“HSLS će tražiti da se ponovo uvede vojni rok u Hrvatskoj”, citirao je Večernji list na naslovnici tiskanog izdanja u subotu predsjednika HSLS-a Daria Hrebaka.
Glavni naslov na naslovnici tiskanog lista u subotu bio je “Vraća li se u Hrvatskoj obavezna vojna obuka?”, a u članku se propituje koji bi mogao biti utjecaj rata u Ukrajini na donošenje odluka o povećanju sigurnosti u Hrvatskoj. List piše kako će na jednom od idućih koalicijskih sastanaka upravo “HSLS tražiti da se uvede vojni rok kao slobodan izbor”.
„Mi smo za to, ali isključivo da to bude slobodan izbor. Zalažemo se za skandinavski model vojnog roka gdje ročnici imaju i određene povlastice“, dio je Hrebakove izjave objavljene u tekstu Večernjeg lista.
S obzirom da ne može postojati obavezni vojni rok koji će biti “isključivo slobodan izbor“, zamolili smo Hrebaka da nam objasni svoju izjavu.
Hrebak za Faktograf objašnjava kako govoreći o regulaciji vojnog roka nije govorio o uvođenju obaveznog novačenja, kao što se iz teksta može zaključiti, već o poticanju dobrovoljnog služenja vojnog roka.
Benefiti za dobrovoljno služenje
„Mi tu mogućnost imamo i sada”, potvrđuje Hrebak, “ali se jako mali broj mladih odlučuje na dobrovoljno služenje, a nama i broj pripadnika oružanih snaga pada”.
“Država bi trebala osigurati benefite mladima kako bi ih motivirala da se odluče na služenje vojnog roka i steknu temeljna vojna znanja“, pojasnio nam je Hrebak, navodeći kako će to pitanje potaknuti na nekom od idućih sastanaka koalicijskih partnera.
Prema Hrebakovim riječima, HSLS se zalaže za skandinavski model dobrovoljnog služenja vojnog roka. No, kako bi mlade jače potaknula na to, država bi trebala uvesti povlastice koje bi ih motivirale da se jave, poput primjerice prednosti pri zapošljavanju, povoljnijeg stambenog zbrinjavanja.
„Nama je cilj da se na dobrovoljno služenje vojnog roka javlja četiri-pet puta više osoba no što ih se danas javlja“, navodi Hrebak, objašnjavajući kako on kao liberal ne vidi da je to gubitak vremena.
Večernji donosi i kratki odgovor Ministarstva obrane u kojem se navodi kako “RH ne razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka”.
Vlada to trenutačno ne razmatra
Obavezno služenje vojnog roka, kao i civilno služenje te dragovoljno, propisano je Zakonom o obrani kao i Zakonom o službi u Oružanim snagama RH. Hrvatska je još 2008. godine suspendirala obavezno služenje vojnog roka. Razlog je bio nedovoljan interes te su se novaci mahom odlučivali za civilno služenje vojnog roka (1, 2).
Obavezni vojni rok zamijenilo je dobrovoljno služenje koje je od 2008. godine do 2020. godine prošlo nepunih 10 tisuća ročnika (Vlada, Godišnje izvješće o obrani za 2020., točka 21.) Kako bi privukla novake, država je 2019. godine podigla nakladu za dragovoljno služenje vojnog roka s dvije na tri tisuće kuna.
Pitanje mogućnosti povratka obaveznog služenja vojnog roka u javnosti se sporadično otvara. Ovog puta potakla ga je ruska agresija na Ukrajinu.
Lani je, pak, o mogućnosti ponovnog vraćanja obaveznog vojnog roka govorio sam Mario Banožić, ministar obrane. Gostujući na Hrvatskom radiju potvrdio je da se opet razmišlja o tome.
„Ako mene osobno pitate, da. Gotovo dvije trećine građana je za uvođenje obveznog vojnog roka, pokazala su istraživanja, ali je pitanje motiva. Najčešće roditelji jesu za to, ali prije svega iz odgojnih mjera, što mislim da nije ispravan motiv. Motiv treba biti sigurnost, stabilnost služenja prema vlastitoj državi, prema idealima koji su nastali još kao temelji Hrvatske vojske, hrabrost i želja da se osjećamo sigurno i cjelovito“, kazao je tada Banožić dodajući kako se temom povratka obaveznog vojnog roka još dosta treba baviti u društvu, ali i da je siguran kako je „ispravan korak da se ide prema vraćanju obveznog vojnog roka“.
Ministra obrane, 24 sata kasnije na zemlju je spustio Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
„Uvođenja obveznog vojnog roka neće biti“, jasno je tada poručio Plenković (1, 2).
