Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na kraju 2020. godine imao je nepunih 657,13 milijuna kuna dospjelih obaveza. Unatoč činjenici da je Vlada i tijekom te godine, ali i tijekom ove, uložila značajna sredstva u sanaciju zdravstva, odnosno pokriće nepodmirenih dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama, dospjela nepodmirena dugovanja HZZO-a nastavila su rasti. U devet mjeseci 2021. godine nepodmirena dugovanja su u odnosu na kraj prošle godine porasla za gotovo 916 milijuna kuna te su na kraju rujna iznosila nešto više od 1,57 milijarda kuna.
Istodobno dok su nepodmirena dugovanja HZZO-a nastavila rasti, smanjen je iznos dospjelih obaveza Ministarstva zdravstva i to za oko milijardu kuna. Naime, 2020. godinu to je ministarstvo zaključilo s ukupno nešto više od 2,9 milijardi kuna dospjelih nepodmirenih obaveza, dok je u devet mjeseci tekuće godine taj iznos smanjen na 1,95 milijardi kuna.
Ti podaci pokazuju koliko se ovogodišnjim sanacijskim injekcijama u zdravstveni sustav uspjelo postići. Nepodmirena dugovanja i dalje su prisutna, a unatoč izdašnim intervencijama države, što u prošloj, a što u ovoj godini, računi nisu niti blizu sravnjivanja.
Pandemija bolesti Covid-19 državu je u nepune dvije godine koštala preko 40 milijardi kuna. Mahom su ta sredstva utrošena u mjere pomoći gospodarstvu i očuvanje radnih mjesta, ali dijelom i na zdravstveni sustav.
Zbog gomilanja dugovanja zdravstvenog sektora prema dobavljačima, veledrogerije su u ožujku ove godine smanjile ili obustavile dostavu lijekova. U tom trenutku dug sustava prema dobavljačima dosegnuo je 6,5 milijardi kuna. Kao što je Faktograf ranije pisao, u prošloj godini država je tri puta intervenirala s ukupno 2,24 milijarde kuna, ali je dug nastavio rasti. Naravno, taj dug nije posljedica pandemije koronavirusa, već je riječ o problemu kojeg domaće zdravstvo vuče desetljećima.
Vrtoglavih 6,5 milijardi kuna iz ožujka ove godine, državu su natjerale na dogovor s dobavljačima. Početkom travnja uplaćeno im je 900 milijuna kuna, od travnja do lipnja trebalo je biti uplaćeno dodatnih 2,5 milijardi kuna. No, ukupna uplata kretala se tek nešto iznad dvije milijarde kuna.
Povećani transferi
Lipanjskim rebalansom proračuna osigurana su sredstva za nastavak sanacije sustava do kraja tekuće godine pa su transferi HZZO-u povećani za 1,4 milijarde kuna, a jednak iznos je osiguran za sanaciju ustanova u zdravstvu. Zadnjim rebalansom ovogodišnjeg proračuna rashodi za zdravstvo dodatno su povećani i to za 2,3 milijarde kuna „najvećim dijelom zbog sanacije ustanova u zdravstvu i transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje“.
Prema riječima Zdravka Marića, ministra financija, kroz dva ovogodišnja rebalansa državnog proračuna transferi za zdravstvo povećani su na 9,1 milijardu kuna. Naravno, to nisu samo sredstva namijenjena pokriću starih dugova, već i sredstva potrebna za redovno poslovanje, ali i isplate za neplaćene prekovremene sate koje su liječnici utužili. Tu je, naravno, i trošak cjepiva kao i testova na Covid-19, ali i novih terapija.
Do kraja listopada, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u sustav je ukupno ušlo 3,41 milijarda sanacijskih sredstava. Istodobno, ukupni dug je u odnosu na početak godine smanjen za 891 milijun kuna. Naime, u tekuću godinu zdravstvo je ušlo s 3,87 milijardi kuna duga (koji je do kraja prvog kvartala kulminirao do 6,5 milijardi kuna), a na kraju listopada dug je bio na razini 2,98 milijardi kuna.
Tijekom listopada i studenog, ali i u kolovozu, nije bilo transfera sanacijskih sredstava za bolnički sustav, dok je nakon zadnjeg rebalansa proračuna HZZO-u doznačeno 700 milijuna kuna koje su proslijeđene za pokriće dijela duga ljekarni.
Sredstva za bolnički sustav
Bolnički sustav, pak, ovih će dana primiti ukupno 780 milijuna kuna za pokriće dospjelih dugova prema dobavljačima. Naime, Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela odluke kojima se bolničkim ustanovama kojima je osnivač država “šalje” nešto više od 511,18 milijuna kuna sanacijskih sredstava, dok će ustanovama kojima su osnivači županije biti sanirano nešto više od 260 milijuna kuna dospjelog duga (Vlada, točka 15.).
S uplatom tih sanacijskih sredstava, kao sredstvima koja su prošlog mjeseca doznačena HZZO-u, ukupna izdvajanja za pokriće starih dugova zdravstvenog sustava u ovoj godini dosežu gotovo pet milijardi kuna.
Kako će, pak, sanacijska sredstva uplaćena pred kraj godine utjecati na ukupno kretanje duga i rokove plaćanja bit će poznato za desetak dana. Naime, ne treba zaboraviti da sustav paralelno s pokrićem starih, stvara i nove dugove.
Što je s rokovima plaćanja? Kada je na proljeće postignut dogovor s dobavljačima o isplati sanacijskih sredstava tijekom ove godine, ministar financija je govorio da će time država osigurati da se rokovi plaćanja dovedu, u još uvijek iznad zakona propisanih, ali stabilnih 120 dana za ljekarne, 180 za bolnice. Sve je to višestruko duže od zakonski propisanih 30 dana.
No, unatoč povećanju sanacijskih sredstava, rokovi plaćanja i ljekarni i bolnica još su uvijek iznad onog što se željelo postići, a što je samo po sebi izvan zakonskih okvira. Prije isplate 700 milijuna kuna za pokriće dijela duga ljekarni u studenom, one su dobavljačima plaćale u roku od 180 dana – 60 dana duže no što je bio cilj.
Bolnički sustav je u još goroj poziciji i umjesto da se svede na 180 dana, trenutno bolnice plaćaju u rokovima od 200 do 250 dana. Zadnje proračunske sanacijske tranše trebala bi utjecati na smanjenje tih rokova plaćanja, ali je pitanje hoće li se oni svesti u željenih 120 dana za ljekarne i 180 dana za bolnice.
Jesmo li spremni za peti val?
Unatoč takvom stanju stvari, proračun za iduću godinu uopće u obzir ne uzima činjenicu da je samo zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti, ali i da se taj sustav i dalje suočava s pandemijom bolesti Covid-19 koja dodatno povećava troškove sustava. Četvrti val pandemije koronavirusa jenjava. No, s njegovim jenjavanjem pojavili su se prvi slučajevi oboljenja od nove varijante koronavirusa nazvanog omikron te je pitanje kada će krenuti peti val i kako će se on odraziti na zdravstveni sustav koji je već sada zbog koronavirusa preopterećen te se gotovo svi bolnički kapaciteti usmjeravaju na liječenje bolesnika oboljelih od Covida-19 (1, 2, 3, 4, 5).
„Proteklih dana bilježimo blagi pad novozaraženih, što daje nadu u poboljšanje epidemiološke situacije. No valja biti svjestan toga da postoji mogućnost petog vala pandemije, negdje u rano proljeće“, kazao je Vili Beroš, ministar zdravstva u razgovoru za Nacional (tiskano izdanje od 7. prosinca).
Unatoč svim izazovima zdravstva, njegov proračun za iduću godinu značajno je smanjen. Praktično, doveden je na predpandemijsku razinu. Prema trenutnim planovima, proračun Ministarstva zdravstva na razini tekuće godine trebao bi iznositi nepune 20,2 milijarde kuna. Koliko će doista u taj sustav biti utrošeno znat će se iduće godine s objavom podataka o izvršenju proračuna za 2021. godinu.
Smanjuju se izdvajanja za zdravstvo
No, u idućoj godini taj sustav bi, prema sadašnjim proračunskim planovima trebao raspolagati s četiri milijarde kuna manje (1, 2). Naime, Državnim proračunom za zdravstvo je u 2022. godini predviđeno nešto više od 16 milijardi kuna. Kako se navodi u obrazloženju proračuna, u odnosu na aktualni plan državnih financija za tekuću godinu, u idućoj se smanjuju izdvajanja za sanaciju ustanova u zdravstvu i transfer HZZO-u za četiri milijarde kuna.
Istodobno, prema riječima ministra financija, trošak zdravstvenog sustava dosegnuo je 31 milijardu kuna godišnje. No, taj je iznos iz proračuna teško razlučiti, iako je jasno da se minus sustava, očito produbljuje. Naime, država je barem u ovoj godini, uz redovna izdvajanja te sanacijske injekcije, intervenirala i s nekoliko preraspodjela novca na teret idućih godina. A osigurana sredstva očito nisu dovoljna za pokriće svih potreba.
Smanjenje zdravstvenog proračuna za iduću godinu, u kojoj pandemija koronavirusa kao ekstra izazov sustava neće nestati, očito je i svojevrstan poziv na nužnost reformi u tom sustavu.
Gdje je reforma koju je Beroš najavljivao u travnju?
“Na stolu premijera je već neko vrijeme prijedlog mjera financijske stabilizacije zdravstvenog sustava, strukturnih reformi, unapređenja upravljanja sustavom. Centralizacija zdravstvenih ustanova, zbog lakšeg upravljanja, jedan je od elementa koji ćemo poduzeti, ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade nakon završetka lokalnih izbor“, izjavio je Beroš u travnju ove godine (1, 2).
Lokalni izbori su prošli, a reforma još nije na vidiku. Istina, resorno ministarstvo je u rujnu oformilo radnu skupinu koja bi trebala iznjedriti izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U listopadu u javnost izlaze detalji reforme, od ukidanja fiskalne olakšice za poslodavce koji zapošljavaju mlade i ne plaćaju im doprinose za zdravstveno osiguranje, preko dizanja praga za sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite s dvije na četiri tisuće kuna, objedinjene nabave za sve bolnice, skidanja naknada za bolovanja i porodiljske dopuste s HZZO-a, centralizacija bolnica (1, 2, 3).
Većina tih prijedloga naišla je na kritike, kako na lokalnoj razini kada je riječ o ideji podržavljenja bolnica, tako i među zainteresiranim strankama jer prve ideje dio troška sustava prebacuju na korisnike, odnosno građane.
Reforma na kraju mandata
Kako će u konačnici izgledati prijedlog zdravstvene reforme tek treba vidjeti, ali činjenica je da se promjene u sustavu neće dogoditi brzo. Naime, prema planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva, reforma bi se mogla događati na kraju mandata aktualne Vlade. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, odnosno njegove izmjene i dopune, resorno ministarstvo planira tek u zadnjem kvartalu iduće godine.
U međuvremenu, sustav će nastaviti stvarati nove dugove. Na mjesečnoj razini riječ je o 286 milijuna kuna novog duga. S obzirom na sadašnja kretanja u plaćanjima, pred kraj prvog kvartala 2022. godine država bi se ponovo mogla naći u situaciji „gašenja vatre“ i žurnog pokrivanja dijela duga prema veledrogerijama, kako one ne bi smanjile ili obustavile isporuku lijekova. To je “reforma” koja u sustavu zdravstva i tako godinama najbolje prolazi.
