Portal Logicno.com “otkrio” je predobjavu studije doktoranda političkih znanosti Kylea Beattiea i tekst poduzetnika Stevea Kirscha prema kojima je “Cijepljenje povećalo smrtnost u Hrvatskoj 43 %, Srbiji 32 %, BiH 30 %, Sloveniji 27 %…”
Brojanje žrtava rata u Ukrajini će sustavno “prekrivati” bilo kakve vijesti o tisućama poginulih od cjepiva ovdje. Ni jedan medij neće prenijeti rezultate znanstvene studije na podacima iz 145 država…
Za Hrvatsku se navodi da je Covid cijepljenje povećalo smrtnost za +43 %. (str. 37) To znači, više cijepljenja – više smrtnosti. To znači – lagali su.
Pritom Logično tvrdi da postoje i razlike među pošiljkama cjepiva pa su neke ubojitije od drugih.
Ako mislite da je Hrvatska (+43 %) fasovala jako ubojite serije, čekajte da vidite koje serije cjepiva su poslalil Orbanu (smrtnost +99, tj. ubojitost=0,76 – duplo jače od Plenkovićevih.
Osim što nije objavljena, studija na kojoj Logično temelji ova senzacionalna “otkrića” je po tipu promatračka studija bazirana na populaciji (ecological study). Takva istraživanja uspoređuju skupne podatke iz cijelih skupina ili populacija te služe traženju korelacije između izloženosti potencijalnom faktoru rizika i učestalosti bolesti. Relativno su brze i jeftine u usporedbi sa studijama kao što su randomizirana kontrolirana ispitivanja.
Međutim, imaju i značajna ograničenja. Primjerice, teško detektiraju varijable koje utječu na ishod eksperimenta, a nisu među varijablama koje se proučavaju u eksperimentu. Zbog toga se eventualno koriste za postavljanje smjera budućeg istraživanja, a ne za izvlačenje kauzalnih zaključka.
Kako je Beattie došao do ovih zaključaka?
Health Feedback problematizira što je Beattie ustvrdio kako je analizirao upravo “uzročno-posljedični utjecaj” cjepiva protiv Covida-19 na slučajeve i smrtne slučajeve Covida-19.
Da bi to učinio, koristio je podatke iz Oxfordove stranice Our World in Data, javne baze podataka o Covidu-19. Koristio je ukupni broj slučajeva i smrti u 145 zemalja u prošlih 12 do 16 mjeseci prije početka primjene cjepiva u tim zemljama. Iz tih je podataka stvorio projekcije, tj. hipotetski broj oboljelih i umrlih u narednom periodu da cjepiva nije bilo.
Nakon toga je te brojke usporedio sa stvarnim brojevima slučajeva i smrti u tim zemljama. Kada bi se pokazalo da neke zemlje imaju veći broj slučajeva i umrlih nakon što su cjepiva protiv COVID-19 ušla u upotrebu, u odnosu na njegove projicirane brojke temeljene na razdoblju prije cijepljenja, zaključio bi da su cjepiva uzrok tog povećanja.
Izostavljeni faktori
Međutim, ovaj zaključak potpuno ignorira druge faktore koji su mogli doprinijeti ovim brojkama. Jedna od njih je pojava novih varijanti. Delta varijanta pojavila se tek krajem 2020. i proširila se svijetom tek nakon lansiranja kampanja cijepljenja, a širila se brže i davala je puno ozbiljniju kliničku sliku Covida od prijašnjih sojeva virusa.
Nadalje, da bi se uopće raspravljalo o utjecaju cjepiva na smrtnost i broj infekcija, nužno je znati status cijepljenja oboljelih i umrlih, te razlikovati ishode na temelju statusa cijepljenja tijekom analize. Beattie ni to nije učinio – u potpunosti je ignorirano da analizirane populacije imaju i cijepljene i necijepljene osobe, samo je kumulativni broj preminulih i zaraženih uzet u obzir.
Beattie ne uzima u obzir ni epidemiološke mjere koje su se u različitim zemljama primjenjivale različitim intenzitetom. Ni bolnički kapaciteti nisu uzeti u obzir.
Primjeri iz istog izvora
Our World In Data, inače, producira analize iz kojih je moguće razaznati udio slučajeva zaraze i smrti na temelju statusa cijepljenja. Iz njih proizlazi da cjepiva ne povećavaju rizik od bolesti i smrti. Health Feedback izdvaja primjere Švicarske, Čilea, SAD-a i Engleske iz kojih se vidi da necijepljeni ljudi imaju veću vjerojatnost za teže ishode.
Na istom portalu moguće je pronaći i poveznicu na statistike o Sloveniji, koja ima veći udio cijepljenog stanovništva od Hrvatske. U tekstu portala Logično tumači se da je Slovenija imala bolje rezultate, odnosno manje mrtvih, zato što je imala manje ubojite doze cjepiva (!?). Različita “ubojitost isporučenih serija Covid cjepiva u pojedinu državu” besmislica je koju se može pripisati isključivo nepotpisanom autoru portala. Naime, ni Kirsch niti Beattie ne spominju nikakvu stratifikaciju “ubojitosti” pojedinih pošiljki cjepiva.
Učinkovitost cjepiva slabi, ali učinak nije pogoršanje bolesti
Nesporno je, naime, da su se cjepiva u odnosu na kasnije varijante virusa pokazala manje učinkovitim u odnosu na izvorni SARS-CoV-2, prema kojemu su cjepiva napravljena. Isto tako, imunitet stečen cjepivom slabi s protokom vremena i to je zabilježeno u svim zemljama koje su provodile masovno cijepljenje.
O tome svjedoče i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
No, kasnije varijante virusa probijaju obrane ne samo stečene cijepljenjem, već i infekcijom. To pogotovo vrijedi za omikron.
