Faktograf.hr

Samo činjenice

Kakvog smisla zapravo imaju Covid potvrde

Širi se snimka razgovora Filipa Slipčevića s novinarkom RTL-a u kojoj se iznose netočne tvrdnje o Covid potvrdama i učinkovitosti cjepiva.
Screenshot

Društvenim mrežama širi se razgovor Filipa Slipčevića, jednog od govornika na prosvjedu “Festival slobode” koji se u rujnu održao u Zagrebu, s novinarkom RTL-a (arhivirano ovdje). Video je nastao tijekom prosvjeda protiv Covid potvrda koji se u Zagrebu održao 9. studenog, a na snimci koja se širi Facebookom Slipčević iznosi više činjenično netočnih i neutemeljenih tvrdnji vezanih za epidemiju Covida-19.

Okvir snimke popraćen je porukom “Pošto RTL ne smije objaviti ovu snimku”, a koja očigledno ne uzima u obzir činjenicu da televizije ni inače nemaju praksu objavljivati sav materijal koji snime, posebno kad se sugovornik odbija predstaviti (što Slipčević čini na kraju snimke), a pritom pred kamerom izgovara tvrdnje koje nemaju činjeničnu osnovu.

U nastavku teksta donosimo citate Slipčevićevih tvrdnji o Covid potvrdama i učinkovitosti cijepljenja te analizu njihove činjenične točnosti i utemeljenosti.

Covid potvrde nisu besmislene

“Covid potvrde su čak prema Lancetu, medicinskom časopisu koji je uz Nature jedan od priznatijih, oni su rekli da je to suludo. Znate iz kojeg razloga? Je li istina da osoba koja se cijepila može prenijeti to dalje?”

Netočna je tvrdnja da je The Lancet, koji doista jeste ugledni medicinski časopis, rekao da su Covid potvrde sulude. Takvom karakterizacijom Covid potvrda The Lancet se na svojim stranicama nije bavio.

Slipčević se ovdje vjerojatno referira na studiju koja je u The Lancetu objavljena krajem listopada, u kojoj se proučavalo koliko unutar kućanstva virus šire cijepljene, a koliko necijepljene osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživači su doista došli do zaključka da i cijepljene osobe mogu virus vrlo lako prenijeti na druge (iako ga necijepljeni šire u nešto većem broju slučajeva). Studija je potvrdila i da zaštita koju pruža cjepivo s vremenom slabi, tj. da se šanse da će cijepljene osobe prenijeti virus na drugu osobu povećavaju kako odmiče sve više vremena od trenutka cijepljenja.

Točno je, dakle, da osoba koja se cijepila može zaraziti druge ljude Covidom-19. Ta činjenica bila je poznata i prije ove studije objavljene u The Lancetu. Nije, međutim, točno da je The Lancet tvrdio da su Covid potvrde sulude.

“Covid potvrda nema apsolutno nikakvog smisla. Znate što? Čak je i Capak rekao, docent nepostojećeg fakulteta, da su te potvrde zapravo alat za praktički prisilu na cijepljenje. Toliko o Covid potvrdi”

Točno je da je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, o Covid potvrdama govorio u kontekstu “pritiska na cijepljenje”. Evo što je Capak kazao 19. listopada, govoreći o načinu primjene Covid potvrda u nekim europskim državama (kako ga citira Telegram):

“Oni koji su cijepljeni imaju određene prednosti kod korištenja određenih usluga, što je jedna vrsta relativnog pritiska na necijepljene da ostvare tu prednost. Mi nemamo nikakav plan u ovom trenutku, ali vrlo je izvjesno da ćemo o tome uskoro razgovarati”.

Točno je, dakle, da se Covid potvrde između ostalog koriste kako bi se što veći broj građana motivirao na cijepljenje. To međutim ne znači i da Covid potvrde nemaju nikakvog smisla; njihova široka primjena zapravo smanjuje mogućnost da će cijepljena osoba zaraziti virusom necijepljenu osobu.

Covid potvrde, naime, smanjuju broj kontakata između cijepljenih i necijepljenih osoba, tj. smanjuju mogućnost da će se necijepljena osoba naći u situaciji u kojoj postoji povećan rizik od zaraze, što ima utjecaj na opterećenje zdravstvenog sustava. Dosadašnji podaci HZJZ-a jasno pokazuju da većinu hospitaliziranih (pa posljedično i umrlih) zbog Covida-19 čine necijepljeni pacijenti, koji imaju znatno veće šanse da razviju težak oblik bolesti nego ljudi koji su se odlučili cijepiti.

Da bi se izbjeglo preopterećenje bolničkog sustava, stoga je potrebno ili povećati broj cijepljenih osoba, ili smanjiti broj zaraženih među necijepljenim osobama (što se djelomično može postići širokom primjenom Covid potvrda). Nije, dakle, točno da Covid potvrde služe isključivo u svrhu pritiska na cijepljenje, iako je evidentno da je i to aspekt koji se razmatra prilikom donošenja odluka usmjerenih ka suzbijanju pandemije.

Potrebno je pojasniti i na što se Slipčević referira kad Capaka opisuje kao “docenta nepostojećeg fakulteta”. Capak je, naime, pri Medicinskom fakultetu u Puli bio zaveden kao jedan od njihovih predavača (24sata). Radi se o fakultetu koji je medicinski samo na papiru, jer na njemu nema studija medicine (o čemu je pisao Faktograf). Dekan tog fakulteta Krešimir Pavelić morao je odstupiti zbog širenja dezinformacija o Covidu-19.

Točne brojke, krivo tumačenje

“Kako [se cjepivo vani pokazalo] pozitivno? Hoćemo pričati o Islandu? 86 posto potpuno cijepljenih, imaju lockdown. Singapur, 90 posto cijepljenih, isto tako prijeti lockdown. Njemačka, 70 posto cijepljenih, isto su panika frka. O čemu vi pričate? O čemu mediji svi pričaju?”.

Brojke koje Slipčević ovdje navodi okvirno su točne. U Islandu je barem jednom dozom cijepljeno 82,5 posto populacije, u Singapuru 87 posto populacije, a u Njemačkoj 69 posto populacije. Pokazuju to podaci koje agregira stranica Our World in Data.

Međutim, činjenice da se ove države usprkos visokoj procijepljenosti i dalje bore protiv epidemije Covida-19 ne znači da cjepivo nije učinkovito, kao što sugerira Slipčević. Kad se brojke stave u ispravni kontekst, vidljivo je kako one zapravo pokazuju da se cjepivo dokazalo kao prilično uspješan alat u borbi protiv Covida-19.

Naime, u sve tri navedene zemlje broj slučajeva je u porastu i dostiže najviše dosad zabilježene razine (iako su to u slučaju Singapura, a posebno Islanda u apsolutnim iznosima još uvijek relativno niske brojke u usporedbi s Hrvatskom).

Međutim, istovremeno je broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj drastično smanjen s obzirom na prošlu jesen i zimu, kada nije bilo cjepiva. U Islandu je ostao otprilike isti, a u Singapuru se neznatno povećao. Međutim, i Island i Singapur od početka epidemije čitavo vrijeme imaju iznimno nizak broj oboljelih i umrlih.

Važno je istaknuti i da su Island i Singapur vrlo specifične države, iz čijih je primjera teško izvoditi uopćene zaključke. U Islandu živi oko 350 tisuća ljudi, što ga čini najrjeđe naseljenom zemljom u Europi. Tako niska gustoća populacije otežava širenje virusa s čovjeka na čovjeka.

U Singapuru, s druge strane, živi oko 5,7 milijuna ljudi što ovaj grad-državu čini trećem najgušće naseljenom državom svijeta (a što je pak faktor koji znatno olakšava širenje virusa). Usprkos ovim znatnim međusobnim razlikama, obje države u apsolutnim brojkama bilježe vrlo mali broj žrtava pandemije Covida-19.

Također, iako je većina stanovništva u obje države cijepljena, njihovi službeni podaci pokazuju da među osobama koje završavaju u bolnici i umiru zbog Covida-19 dominiraju necijepljeni pacijenti (a zbog čega je Singapur čak i najavio da osobama koje odbijaju cijepljenje više neće pružati besplatnu medicinsku skrb). Službene podatke iz Singapura možete vidjeti ovdje, a podaci iz Islanda dostupni su ovdje.

Drugim riječima, podaci iz Njemačke, Islanda i Singapura zapravo potvrđuju već poznate činjenice: cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu od širenja virusa, ali pruža vrlo dobru zaštitu od hospitalizacije i smrti. Ta zaštita nije stopostotna, jer nijedno od mnogih cjepiva koje koristimo ne pruža stopostotnu zaštitu, ali korisnost cjepiva vrlo se jasno potvrđuje u službenim statistikama diljem svijeta.

Zaključno se treba osvrnuti i na Slipčevićevu sugestiju kako su političke odluke o suzbijanju epidemije koje donose vlade u određenim državama indikacija učinkovitosti djelovanja cjepiva. Ta tvrdnja, naime, nema smisla. Svaka država ima pravo za sebe donijeti odluku na koji će način suzbijati epidemiju (a građani tih država imaju pravo svim demokratski dozvoljenim sredstvima – od prosvjeda do izbora – odlučiti kako će tu odluku honorirati). Neke države možda smatraju da mogu potpuno iskorijeniti Covid iz svoje populacije pa odluke i donose shodno takvom cilju (u prilično geografski izoliranom i rijetkom naseljenom Islandu takav se cilj vjerojatno čini dostižnijim nego u većini drugih zemalja). Drugim riječima, vlade Islanda, Singapura i Njemačke imaju pravo i dužnost donositi one političke odluke koje smatraju najboljima u datom momentu, ali te odluke ni na koji način ne utječu na činjenicu da se cjepivo protiv Covida-19 u praksi pokazuje sigurnim i učinkovitim, uz rijetke i najčešće blage nuspojave.

Prozivanje Faktografa

“Kad pročitate ovako, od hospitaliziranih je pola bilo cijepljeno, što da ja mislim o tom stopostotnom učinkovitom cjepivu? Vi ste kao medij, uključujući i vašu televiziju, vi ste isto rekli da je to stopostotno. Prenosili ste druge koji su to govorili, bez Faktografa. Gdje je Faktograf sad da kaže kako ste lagali svi skupa jer ste prenosili te vijesti? Gdje je taj Faktograf? Gdje su oni sad? Ili je bitno samo ispravljati istinu kad ona ne paše ovom cijelom narativu?”

Nije točno da su mediji tvrdili da cjepivo pruža stopostotnu zaštitu. No točno je da su mediji prenosili jednu takvu izjavu, na što se Slipčević vjerojatno referira.

Naime, pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš je 9. veljače ove godine gostovala na HRT-u i kazala da cjepiva “sto posto štite od umiranja u slučaju zaraze bolešću Covid-19”, a njenu izjavu doista su prenijeli brojni mediji (Jutarnji.hr, Vecernji.hr, Telegram).

Evo što je Bubaš tada rekla, govoreći o sigurnosti i učinkovitosti tri cjepiva koja je tada Hrvatska bila naručila:

“Nema dvojbe jesu li ta cjepiva sigurna, a što se tiče njihove učinkovitosti, to su vrlo učinkovita cjepiva i sva koja dolaze i dolazit će u Hrvatsku, za koja se Hrvatska predbilježila i za koja je zainteresirana, a osobito ova tri cjepiva koja jesu tu, sto posto štite od umiranja u slučaju zaraze bolešću COVID-19”.

Citirana izjava evidentno nije točna. Konteksta radi, treba uzeti u obzir i da je izrečena nedugo nakon početka svjetske kampanje cijepljenja, kad su dostupni podaci o praktičnoj uporabi cjepiva još bili krajnje ograničeni. Međutim, već i prema tada dostupnim podacima iz kliničkih ispitivanja moglo bi se zaključiti da je takva tvrdnja bila neutemeljena – zbog već spomenute činjenice da niti jedno cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu.

Zaključno, odgovorit ćemo Slipčeviću i na pitanje zbog čega Faktograf nije ranije objavio da je citirana tvrdnja pomoćnice ravnatelja HZJZ-a netočna. Krajnje je jednostavno: nekad i nama nešto promakne, a još češće se ne stignemo fokusirati na baš sve tvrdnje u javnom prostoru kojima bi dobro došla činjenična provjera.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.