Rast cijena energične energije od travnja će se limitirati na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto. Ograničavanje rasta cijena plina i struje dio je paketa vladinih mjera za ublažavanje cijena energenata teškog 4,8 milijardi kuna. Osim limitiranja rasta cijena energenata, Vladin paket mjera fokusira se na snižavanje poreza na dodanu vrijednosti (PDV) privremeno ili trajno na plin i toplinsku energiju, neke poljoprivredne proizvode, higijenske uloške i tampone te ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe. Uvode se i subvencije za plin građanima i poduzetnicima, jednokratne naknade za umirovljenike, povećava iznos pomoći socijalno ugroženom stanovništvu (1, 2).
Najveći dio paketa pomoći za ublažavanje cijena energenata past će na teret državnog proračuna. Jedino subvencije građanima i poduzetnicima, ukupno teške 1,2 milijarde kuna, Vlada namjerava nadoknaditi prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova na dražbi u Hrvatskoj.
Paket mjera počet će se primjenjivat od 1. travnja ove godine. Prije toga trebat će provesti zakonske izmjene u sustavu PDV-a.
Bez limitiranja rasta cijena struje na 9,6 posto, kako je izračunala Vlada, cijena struje bi porasla za 23 posto. Istodobno, da se rast cijene plina ne limitira na 20 posto, od travnja bi građani plaćali 79 posto skuplji plin.
Kućanstva godišnje, prema izračunu Vlade, za struju potroše oko 3,4 tisuće kuna. Bez intervencije Vlade, trošak bi im u godinu dana porastao za 782 kune, na 4.182 kune prosječno u godini dana. S predstavljenim mjerama, prosječan godišnji trošak trebao bi biti na razini 3.725 kuna, odnosno 325 kuna više godišnje.
Sva kućanstva koja koriste plin od travnja će primati potporu od 10 lipa po kilovatsatu (kWh). Iznos potpore iskazivat će se na računu posebnom stavkom, a opskrbljivači će zahtjev za nadoknadom za popust slati Ministarstvu gospodarstva, koje će ga podmirivati svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023. godine.
Potporu će dobiti i mikro, mali i srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati (GWh). Za njih će potpora iznositi 15 lipa po kWh te će se ostvarivati vaučerom na iznos potpore male vrijednosti. Poduzetnici se prijavljuju za potporu kroz aplikaciju Hamag-Bicro koja generira odluku o dodjeli potpore i vaučer na ukupni iznos potpore procijenjen na osnovi pojedinačne referentne godišnje potrošnje.
Poduzetnicima će se svaki mjesec subvencionirani iznos odbijati s vaučera dok ga ne potroše ili zaključno s računom za ožujak 2023. godine.
Trošak potpore za kućanstva i poduzetništvo iznosi po 600 milijuna kuna, odnosno ukupno 1,2 milijarde kuna koji će se nadoknaditi prodajom emisijskih jedinici stakleničkih plinova.
Proračun gubi 2,1 milijardi kuna PDV-a
Kada je riječ o smanjenju PDV-a, ukupno rasterećenje s tog za proračun najizdašnijeg poreza, procjenjuje se na 2,1 milijardu kuna. Stopa PDV-a na plin i toplinsku energiju trajno će biti snižena s 25 na 13 posto i time će se izjednačiti PDV na struju, plin i toplinsku energiju.
No, s obzirom na iznimne okolnosti, PDV na plin će privremeno – od 1. travnja ove godine do 31. ožujka 2023. godine – biti smanjen na pet posto.
Istodobno, PDV na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo spušta se s 25 na 13 posto.
Hrvatska se već neko vrijeme suočava s valom poskupljenja koji je dijelom posljedica rasta cijena energenata, ali dijelom i straha od toga što će se događati nakon travnja do kada su cijene energenata limitirane. Kako bi se ublažio udar na standard građana, od travnja, uz mjere ograničavanja cijena energenata, Vlada dodatno ide i na smanjenje stope PDV-a na hranu.
Tako će stopa PDV-a pasti s 13 na pet posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, kao i troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi). S 25 posto na pet posto smanjit će se PDV na maslac i margarin.
Iako je kod donošenja proračuna za ovu godinu Vlada odbila zahtjev za snižavanjem PDV-a na higijenske uloške i tampone, što je tražila Anka Mrak Taritaš, zastupnica GLAS-a, a podržao je Odbor za ravnopravnost sporova kao i dio oporbenih klubova, sada je ipak posegnula i za tom mjerom (1). Tako će PDV na higijenske uloške i tampone, kao i ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 posto pasti na pet posto.
Upitno je hoće li kupci osjetiti sniženje PDV-a
No, hoće li građani doista osjetiti efekt dodatnog snižavanja stope PDV-a na meso, ribu, jaja, voće i povrće te ostale prehrambene namirnice, pitanje je. Na predstavljanju Vladinih mjera Zdravko Marić, ministar financija, podsjetio je da smo u nekoliko navrata doživjeli da spuštanje stope PDV-a ne mora nužno koincidirati sa spuštanjem cijena pojedinog artikla ili usluga.
Vlada je, prema njegovim riječima, svjesna tih okolnosti i činjenice da smo tržišno gospodarstvo te da jedino element konkurentnosti može utjecati da snižena cijena PDV-a bude reflektirana i u sniženoj cijeni.
Hrvatska narodna banka (HNB) analizirala je efekt snižavanja PDV-a na određene prehrambene proizvode, dječje pelene te lijekove koji se mogu kupiti bez recepta, a zaključak je bio da je za većinu proizvoda prijenos bio znatan, ali nepotpun i iznosio je 50 posto.
Naime, u siječnju 2019. godine PDV na određene prehrambene proizvode i dječje pelene snižen je s 25 na 13 posto, dok je PDV na bezreceptne lijekove snižen na pet posto.
Analiza HNB-a
„Kad bi prijenos sniženih stopa PDV-a na potrošačke cijene bio potpun, on bi rezultirao padom cijena prehrambenih proizvoda obuhvaćenih ovom zakonskom izmjenom za 9,6 posto te sniženjem cijena lijekova koji se mogu kupiti bez recepta za 16 posto“, ustvrdio je HNB u publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze iz srpnja 2019. godine.
Rezultati analize HNB-a za razdoblje od prosinca do veljače 2019. godine pokazuju da se učinak smanjenja PDV-a na cijene znatno razlikovao po analiziranim proizvodima i kategorijama. Medijan ocijenjenog učinka na cijene iz skupine meso iznosi -6,3 posto, na voće -6 posto, na povrće -6,2 posto, na ribu -2,7 posto, na jaja -12,1 posto, na pelene -5,3 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta -14,5 posto.
Doprinos učinka smanjenja PDV-a, objašnjavaju analitičari HNB-a, izračunali su tako što su razliku između ostvarene i prognozirane promjene indeksa cijena pojedine skupine proizvoda pomnožili s ocijenjenim udjelom proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a.
Domaće iskustvo, kao i iskustva drugih zemalja, naveli su analitičari HNB-a, upućuju na to da prijenos promjene stope PDV-a na potrošačke cijene u pravilu nije potpun te da do promjena cijena potaknutih poreznim izmjenama ne dolazi samo u mjesecu kada te izmjene stupaju na snagu. Nadalje, rezultati istraživanja upućuju na to da je prijenos poreznih izmjena na cijene manji u slučaju sniženja poreza (u usporedbi s povećanjem poreza).
Više je razloga koji objašnjavaju djelomično prelijevanje poreznih izmjena na potrošačke cijene.
„Tako intenzitet prijenosa smanjenja PDV-a na cijene ovisi o stupnju konkurencije na pojedinom tržištu. Naime, pojedini trgovci smanjit će cijene samo djelomično, kako bi povećali profit, u slučaju kada ocijene da to neće utjecati na gubitak njihova tržišnog udjela. Među ostalim, i relativno snažan rast osobne potrošnje činitelj je koji može utjecati na smanjeni prijenos sniženja stope PDV-a na potrošačke cijene, jer se smatra da u tom slučaju postoji manji poticaj trgovcima da smanjenje poreza preliju na sniženje cijena proizvoda“, naveli su analitičari HNB-a. Pritom ukazuju kako se osim u trgovinama, cijene poljoprivrednih proizvoda prate i na tržnicama. Kako mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva nisu u sustavu PDV-a, upitno je imaju li oni prostora za snižavanje cijena.
Ranija iskustva, dakle, pokazuju kako nema potpunog efekta prelijevanja poreznog rasterećenja na maloprodajnu cijenu koju kupac plaća u trgovini. Pitanje je stoga, kakav će biti efekt rasterećenja od travnja ove godine, tim više jer cijene prehrambenih proizvoda već duže vrijeme rastu.
Država će se, smanjenjem stope PDV-a, odreći dijela svojih prihoda. Istodobno, povećat će rashode državne kase jer će se vaučeri za energente u sustavu socijalnih naknada povećati s 200 na 400 kuna.
Uz 51 tisuću korisnika zajamčene minimalne naknade te 40 tisuća korisnika osobne invalidnine i njihovih članova kućanstava, vaučere za struju primat će i 5,7 tisuća korisnika naknade za starije osobe. Ukupan trošak te mjere je oko 300 milijuna kuna godišnje.
Dodatnih 33 milijuna kuna osigurat će se za mjesečne naknade koje će primati pružatelji socijalnih usluga i udomiteljske obitelji. Za pružatelje socijalnih usluga naknade će se kretati od 1 000 do 4 000 kuna mjesečno, dok će udomiteljske obitelji primati naknadu od 400 kuna mjesečno.
Za umirovljenike s mirovinom do 4 000 kuna, ovisno o visini mirovine, pripremljen je energetski dodatak, odnosno jednokratna naknada. Od ukupno 1 232 601 umirovljenika, energetski dodatak od 400 do 1,2 tisuće kuna primat će 721 tisuća umirovljenika. Ukupan trošak jednokratne energetske naknade je 470 milijuna kuna.
Paket mjera predviđa i potpore za poljoprivrednike i ribare, uz ostalo potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva. Mjerom bi trebalo biti obuhvaćeno 88 tisuća poljoprivrednih gospodarstava te dvije tisuće ribara i uzgajivača ribe. Vrijednost potpore za poljoprivrednike procijenjena je na 200 milijuna kuna, dok bi u ribarstvu bila na razini 50 milijuna kuna.
Paketi u Europi
Europska komisija je u listopadu prošle godine donijela Komunikaciju o cijenama energije radi rješavanja problema iznimnog porasta globalnih cijena energije i pružanja potpore europskim građanima i poduzećima. Komunikacija uključuje „paket mjera” koje EU i države članice mogu poduzeti kako bi ublažile neposredni učinak rasta cijena i dodatno ojačale otpornost na buduće cjenovne šokove (1, 2).
Kratkoročne nacionalne mjere uključuju hitnu potporu dohotku kućanstava, državnu potporu poduzećima i ciljana smanjenja poreza. Među hitnim mjerama za zaštitu potrošača i poduzeća, među ostalim je osiguranje hitne potpore dohotku za potrošače pogođene energetskim siromaštvom, primjerice, putem vaučera ili djelomičnih plaćanja računa, što se može financirati prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama; odobravanje privremene odgode plaćanja računa; uspostava zaštitne mjere kako bi se izbjegla isključenja iz mreže; osiguranje privremenih, ciljanih smanjenja stopa oporezivanja za ugrožena kućanstva; pružanje potpore poduzećima ili sektorima, u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.
Energetsku krizu većina članica Europske unije osjetila je već u prošloj godini, a ta se kriza u Hrvatsku prelila s odgodom. Tako su druge članice već lani donosile pakete mjera pomoći kućanstvima i gospodarstvu smanjujući stope PDV-a za energente, ali i neke prehrambene proizvode, uvodeći različite modele pomoći kućanstvima i gospodarstvu te socijalno ugroženim građanima, ograničavajući cijene energenata (1, 2).
Primjerice, Italija je još od srpnja prošle godine potrošila više od osam milijardi eura kako bi obuzdala poskupljenje struje za kućanstva, a prije nekoliko tjedana najavljen je još jedan paket mjera težak 1,7 milijardi eura. Francuska je u rujnu prošle godine najavila jednokratnu isplatu od 100 eura za 5,8 milijuna kućanstava koja već primaju vaučere za energente, a naknadno je ta mjera proširena na sve koji zarađuju manje od dvije tisuće eura mjesečno (oko 38 milijuna osoba). Cijena plina je ograničena do kraja 2022. godine. Istodobno, Austrija je najavila da će svako kućanstvo dobiti 150 eura za troškove energije, pri čemu će se za ugrožena kućanstva taj iznos udvostručiti.
Cijeli niz zemalja intervenirao je i u sustav PDV-a, bilo da su smanjile stopu za energente ili za prehrambene proizvode. Te mjere prate i posebne pomoći kućanstvima i poduzetnicima.
