Više od 100.000 puta pogledan je jednosatni video (arhiviran ovdje) gostovanja akademika Krešimira Pavelića u “Bujici” objavljen na platformi YouTube. Video vrvi dezinformacijama.
O Krešimiru Paveliću Faktograf je pisao u više navrata (1, 2, 3, 4). Širio je notorne dezinformacije o Covidu-19 i cjepivima protiv te bolesti, među kojima su neke bile sasvim redikulozne (poput npr. tvrdnje da je pandemija Covida-19 najavljena još 2012. i to ceremonijom otvaranja Olimpijskih igara u Londonu).
Pavelić je bivši dekan Medicinskog fakulteta u Puli, obrazovne ustanove koja se naziva “medicinskim fakultetom” iako studentima ne nudi studij medicine. Pavelić je s pozicije dekana morao odstupiti upravo zbog učestalog širenja dezinformacija vezanih za pandemiju Covida-19.
> Krešimir Pavelić preko odvjetnika poručuje: Sve što govorim je istinito
Covid potvrde
“Covid potvrde su glupost, najveća glupost – dozvoljavaju ljudima koji su tzv. cijepljeni da šire bolest okolo, a ljudima koji su zdravi i stekli prirodni imunitet to ne dozvoljavaju. To je po meni opasno”, kaže Krešimir Pavelić u videu.
Faktograf je u više navrata pisao o Covid potvrdama i o tome imaju li smisla: njihova široka primjena zapravo smanjuje mogućnost da će cijepljena osoba zaraziti virusom necijepljenu osobu. Covid potvrde, naime, mogu utjecati na broj kontakata između osoba koje imaju neku vrstu stečenog imuniteta (bilo cijepljenjem ili preboljenjem) i osoba koje nemaju imunitet na Covid-19, što ima utjecaj na opterećenje zdravstvenog sustava.
Iako je točno da je korisnost Covid potvrda postala upitna pojavom izrazito zaraznog omikron soja novog koronavirusa koji bolje zaobilazi ranije stečeni imunitet (zbog čega je više država najavilo da od njih odustaju), i dalje ne postoje dokazi temeljem kojih bi se moglo utemeljeno tvrditi da Covid potvrde doprinose širenju epidemije.
Iako mnogi dobivanje Covid potvrda izjednačavaju s cijepljenjem, zapravo postoji više načina na koji se ona može dobiti. Kao što je navedeno na službenim stranicama, Covid potvrde mogu dobiti osobe cijepljene protiv Covida-19, osobe koje imaju negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa te osobe koje su preboljele Covid-19.
Cjepiva nisu dovela do rasta broja slučajeva Covida-19
U svom izlaganju tijekom tih sat vremena u Bujici, Krešimir Pavelić se uvelike poziva na ‘najnoviju znanstvenu literaturu’ čime se pozicionira kao stručnjak. Međutim, većina ‘spoznaja’ na koje se poziva temelje se na neznanstvenim radovima, na onima koji nisu prošli neki oblik znanstvene recenzije te člancima objavljenima u rubnim medijima.
Pavelić tako spominje “svjetsku Bayesovu analizu uzročnog utjecaja primjene cjepiva” (arhivirano ovdje), pa kaže:
“Napravljena je analiza velikih podataka u 145 zemalja koje su najprocjepljenije. I pokazalo je da je cijepljenje prouzročilo nevjerojatnih 38 posto više slučajeva Covida-19, npr. u SAD-u na milijun stanovnika i čak nevjerojatnih 31 posto smrtnih slučajeva na milijun. Zanimljivo je da zemlje koje nisu bile procijepljene i koje su naglo išle u procjepljivanje – to su zemlje, uglavnom azijske, Tajland, Vijetnam, Mongolija, Sejšeli, Kambodža – u momentu kad su postali jako procijepljeni imali su strahovito veliki porast broja slučajeva.”
Ovu analizu napisao je Kyle Beattie, doktorand političkih znanosti na Sveučilištu Alberta. Kako piše Health Feedback, Beattie tvrdi da je analizirao “uzročni učinak” cjepiva protiv Covida-19 na broj slučajeva Covida-19 i smrtnih slučajeva od te bolesti. Za svoju analizu uzeo je podatke iz baze podataka Our World in Data koji se odnose na više od 140 država svijeta za razdoblje od 12 do 16 mjeseci prije nego je počela primjena cjepiva u tim državama. Temeljem tih podataka radio je procjene koliko bi slučajeva Covida-19 i smrtnih slučajeva bilo bez primjene cjepiva. Nakon toga je usporedio te brojke sa stvarnim brojem slučajeva Covida-19 i smrtnih slučajeva.
Budući da je njegova analiza pokazala da su zemlje čije je brojke proučavao imale viši broj slučajeva Covida-19 i smrtnih slučajeva nakon primjene cjepiva protiv novog koronavirusa, zaključio je da su cjepiva uzrok tog povećanja. Međutim, kako piše Health Feedback, Beatie nije uključio druge varijable koje također direktno uzrokuju rast ili pad broja slučajeva, poput širenja drugih varijanti koje se brže šire poput delte (ili sada omikrona), različitih mjera koje su primijenjene u različitim razdobljima, kao ni različite kapacitete zdravstvenih sustava. Beattie također nije uključio činjenicu da svaka država ima različiti omjer cijepljenih i necijepljenih osoba, a kako bismo znali ima li osnove za povezivanje promjena u zarazi i smrtnim slučajevima s primjenom cjepiva, trebamo znati cijepni status svake osobe, što Beattie nije znao.
Drugim riječima, “analiza” na koju se Pavelić poziva nije dokazala da cijepljenje uzrokuje povećanje broja slučajeva Covida-19.
Cjepiva nisu eksperimentalna
“Ta eksperimentalna, brza cjepiva nisu učinila apsolutno ništa, osim što su pogoršala stvari i samo potaknula prijenos novih varijanti koje su spriječila svijet da ovaj virus stavi u retrovizor”, također je dodao Krešimir Pavelić.
Prije svega, i kao što smo puno puta pisali (1, 2, 3, 4), cjepiva nisu eksperimentalna. Ona su to bila u onoj fazi kada su prolazila klinička ispitivanja, prije nego su odobrena za korištenje i stavljena na tržište.
Cjepiva su dobila uvjetno odobrenje, što je čest argument kojim se protivnici cijepljenja služe kako bi “dokazali” da je cjepivo eksperimentalno, iako to nije točno. Uvjetno odobrenje, kako se može naći na stranici Europske agencije za lijekove (EMA), znači da je postupak odobrenja ubrzan zbog velike javnozdravstvene ugroze, što epidemija Covida-19 svakako jest.
Detaljno objašnjenje postupka uvjetnog odobrenja može se pronaći na stranicama Europske agencije za lijekove. Ne radi se ni o kakvoj pandemijskoj inovaciji, već o proceduri koja je postojala i ranije i koja se koristi upravo u situacijama izvanrednih javnozdravstvenih ugroza. Uvjetno odobrenje je privremeno (izdaje se na rok od godine dana), a regulator se na ovakav postupak odlučuje kad ima jasne podatke koji pokazuju da su potencijalni rizici tretmana (u ovom slučaju cijepljenja) znatno manji od rizika izloženosti zarazi.
U slučaju konkretnih cjepiva protiv Covida-19 kojima je EMA izdala uvjetno odobrenje, to znači da je proizvođačima cjepiva odobreno da klinička testiranja provedu u kraćem vremenskom okviru nego što je uobičajeno, kao i da su se neke faze testiranja odvijale paralelno umjesto uzastopno. Cjepiva su, dakle, prošla kroz sve faze kliničkog testiranja, što je i uvjet za njihovo stavljanje u promet.
VAERS
Kada priča o cijepljenju djece, Krešimir Pavelić prvo spominje VAERS, pa tako kaže:
“Zadnji izvještaj iz VAERS-a koji sam vidio, to je američki nacionalni sustav praćenja sigurnosti cjepiva, kaže da je gotovo 35.000 izvješća o štetnim učincima cjepiva protiv Covida-19 među osobama između 5 i 17 godina starosti. Od 10.316 smrtnih slučajeva u Americi, prijavljenih do 21. siječnja, 19 posto se dogodilo unutar 24 sata, 24 posto unutar 48 sati, a 61 posto nakon 48 sati.”
O sustavu VAERS Faktograf je pisao u više navrata. Radi se o sustavu u kojem bilo tko može anonimno prijaviti nuspojave cjepiva, zbog čega je temeljem takvih podataka teško dobiti pouzdanu analizu.
Kao što je Faktograf također već pisao, važno je reći kako Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) kao limite VAERS-a navodi pristranost u izvještavanju, nedosljednu kvalitetu podataka i nepotpunost informacija, nepostojanje mogućnosti usporedbe s varijablama necijepljene populacije te činjenicu da VAERS nije dizajniran za procjenu uzročnosti. VAERS se zapravo promatra kao sustav za stvaranje hipoteza, njime se identificiraju potencijalne zabrinutosti oko sigurnosti cjepiva, koje se zatim moraju proučavati u robusnijim podatkovnim sustavima.
I na samoj službenoj stranici VAERS-a stoji sljedeće: “Izvještaj VAERS-u ne dokazuje da su identificirana cjepiva uzrokovala opisani štetni događaj. Izvještaj potvrđuje samo da se prijavljeni događaj dogodio u vremenskom periodu nakon davanja cjepiva. Da bi VAERS prihvatio izvještaj, nije potreban nikakav dokaz da je događaj uzrokovan cjepivom. VAERS prihvaća sva izvješća ne prosuđujući je li događaj uzrokovan cjepivom.”
Cijepljenje djece u Švedskoj
“Imajući to u vidu (podatke iz VAERS-a, op.a.) i podatke iz literature znanstvene, Šveđani, Švedska, odlučuje dakle protiv cijepljenja djece, u dobi od 5 do 11 godina, jer procjenjuje da koristi nisu nadmašile rizike, iako će stalno pratiti situaciju. Švedska agencija za javno zdravstvo objavila je priopćenje za javnost da je medicinska pomoć za dijete u dobi od 5 do 11 godina koje primaju cjepivo trenutno mala ili nikakva”, još je kazao Krešimir Pavelić.
Istine je da je Švedska odlučila da neće preporučivati cjepivo protiv covida-19 za djecu u dobi između 5 i 12 godina, o čemu su izvijestili brojni mediji u Hrvatskoj (Tportal, N1, Index, Novi list).
„Sa znanjem koje imamo danas o malom riziku od teških oboljenja za djecu, ne vidimo jasnu dobrobit njihovog cijepljenja“, rekla je krajem siječnja dužnosnica švedske javnozdravstvene agencije Britta Bjorkholm na konferenciji za medije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo do 30. siječnja u Hrvatskoj je od Covida-19 preminulo ukupno devet djece. Kako na svojim stranicama navodi HZJZ, djeca zaražena SARS-CoV-2 virusom najčešće imaju blage kliničke slike ili su potpuno bez simptoma. Teški oblici koji zahtijevaju hospitalizaciju, skrb u jedinicama intenzivnog liječenja ili smrt su rijetki.
Djeca s određenim kroničnim bolestima imaju povećan rizik razvoja teške kliničke slike mada su ograničeni podaci koji su to klinički rizični čimbenici specifični za djecu dobi 5 i više godina. Rizični čimbenici koji se najčešće navode su pretilost, kronične neurološke bolesti, kronične bolesti srca, kronične plućne bolesti uključujući prema nekim istraživanjima astmu, dijabetes, maligne bolesti i imunodeficijencije.
Djeca imaju rizik razvoja multisistemskog upalnog sindroma (MIS-C) povezanog s nedavnom infekcijom SARS-CoV-2, što je ozbiljno stanje, iako se procjenjuje da je rijetko. Također postoji rizik razvoja dugotrajnog Covida (post-Covida), a trenutno oskudni podaci ipak govore da je rizik niži nego u odraslih, također navodi HZJZ.
HZJZ snažno preporučuje cijepljenje djece koja pripadaju sljedećim skupinama: djeca i mladi koji zbog kronične bolesti ili terapije imaju povećan rizik od težih oblika bolesti COVID-19; Djeca i mladi koji dijele kućanstvo s osobama koje boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19; djeca dugotrajnije smještena u različitim oblicima kolektivnog smještaja s noćenjem.
Treba istaknuti i da je cijepljenje djece, kao i odraslih, u Hrvatskoj dobrovoljno.
52 puta veća šansa za smrt
Krešimir Pavelić tvrdi i da je vjerojatnost da će djeca umrijeti nakon cijepljenja 52 puta veća, pa kaže:
“Zanimljivo je što sam pročitao neki dan, da je državni statistički ured, američki, otkrio, nesvjesno, dakle greškom, da je vjerojatnost da će djeca umrijeti nakon cijepljenja protiv Covida 52 puta veća od djece koja nisu primila cjepivo protiv Covida. To su oni izjavili. Da li su se zabunili, ja ne znam. Ali su izjavili”.
Međutim, to nije točno. Ovom dezinformacijom da djeca koja su cijepljena protiv Covida-19 imaju 50 puta veću šansu da umru od onih koji nisu primili cjepivo bavili su se fact-checkeri s USA Today. Iako rizik od smrti i težih oblika Covida-19 u djece nije visok, u Sjedinjenim Američkim Državama je više djece umrlo od zaraze Covidom-19, nego od cjepiva.
U Pfizerovom kliničkom ispitivanju za djecu u dobi od 5 do 11 godina nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj od cjepiva protiv Covida-19. Uz to, tijekom ispitivanja niti jedan smrtni slučaj nije zabilježen među osobama koje su primile Pfizerovo cjepivo za one u dobi između 12 i 25 godina.
‘Cjepiva nisu zaštita’
Pavelić također tvrdi da cjepiva ne predstavljaju zaštitu ni za djecu, ni za odrasle. Ni to nije točno.
“Ali rečeno je, ako cjepiva nisu zaštitila odrasle, ako ne štite od zaraze i ne sprječavaju širenje zaraze među odraslima, na temelju čega vjerovati da će spriječiti širenje zaraze, sa djece na djecu ili sa djece na odrasle. Odnosno, zašto uopće cijepiti djecu kad ne postoji niti jedan medicinski ili znanstveno utemeljen razlog za cijepljenje djece, kada bolest ne predstavlja ugrozu po zdravlje ili život djeteta? Po njemačkim studijama ugroza za djecu je nula. Po engleskim minimalna, gotovo nula”, tvrdi Krešimir Pavelić.
Kao što je Faktograf već pisao, cijepljene osobe i dalje se mogu zaraziti Covidom-19, a mogu i bolest prenijeti na druge osobe. Ako su starije i lošijeg zdravlja, mogu čak i preminuti od Covida-19. Međutim, statistički podaci vrlo jasno pokazuju kako cijepljeni imaju puno bolje šanse da izbjegnu teži oblik Covida-19.
Što se djece tiče, iako je rizik od težih oblika Covida-19 i smrtnih slučajeva kod djece jako nizak, u obzir treba uzeti i veću zaraznost delta i omikron varijanti. Stoga veća zaraznost može predstavljati javnozdravstveni problem, iako je rizik od teških slučajeva kod djece jako nizak. Što veći broj djece zarazi, povećava se šansa za većim ukupnim brojem smrtnih slučajeva među djecom, bez obzira na to što je individualni rizik jako nizak.
Kao što piše Vox, transmisija među djecom može i predstavljati rizik za druge. “Ako se djeca nastave zaražavati, zaražavati će se i necijepljeni – i virus će nastaviti mutirati”, kazala je Jen Kates, direktorica globalnog zdravlja i HIV politika pri Kaiser Family Foundation.
Pfizer
“Prvo, 86 posto djece pretrpjelo je štetne reakcije na cjepivo u Pfizer kliničkom ispitivanju. Od 1127 djece koja su primila prvu dozu, 86 posto je doživjelo neželjene posljedice. Od 1097 djece koja su primila drugu dozu, 78.9 je doživjelo nuspojave. Drugo, 1 od 9 djece, znači, 10, 7 posto u Pfizerovom kliničkom ispitivanju pretrpjelo je teške nuspojave, zbog čega nisu mogli obavljati svakodnevne aktivnosti. Treće, samo devet smrtnih slučajeva djece povezano je dosad s Covidom-19, u Njemačkoj nula. Rizik od razvoja ozbiljne bolesti kod djece zbog Covida je izuzetno nizak. Gotovo da ne postoji i naravno, Pfizerovo cjepivo je eksperimentalno”, Pavelić također tvrdi.
Iako je broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj nizak, on ipak nije nula, što se može vidjeti na stranici Statista. Prema podacima te stranice, u 2022. godini u Njemačkoj je od posljedica Covida-19 preminulo 27 djece između 0 i 9 godina i 26 djece između 10 i 19 godina.
Što se tiče dezinformacija o nuspojavama koje je doživjelo 86 posto djece u Pfizerovom kliničkom ispitivanju, o tome su ranije pisali kolege s Reutersa.
Krešimir Pavelić, naime, ne navodi kakve su to nuspojave bile. Kako navodi Reuters, najčešća prijavljena nuspojava bila je reakcija na mjestu uboda. Ovu nuspojavu prijavilo je 86,2 posto sudionika kliničkog ispitivanja. Većina ju je opisala kao blagu ili umjerenu, dok je 1 posto sudionika nuspojavu opisalo kao tešku.
Kako se može naći u izvješću objavljenom na internetskoj stranici američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u kliničkim ispitivanjima je cjepivo Pfizer-BioNTech primijenjeno na 3109 djece u dobi od 5 do 11 godina. Većina nuspojava bila je blaga do umjerena te nisu zabilježene ozbiljne nuspojave povezane s cijepljenjem.
Tri znanstvene studije i miokarditis
Krešimir Pavelić dalje tvrdi da “tri znanstvene studije, jedna s Oxforda, jedna iz američkog CDC-a i druga iz Ujedinjenog Kraljevstva, objavljene u kolovozu otkrile su da cjepiva protiv Covida-19 ne djeluju. One su to doslovno napisale”, na što ga je voditelj pitao misli li na to da cjepiva ne djeluju na djeci, na što Pavelić odgovara: “Niti na odrasle.”
Krešimir Pavelić ne navodi o kojim se točno trima studijama radi, ali da su Sveučilište u Oxfordu i američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) doista zaključili kako cjepivo ne radi, za očekivati je da bi ta informacija bila općepoznata. Suprotno Pavelićevim tvrdnjama, uporaba cjepiva jasno je pokazala da cjepiva pružaju zaštitu protiv Covida-19.
Od početka globalne kampanje cijepljenja, u svijetu je podijeljeno više od 10 milijardi doza cjepiva protiv Covida-19. Iako nijedno cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu od bolesti, cijepljenje protiv Covida-19 znatno smanjuje šanse od težih ishoda bolesti (poput hospitalizacije i smrti).
