)načelnike su gotovo nedodirljivi – u čak 77,78% njihova je kandidatura rezultirala mandatom. Kao dobri poznavatelji svog biračkog tijela pokazali su se i regionalni Istarski savez umirovljenika (ISU-PIP) sa 63,64% realiziranih kandidatura (7 od 11) te Demokratski HSS s više od 60 posto ostvarenih kandidatura (14 od 23). No, to se teško može mjeriti s brojčano najjačim HDZ-om kojemu je uspjelo u 54,08 posto kandidatura za (grado)načelnike.
Što se župana tiče, IDS je dobio 100 %, jer su pobijedila oba kandidata – i u Istarskoj i koalicijski partner u Primorsko-goranskoj županiji. Ipak, kralj koalicija kada govorimo o uspjehu kandidata za župane je HSP – realizirana su mjesta za 4 od 5 kandidata. Sljedeći je HDZ sa 71,43 posto, koji je imao maksimalan broj kandidata, 21, a osvojio čak 15 mjesta župana.
HDZ je također jedini ostvario 100 posto kandidature u kategoriji gradska i općinska vijeća, u koaliciji s HKS-om i DHSS-om, doduše u općini Vuka. Magična kombinacija bila je moguća, naime, samo u manjim sredinama. U toj su kategoriji najbolje prolazili kandidati predloženi od grupe birača, a zapaženiji postotak imao je i SDP u koaliciji s HNS-om i Reformistima te HDZ u kombinaciji s Reformistima.
Kako čitati tabele?
Radi jasnoće, napomenimo da u tabeli “Gradonačelnici i načelnici” kolona “broj kandidatura” označava broj jedinica u kojima je stranka ili koalicija izašla sa svojom listom za skupštinu ili vijeće.
Stupac “Ukupno mogućih vijećnika” je suma veličina svih vijeća i skupština za koje su se te stranke ili koalicije kandidirale, a “broj vijećnika” govori o ukupnom broju osvojenih mandata.
Postotkom je izraženo koliko su uspjeli ukupno osvojiti, odnosno koliki udio kandidatura je u konačnici rezultirao mandatima. Slično je i s drugim tabelama.
Follow the money
Dakako, i mjerilo (ne)realiziranosti mandata ima svoje manjkavosti, jer jedinice lokalne uprave i samouprave imaju svoju težinu – kako financijsku, tako i simboličku – što je teško linearno izmjeriti. Ne govori puno ni o tome koliko je pojedini kandidat uložio vremena i novca u kampanji. Zato smo i svjedočili primjetnoj nervozi predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, kojega je potpredsjednik stranke Ivan Anušić kritizirao zbog gubitka Dalmacije, poglavito Splita.
Anušić je, podsjetimo, osporio Plenkovićevu tvrdnju da je HDZ “apsolutni, kolosalni” pobjednik lokalnih izbora rekavši da se stvari moraju mijenjati, jer “nitko ne može biti primaran u odnosu na stranku”. Izjava je zazvučala kao parafraza Plenkovićevih riječi upućenih Tomislavu Karamarku 2016. godine, čime je Plenković pokazao ambiciju za preuzimanje HDZ-a.
Kada plavom bojom označimo jedinice lokalne, a pogotovo regionalne samouprave koje je na ovim izborima osvojio ili zadržao HDZ, ona doista dominira.
Međutim, sociolog Sven Marcelić sa Zadarskog sveučilišta odlučio se na karti RH primijeniti drugi kriterij: financijsku težinu lokalnih samouprava koje su u igri. A ta, pak, ide u prilog tezi da je HDZ ipak izgubio mnogo. Izgubivši samo participaciju u vlasti u Zagrebu i Splitu, HDZ je ostao bez moći za raspolaganje nad čak 60 milijardi proračunskih kuna u iduće četiri godine, ako se do kraja realiziraju mandati novoizabranih vlasti, proizlazi iz Marcelićeve analize objavljene na Facebooku.
“Sedam gradova u Hrvatskoj ima proračun kao svih ostalih 549 jedinica lokalne samouprave zajedno. Zagreb i Split, nose gotovo 40%, odnosno ekvivalent 539 gradova i općina… Proračun Zagreba je 13.65 milijardi kuna. Pomnožimo li ga s 4, to je skoro 55 milijardi. Proračun Splita je 1.3 milijarde kuna. Pomnoženo s 4, 5.2 milijarde. Drugim riječima, 60 milijardi kuna, da ne kažem 8 milijardi eura, je otišlo izvan makar djelomične i partnerske kontrole”, pojašnjava Marcelić, zaključujući da takav gubitak lako može izazvati nervozu.
