Kako je moguće da u Hrvatskoj ima više zaraženih Covidom-19 ove jeseni nego u isto vrijeme prošle godine, kada još nije bilo dostupnih cjepiva?
Ovo se pitanje zadnjih dana učestalo postavlja, ne samo na društvenim mrežama i rubnim portalima, već i u Hrvatskom saboru. Tamo je HSS-ovac Željko Lenart uspoređivao brojke zaraženih i umrlih na dan 27. listopada ove i prošle godine. Istu stvar na Facebooku je radio novinar RTL-a Boris Mišević, a slične računice mogu se pronaći i na nekim rubnim portalima.
Tvrdnja da je ovogodišnji jesenski val širenja Covida-19 gori nego lanjski koristi se kao argument u prilog tezi da cjepivo ne štiti od virusa. To, međutim, nije točno.
Prošle se godine u hrvatskoj populaciji širio tzv. alfa soj virusa. Ove godine u opticaju je znatno zarazniji delta soj protiv kojeg cjepiva slabije djeluju. U praksi se pokazuje da cjepiva i kod delta soja pružaju zaštitu od hospitalizacije i smrti, ali nisu toliko efikasna u zaštiti od zaraze (iako određena zaštita ipak postoji).
Javno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) jasno pokazuju kako cjepivo pruža znatnu zaštitu od bolesti.
Prema podacima od 29. listopada, u Hrvatskoj je barem jednu dozu cjepiva primilo 47 posto populacije. To nam pokazuje dvije stvari. Prva je da u Hrvatskoj i dalje postoji opsežan bazen necijepljenih osoba među kojima virus može neometano cirkulirati.
Druga je da je broj cijepljenih i necijepljenih osoba u Hrvatskoj otprilike podjednak. Kada cjepivo ne bi pružalo zaštitu protiv Covida-19, statistika bi zbog toga pokazivala da u bolnici završava otprilike podjednaki broj cijepljenih i necijepljenih osoba.
Međutim, to nije ono što podaci HZJZ-a pokazuju. Zadnji objavljeni podaci o hospitaliziranima prema cijepnom statusu, koji se odnose na tjedan od 18. do 24. listopada, pokazuju da većina hospitaliziranih, njih gotovo tri četvrtine, nije bilo cijepljeno.
Drugim riječima, cijepljene osobe i dalje se mogu zaraziti Covidom-19, a mogu i bolest prenijeti na druge osobe. Ako su starije i lošijeg zdravlja, mogu čak i preminuti od Covida-19. Međutim, statistički podaci vrlo jasno pokazuju kako cijepljeni imaju puno bolje šanse da izbjegnu teži oblik Covida-19.
Posebno se to jasno vidi u državama koje su procijepile veliki udio populacije, poput npr. Islanda, Portugala ili Danske. U svim ovim državama Covid-19 je još uvijek prisutan, cijepljenju usprkos. Međutim, broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva znatno je opao s obzirom na isto razdoblje prošle godine. Evo kako to izgleda u grafičkom prikazu stranice Our World in Data, koja objedinjuje statističke podatke o pandemiji Covida-19.
Odgovor na pitanje kako je moguće da u hrvatskim bolnicama, cjepivu usprkos, ima znatno više ljudi nego lani je stoga vrlo jednostavan: ovogodišnji soj virusa osjetno je zarazniji od lanjskog (procjenjuje se da je delta oko 50 posto zaraznija od alfa soja), a velik dio hrvatske populacije još uvijek nema nikakav imunitet protiv Covida-19, što pogoduje širenju zaraze.
Da je Hrvatska uspjela procijepiti veći broj ljudi, broj oboljelih i umrlih bio bi znatno manji.
