Pod povećalom

Američka (ne)spremnost za ukrajinski kaos

Dok republikanci i demokrati odmjeravaju koliko će ukrajinska kriza utjecati na izbore, Biden smišlja kako kazniti Putina.
screenshot CBS News

Bivši američki predsjednik Donald Trump uporno ponavlja kako bi, da je on na vlasti, sve bilo fino dogovoreno s Vladimirom Putinom. “To je genijalac,” o Putinu ovih dana veli Trump koji pak za sadašnjeg američkog predsjednika Joe Bidena smatra kako uopće nije dorastao ukrajinskoj krizi.

Možete misliti što god hoćete o Trumpovim izjavama, ali njegove riječi još uvijek pozorno slušaju američki birači koji će najesen ponovno na birališta kako bi na međuizborima (midterm) odabrali nove članove za američki Kongres. Na tim izborima obično bolje prolaze kandidati iz stranke kojoj ne pripada predsjednik države, te se republikanci nadaju trijumfu kako bi mogli sustavno slabiti predsjednika Bidena i njegovu demokratsku stranku iduće dvije godine uoči predsjedničkih izbora 2024. godine. S obzirom da će tada Joe Biden imati već 81 godinu, sve se glasnije raspravlja je li možda već više za mirovinu, a manje za obavljanje tako odgovornog posla u bremenitim vremenima. Ukrajinska kriza je stoga pravi test kako za Bidenovu vladu, tako i za sve one koji se glasačima nude kao njegovi nasljednici.

Koliko se umiješati u Ukrajini

I dok zapadni svijet očekuje da ih Biden vodi u pregovorima s Rusijom kako bi se pokušalo zaustaviti ubijanje i razaranje u Ukrajini, samom Bidenu su kod kuće pomalo svezane ruke jer većina se Amerikanaca zapravo niti ne želi zamarati strahotama na istoku Europe. Prema ovog tjedna objavljenoj anketi, većina Amerikanaca suprotstavlja se većoj ulozi SAD-a u Ukrajini, te sve negativnije ocjenjuje Bidenovu vanjsku politiku. Sol na ranu s druge strane dosipaju analize poput najnovije u magazinu Politico u kojoj autorica Nahal Toosi hladno zaključuje kako je Putin nadigrao Bidena.  Američki predsjednik i njegovi suradnici mislili su da mogu kontrolirati Putina, no njihove su kalkulacije bile smrtno pogrešne, kaže Toosi.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Je li Amerika trebala puno tvrđe postupati, još jače prijetiti Rusiji i slati puno više oružja u Ukrajinu ili pak ići niz dlaku Putinu i prepustiti mu da u Ukrajini kroji kako poželi? Mišljenja su u toj raspravi snažno podijeljena jer nemalo je utjecajnih promatrača koji, poput savjetnice za nacionalnu sigurnost Evelyn Farkas iz Demokratske stranke, smatraju da bi s Putinom trebalo puno žešće. “Putin reagira samo na čvrstoću, a u ovoj situaciji zapravo samo na vojnu silu,” kaže Farkas koja je Bidenu više puta poručivala da će biti teško suprotstaviti se, kako je rekla, Putinovom revanšističkom i imperijalističkom svjetonazoru.

Republikanci bez dogovora o Rusiji

U redovima republikanaca, pak, sloge nema jer jednima je sasvim dovoljno proglasiti Rusima oštre sankcije, dok bi drugi s Putinom radije sve lijepo i mekano, kako uostalom predlaže i Trump. Bivši Trumpov državni tajnik Mike Pompeo je, primjerice, ruskog predsjednika nedavno nazvao vrlo talentiranim državnikom, dok bivša američka veleposlanica pri Ujedinjenim Narodima Nikki Haley, koju se često spominje kao potencijalnu republikansku kandidatkinju za predsjedničku utrku 2024. godine, smatra da je Trump odlično odvraćao Putina od imperijalističkih ambicija. Vođa Republikanaca u Kongresu Kevin McCarthy, koji priželjkuje postati predsjedavajući američkog predstavničkog doma, dakle zauzeti treći najviši položaj u SAD-u, krivca za ukrajinsku krizu nalazi i u kaotičnom američkom povlačenju iz Afganistana koje je, kaže McCarthy, ostavilo dojam američke slabosti. Još je dalje otišao republikanski senator Josh Hawley, zatraživši od Bidenove administracije prestanak pružanja potpore Ukrajini za eventualno članstvo u NATO savezu. Amerika bi se, u slučaju da Ukrajina uđe u zapadni vojni savez, obvezala braniti tu državu te bi tako oslabila mogućnosti da se uhvati u koštac s Kinom, procjenjuje Hawley.

S njegovim stavom o Ukrajini složila su se i skupina teoretičara desnog političkog spektra koja se u tekstu objavljenom u New York Timesu usprotivila, kako kažu, križarskoj vanjskoj politici SAD-a koja je dovela do terorizma, izbjegličkih kriza i drugih problema u velikim područjima na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi. Među autorima ovog svojevrsnog proglasa, koji potaknut ukrajinskom krizom poziva na novi smjer američkog konzervativizma, je i Patrick Deneen, autor knjige “Zašto liberalizam nije uspio” poznate po prijedlogu odbacivanja zapadnog liberalizma i okretanju ka religiji i obiteljskim vrijednostima. Tu je i profesor Gladden Papin koji je osim u SAD-u vrlo aktivan i u Europi, osobito u Budimpešti, a koji se zalaže za više populizma u političkom djelovanju desnice. Ovi su autori, povezujući ukrajinsku krizu s iskazanom potrebom konzervativnijeg zaokreta u američkoj Republikanskoj stranci, na neki način povukli i relacije između ratovanja u Ukrajini sa širim kontekstom antiliberalizma koji je prisutan u strujama američke politike, u europskim državama poput Mađarske i Poljske, a osobito u Rusiji gdje je sam Putin rekao da je liberalizam zastarjela ideologija.

U američkoj Republikanskoj stranci stoga zbog Ukrajine tinja unutarstranački sukob u kojem su na jednoj strani oni koji priželjkuju zatvaranje Amerike u samu sebe, svojevrsni izolacionizam te drugi koji se nazivaju i stranačkim jastrebovima jer se ne protive jačoj američkoj ulozi u ukrajinskom kaosu. I jednima i drugima zajedničko je to što u sav glas kritiziraju Bidena.

Što će Biden odlučiti?

Bidenu pak na radni stol stižu različiti prijedlozi što i kako dalje jer sankcijama koje uvode zapadne države trebat će, vele stručnjaci, godine da počnu zaista djelovati i srozavati rusku ekonomiju.

Američki predsjednik mogao bi od Kongresa zatražiti odobrenje za slanje oružja ukrajinskoj vojsci, no Rusija bi, ocjenjuju neki eksperti međunarodnog prava, u situaciji ratnog stanja mogla pokrenuti legalni postupak u kojemu će tvrditi da SAD na taj način postaju jedna od zaraćenih strana. Pismenim putem neki su američki zastupnici Bidena upozorili da slučajno ne šalje vojnike u Ukrajinu bez prethodnog odobrenja Kongresa, dajući mu tako do znanja da su njegove ovlasti u ratnim operacijama ipak ograničene. Među opcijama predloženima Bidenu, a o kojima šuškaju američki mediji, su i kibernetički napadi koji bi mogli u Rusiji, među ostalim, isključivati struju ili ometati željeznički promet, usporavati vlakove ili ih izbacivati iz tračnica. No, Bijela kuća je odbacila tvrdnje da se o tome uopće razgovaralo, dok su neimenovani izvori kazali da bi takva kibernetička aktivnost bila gotovo na granici objave rata Rusiji.

Američka javnost tek se privikava na novu realnost rata u istočnoj Europi i nepreglednu količinu informacija , poluinformacija i dezinformacija, kao i brutalnih slika razaranja i mrtvih tijela koje se šire munjevito na društvenim mrežama. Pred Bidenovom vladom je težak zadatak balansiranja između pružanja informacija američkim građanima koji još nisu zainteresirani za direktno uključenje u rat i komuniciranja prema europskim saveznicima i Ukrajini koji, pak, očekuju američko vodstvo u složenoj situaciji koja se mijenja iz sata u sat.

Naveliko se nagađa i o krajnjim ciljevima ruske vojne akcije. Američki državni tajnik Antony Blinken smatra kako je očito da su Putinove namjere veće od Ukrajine. Blinken u intervjuu za CBS nije želio nagađati o državama koje bi se eventualno mogle naći uvučene u veliki ratni sukob.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.