Pod povećalom

Europska komisija iznijela prijedlog protiv lažnog samozapošljavanja platformskih radnika

Direktiva bi radnicima digitalnih platformi omogućila radna prava i socijalne naknade.
Melita Vrsaljko

Dvije i pol godine nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predstavljajući svoje političke smjernice za razdoblje do 2024. godine, obećala da će tražiti načine za poboljšanje uvjeta rada platformskih radnika, Europska je komisija objavila prijedlog direktive koja bi osobama koje rade putem platformi omogućila radna prava i socijalne naknade, ali i natjerala kompanije poput Ubera i Glova na veću transparentnost.

Prijedlog direktive dolazi u trenutku u kojem se procjenjuje da je u državama članicama EU oko 28 milijuna takvih radnika. Veliku većinu njih čine osobe koje su samozaposlene, međutim, pretpostavka je da je oko 5,5 milijuna radnika pogrešno klasificirano, odnosno, da su lažno samozaposleni. Drugim riječima, radnici su to koji za kompaniju obavljaju sav posao i obveze no za razliku od “tradicionalnog” zaposlenja, ne uživaju radna prava, niti imaju pravo na socijalne naknade.

Namjera Komisije da intervenira u to sivo područje potaknula je razne lobističke skupine da prije predstavljanja prijedloga “zaprijete” velikim gubitkom radnih mjesta. Tako je Move EU, udruženje koje čine Bolt, Uber, i Deliveroo, nedavno objavilo kako će promjena radnog statusa vozača te samog biznis modela dovesti do stotine tisuća otkaza.

Protiv lažnog samozaposlenja

Europska komisija pak navodi kako će promjena radnog statusa lažno samozaposlenih dovesti do toga da između 1,7 i 4,1 milijuna platformskih radnika postanu zaposlenici kompanija, odnosno, da će direktiva dovesti do njihove reklasifikacije.

“Nitko ne pokušava zaustaviti rast platformskih kompanija. Svi smo posvećeni razvoju te ekonomije jer ona korespondira s potrebama u društvu. Ako nam je tehnologija omogućila razvoj ovog biznis modela, nema razloga da se taj biznis model ne uklopi u naš socijalni standard.  Želimo ispraviti misklasifikaciju koja postoji i ne želimo da ovo novo tržište daje loše regulirane poslove”, rekao je povjerenik Europske komisije  za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit prilikom predstavljanja prijedloga direktive.

Komisija tako predlaže  popis kontrolnih kriterija kojima se utvrđuje je li platforma poslodavac. Ako ispunjava najmanje dva od tih kriterija, zakonski se pretpostavlja da jest. Radnici bi se tako mogli klasificirati kao zaposlenici ako online platforme određuju njihovu plaću, postavljaju standarde ponašanja i izgleda, nadziru obavljanje posla elektroničkim putem te ograničavaju njihovu mogućnost da rade za treće strane. 

Fleksibilnost, transparentnost, kolektivno pregovaranje

Povjerenik Schmit, koji se u tjednima uoči predstavljanja nacrta sastao s izvršnim direktorima Ubera i Deliverooa, ali i s Europskom federacijom sindikata (ETUC), rekao je kako prijedlog Komisije ne ide nauštrb fleksibilnosti, naročito jer same platforme i operiraju na temelju tog koncepta. Međutim, poruka koju Komisija želi poslati jest ta da status zaposlenja s pripadajućim pravima te fleksibilnost nisu dva aspekta koja su nužno isključiva.

Razlozi za donošenje direktive su i ekonomske prirode, navodi Schmit. Na platformske kompanije se ne bi trebali odnositi kriteriji koji su niži od onih koji se odnose na tradicionalne kompanije.

Prijedlog direktive hvata se u koštac i s algoritamskim menadžmentom. Europska komisija tako predlaže da aplikacije za vožnju, dostavu hrane i druge tvrtke daju informacije zaposlenicima o tome kako se njihovi algoritmi koriste za njihovo praćenje i evaluaciju, kao i za raspodjelu zadataka i određivanje naknada. Osim toga, prijedlog je Komisije da se poveća transparentnost platformi tako što će se objasniti postojeće obveze prijavljivanja rada nacionalnim tijelima te od platformi zatražiti da ključne informacije o svojim aktivnostima i osobama koje preko njih rade stave na raspolaganje nacionalnim tijelima. 

Uz prijedlog nacrta direktive, Komisija je pokrenula i javno savjetovanje o nacrtu smjernica o primjeni prava tržišnog natjecanja EU-a na kolektivne ugovore samozaposlenih pojedinaca. Smjernice bi trebale pružiti pravnu sigurnost i osigurati da pravo tržišnog natjecanja EU-a ne ometa nastojanja određenih samozaposlenih pojedinaca da kolektivno poboljšaju svoje radne uvjete, uključujući i plaću.

Što kažu kompanije?

Bussines Europe, organizacija koja okuplja poslovna udruženja iz 35 europskih zemalja (uključujući i Hrvatsku udrugu poslodavaca), reagirala je isti dan kada je EK predstavila prijedlog direktive. Europski poduzetnici smatraju kako je Komisija ignorirala “različitost platformskog rada”. (BussinesEurope)

Maxime Cerruti, voditelj odjela za socijalna pitanja tog udruženja, na panelu koji se u organizaciji Komisije održao odmah nakon predstavljanja nacrta rekao je kako je pristup EU nebalansiran jer je, tvrdi, realnost takva da većina radnika žele biti fleksibilni te raditi kao samozaposleni.

“Mislim da je potrebno poštovati i mišljenje većine. Trebamo iskoristiti prilike koje donosi razvoj novih poslovnih modela, međutim, mislim da prijedlog Komisije ide u potpunom drugom smjeru. Nadamo se da će se u idućim mjesecima, u razgovorima sa socijalnim partnerima i nacionalnim vlastima, odrediti jasno što je zaposlenje, a što samozaposlenje u kontekstu digitalnog platformskog rada. Razumijemo potrebu da se osiguraju dobri uvjeti za samozaposlene. Međutim, imamo problem s cijenom naknada koje bismo plaćali za ljude koji su kao zaposlenici, a nisu, nego su samozaposleni”,  rekao je Maxime Cerruti iz BussinesEurope.

Takav stav ne dijele pak sve kompanije. Jitse Groen, nizozemski milijarder i osnivač Takeaway.com, koji je još prije godinu i pol dana najavio da će kompanija prijeći na model zapošljavanja radnika kako bi dobili sve beneficije, pozdravlja donošenje direktive.

“Na tržištu dostave hrane imamo puno konkurencije koja ne zapošljava svoje radnike. Mislim da je ovdje bitno naglasiti da pričamo o velikim kompanijama i velikim igračima na tržištu koji izbjegavaju plaćanje socijalnih davanja i koji stoje nasuprot nezaštićenih radnika. Radnici koji nisu zaposleni nemaju minimalnu plaću, što znači da, ako nema posla, mogu zaraditi 0 eura po satu. Također, nemaju osnovno zdravstveno osiguranje. Vi i ja radimo možda u uredu, ali ti se ljudi voze ulicama Europe na kojima se događaju nesreće. Kompanije trebaju platiti zdravstveno osiguranje i odštetu u slučaju ozlijede, međutim, to nije slučaj s freelancerima. Ako vas udari autobus, to je vaš problem”, kaže Groen.

Tužbe

Nacrt direktive Europska je komisija predstavila dva tjedna nakon što su vozači Ubera prosvjedovali na ulicama Bruxellesa jer im je sudskom odlukom zabranjen rad. Sud je, naime, još 2015. godine zabranio uslugu UberPop koja je povezivala klijente s vozačima amaterima, nakon čega je Uber nastavio pružati usluge samo s licenciranim vozačima. Krajem studenog, Žalbeni sud u Bruxellesu presudio je da se presuda iz 2015. zapravo odnosi na sve Uberove usluge. (Euronews)

Osim sudskih odluka koje se odnose na pružanje (ne)licencirane taksi usluge, Komisija navodi kako postoji više od 100 sudskih i 15 upravnih odluka u EU koje se bave statusom zaposlenja osoba koje rade putem platformi. U većini slučajeva suci su donijeli odluku da se oni lažno samozaposleni reklasificiraju u radnike, a platforme u poslodavce.  

Tako je unazad godinu dana sud u Španjolskoj utvrdio da je više od 700 radnika Deliverooa lažno samozaposleno, talijanski sud presudio je da je ta platforma diskriminatorna prema vozačima koji uzimaju bolovanje, a belgijska je vlada utvrdila da su Uberovi radni uvjeti nekompatibilni sa samozapošljavanjem. Sve su to presude koje je Europska konfederacija sindikata (ETUC) istaknula kada je početkom godine pozvala EU da regulira ovo područje. 

“Mislim da donošenje ove direktive važna poruka platformama jer će morati prestati sa praksom nepoštivanja pravila, te će morati početi poštivati radnike bilo da su u tradicionalnom radnom odnosu ili su samozaposleni.  Isto tako, direktiva, koja se uhvata u koštac s nelojalnom konkurencijom, otvara prostor tradiocionalnim agencijama koje privremeno zapošljavaju npr. čistačice, da poboljšaju uvjete rada”,  rekao je Ludovic Voet iz ETUC-a nakon što je Komisija predstavila nacrt.

Socijalni dijalog

U sklopu ETUC-a djeluje Institut europskih sindikata (ETUI) koji se bavi istraživanjem javnih politika koje se odnose na pitanja rada, i koji je dosad objavio niz publikacija na temu.

Silvia Rainone, pravnica zaposlena u Institutu, za Faktograf kaže je prijedlog premašio njihova očekivanja te kako se nadala gorem zbog pojačanog lobiranja platformi. Napominje kako je bitno što se u sklopu digitalnog platformskog rada počelo raspravljati i o otvaranju prostora za socijalni dijalog.

“U nekim državama, oni koji su samozaposleni, ne mogu kolektivno pregovarati. U nekima pak nema takvih zabrana. U Italiji je mnogo takvih sindikalnih inicijativa na razini kompanija i onih koje djeluju na lokalnom nivou.  Isto tako, u Italiji je potpisan i kolektivni ugovor. Međutim, potpisan je sa sindikatima koji su kontroverzni jer su bliski platformskim kompanijama. U tome leži opasnost. Kada je sektor nov i nereguliran, imate kolektivne ugovore koji su potpisani sa sindikatima – koji to zapravo nisu. Imate primjere kolektivnog pregovaranja i u Velikoj Britaniji i Švicarskoj, ali sve je to na nekoj ‘plitkoj’ razini”, kaže Rainone.

Pravnica napominje kako je važno to što se direktiva dotaknula problema koji stoji iza algoritamskog menadžmenta, relativno novog fenomena koji se veže upravo za rad digitalnih platformi.

“To je refleksija stvarnog radnog odnosa i u ovom slučaju možemo pričati o algoritamskim šefovima. To je ujedno refleksija biznis modela gdje je šef ukorporiran u online platformu. Algoritmi imaju kontrolu – mjere učinkovitost, mogu utjecati na plaću te unaprjeđenje. Oni su jedina referenca za radnika.  Važno je da ovaj prijedlog uzima u obzir umjetnu inteligenciju jer postoji mnogo studija o njenom diskriminatornom učinku.  U Italiji je algoritam Deliverooa proglašen diskriminatornim jer je kompanija kažnjavala radnike koji su bili odsutni. Međutim, što ako si odsutan jer si bolestan, ili ako sudjeluješ u štrajku?”

Rainone ne smatra da će direktiva, ako bude usvojena, dovesti do gubitka poslova te napominje kako su u Španjolskoj i Italiji postroženi kriteriji u području platformskog rada, a bez da se biznis model kompanija urušio.

Hrvatski kontekst

U Hrvatskoj je u rujnu ove godine osnovan Sindikat radnika digitalnih platformi, što je prvi sindikat u Hrvatskoj koji okuplja radnike koji rade za Uber, Bolt, Glovo i Wolt.

Kako su u priopćenju prilikom osnivanja naveli predstavnici, upravo oni snose troškove rada dok platforme, bez kune troška te kroz visoku proviziju koju im plaćaju, ostvaruju golem profit. (SSSH) Osim toga, početkom godine osnovan je i Nezavisni sindikat vozača taksija koji okuplja platformske radnike i koji od Ministarstva prometa, mora i infrastrukture traži određivanje minimalne cijene vožnje po kilometru. 

Kako smo pisali početkom godine, država ne zna koliko je točno takvih radnika u Hrvatskoj. Ministar rada, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je, gostujući na Novoj TV i govoreći o novom Zakonu o radu, rekao kako je procjena da u Hrvatskoj trenutno radi 30 do 40 tisuća platformskih radnika.

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pak procjenjuje da je 10,7 posto populacije Hrvatske iskusilo tu vrstu posta. Eurofoundova statistika također bilježi da je 3,3 posto radnika u Hrvatskoj u jednom trenutku radilo za platforme, odnosno, da su takav rad probali, ali on nije postao dio njihova izvora prihoda. Marginalnih platformskih radnika u Hrvatskoj je 2,8 posto – oni rade manje od 10 sati tjedno i na taj način zarađuju manje od 25 posto svojih prihoda. 

Područje platformskog rada trebao bi urediti upravo novi Zakon o radu čiji je nacrt vlada u listopadu predstavila socijalnim partnerima, a koji je Faktograf detaljno analizirao u ovom tekstu.

Predloženim izmjenama u domaće se zakonodavstvo tako po prvi put uvode platformski radnici. U nacrtu se tako navodi kako je rad putem digitalne platforme „naplatan rad kojim radnik osobno obavlja posao prema uputama i nalogu poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom posla, a koji se obavlja u okviru registrirane djelatnosti obavljanja usluga informacijskog društva, na osobni zahtjev korisnika, odnosno primatelja usluga“.

Zakonom se detaljno objašnjava što sve ugovori o radu platformskih radnika trebaju sadržavati (primjerice najmanji broj zajamčenih plaćenih radnih sati, neovisno o pravu na plaću za rad ostvaren povrh tih sati). Osim toga, uvodi se i obaveza ugovaranja osiguranja na teret poslodavca ako se posao obavlja vozilima koja sudjeluju u javnom prometu.

Sporost u primjeni

Prema procjeni EK, oko 500 platformskih kompanija u Europi godišnje uprihodi 20 milijardi eura. Procjenjuje se da će broj od 28 milijuna radnika u 2021. godini narasti do 43 milijuna te da su u razdoblju od 2016. do 2020. prihodi tom sektoru porasli gotovo pet puta. 

Budući da je usvajanje prijedloga direktive procedura koja traje, postavlja se pitanje jesu li namjere Komisije – zakašnjele.

Vijeće Europske Unije još je u studenom 2019. usvojilo Preporuke o pristupu socijalnoj zaštiti za radnike i samozaposlene, u kojoj se spominju i radnici platforme i u kojoj se naglašava da su „u nekim državama članicama određene kategorije radnika, kao što su radnici na skraćeno radno vrijeme, sezonski radnici, radnici na zahtjev, radnici platforme i oni koji imaju ugovore o privremenim agencijama ili pripravnički staž, isključeni iz programa socijalne zaštite”.

Na razini Europskog parlamenta platformski se rad spominje već nekoliko godina. Zastupnici Progresivnog saveza socijalista i demokrata, političke skupine u Europskom parlamentu, u više su navrata tražili bolju zaštitu platformskih radnika.

“Komisija sada djeluje na temelju samoinicijativnog izvješća koje je Europski parlament usvojio 16. rujna ove godine. Skupina S&D je već pozvala na to u izvješću o Europskom stupu socijalnih prava, koje je usvojeno u studenom 2017. i koje je usmjereno na rješavanje izazova povezanih s novim oblicima zapošljavanja, također i na rad na platformi. Komisiji su bile potrebne čak četiri godine da iznese prijedlog za zaštitu ovih radnika”, rekli su za Faktograf iz te grupacije.

O Komisijinu prijedlogu direktive o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platforme sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće.  Države članice dužne su prenijeti direktivu u nacionalno pravo u roku od dvije godine od njezina donošenja. Iz Europske komisije procjenjuju da bi to moglo potrajati do 2025. godine. 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.