Pod povećalom

Hrvatska načelno podržava donošenje direktive o platformskom radu, ali ukazuje na niz otvorenih pitanja

Hrvatska traži dodatna objašnjenja i strožu regulaciju pojedinih odredbi.
Melita Vrsaljko

Hrvatska načelno podržava donošenje direktive o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi, međutim, izražava i niz spornih pitanja koje bi u daljnjim razgovorima trebalo regulirati. Stajalište Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta putem platformi podržala su i dva saborska odbora – Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.

Preko 28 milijuna platformskih radnika u Europi

Europska komisija u prosincu prošle godine predložila je donošenje propisa kojim bi se regulirao rad putem digitalnih platformi, odnosno poboljšali radni uvjeti za preko 28 milijuna radnika koji rade preko više od 500 digitalnih platformi u Europskoj uniji. Reguliranje poslovanja digitalnih platformi, prema procjenama Komisije, trebalo bi između 1,7 i 4,1 milijun ljudi koji rade putem platformi „pretvoriti“ u radnike, dok bi drugi mogli postati stvarno samozaposlene osobe.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Reguliranje platformskog rada tako znači da će radnici koji rade putem platformi imati osnovna prava koja proizlaze iz radnog odnosa od zajamčenog razdoblja odmora, plaćenog godišnjeg odmora, zajamčene makar minimalne plaće (na nacionalnoj razini ili sektorska minimalna plaća tamo gdje se sektorski ugovaraju minimalna primanja), zaštite sigurnosti i zdravlja. Imat će pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, bolovanja, roditeljskog dopusta te će ostvarivati mirovinska prava, a u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti imat će pravo na naknadu.

Predloženom direktivom nastoji se i povećati transparentnost u upotrebi algoritama na platformama, čime se osigurava ljudsko praćenje i pravo na osporavanje automatiziranih odluka.

Hrvatska traži da platforma već s 250, a ne 500 zaposlenih plaća savjetnika za radnike

Upravo je algoritamsko upravljanje jedno od spornih pitanja za Hrvatsku, pogotovo u dijelu kojim se predviđa obaveza ljudske kontrole i nadzora nad automatiziranim sustavom.

„Postoji zabrinutost hoće li se navedeno moći učinkovito primjenjivati u praksi. Hrvatska će stoga u raspravi istaknuti svoju zabrinutost po tom pitanju te zatražiti pojašnjenja u pogledu potrebnih stručnih kompetencija osoba koje bi digitalne radne platforme trebale angažirati u vidu dodatnih ljudskih resursa“, navodi se u stajalištu Hrvatske. Ona je, naime, zabrinuta hoće li taj postupak predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje radnika te hoće li predstavljati neprimjeren pritisak na radnika.

„Uzimajući u obzir da bi te osobe trebale imati mogućnost opoziva odluka automatiziranog sustava algoritamskog upravljanja, pitanje je kako će se u praksi primjenjivati, predstavlja li odluka rizik za sigurnost i zdravlje radnika, odnosno vrši li se istom neprimjereni pritisak na radnika“, objašnjava se u stajalištu.

Iako podržava prijedlog da algoritamska kontrola bude predmet informiranja i savjetovanja s radnicima, Hrvatska neopravdanim drži utvrđivanje praga od čak 500 zaposlenih da bi obaveza platforme bila snositi troškove stručnjaka koji bi mogao pomagati radnicima ili predstavnicima radnika u razmatranju pitanja koje je predmet obavješćivanja i savjetovanja. Predloženom direktivom, naime, predlaže se, obavezno savjetovanje i obavješćivanje radnika o odlukama koje bi „mogle dovesti do uvođenja ili znatnih promjena u upotrebi sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka“.

Prag od 500 zaposlenih Hrvatskoj se čini podložnim zlouporabama u smislu mogućeg pokušaja zaobilaženja tog pravila na način da digitalna platforma fiktivno osnuje manja trgovačka društva. Stoga će se zalagati na smanjivanje praga na barem 250 zaposlenih.

„Ukoliko je namjera zaštititi mala i srednja poduzeća od nametanja neopravdanih troškova, smatramo da je takav cilj potrebno bolje uskladiti s višim ciljem zaštite interesa osoba koje rade putem digitalne platforme, dakle prag postaviti na značajno nižoj razini“, navodi se u stajalištu.

Nejasni kriteriji po kojima se radnik smatra platformskim

Najspornije pitanje za Hrvatsku je dio direktive kojim se predlažu kriteriji za utvrđivanje radnog statusa. Komisija predlaže pet kriterija kojima se utvrđuje „kontrola obavljenog rada“: učinkovito utvrđivanje visine naknade za rad ili određivanje njezinih gornjih granica; zahtijevanje od osobe koja radi putem platforme da poštuje posebna obvezujuća pravila u pogledu izgleda, ponašanja prema primatelju usluge ili rada; nadziranje rada ili provjeravanje kvalitete rezultata rada, uključujući elektroničkim putem; učinkovito ograničavanje slobode, među ostalim i sankcijama, organizacije rada, posebno diskrecijskog prava odabira radnog vremena ili razdoblja odsutnosti, prihvaćanja ili odbijanja poslova ili angažiranja podizvoditelja ili zamjenika; učinkovito ograničavanje mogućnosti izgradnje baze klijenata ili rada za neku treću stranu.

Osoba koja ispuni dva od pet kriterija „kontrole obavljenog rada“ smatra se platformskim radnikom.

Za Hrvatsku je otvoreno pitanje koliko kriterija treba biti ispunjeno da bi se netko smatrao platformskim radnikom. Smatra kako bi prijedlog Komisije trebao biti samo okvirni kriterij kojim se treba voditi, a da države članice zadrže mogućnost prilagođavanja kriterija specifičnostima nacionalnih pravnih sustava.

„Nadalje, vezano uz sadržaj pet kriterija kojima se utvrđuje kontrola rada od strane platformi, napominjemo da je rad putem platforme vrlo heterogen sustav i teško je iste kriterije primijeniti na sve poslovne modele koji se u praksi pojavljuju“, smatra Hrvatska. Problematičnost kriterija Hrvatska obrazlaže na primjeru utvrđivanja naknade za rad ili određivanja njene gornje granice.

„Primjerice, ukoliko bi uslijed navedenog došlo do značajnijeg povećanja cijena od strane vozača koji rade putem platforme, postoji opasnost od neželjenih posljedica ako bi se korisnike dovelo u situaciju da pregovaraju o cijeni putovanja s vozačem“, navodi se u stajalištu, uz dodatak da bi takva situacija vremenom mogla dovesti do snižavanja cijene rada radi međusobnog nadmetanja vozača, što bi se odrazilo i na platforme.

“Naime, platforme s dostavljačem ili vozačem mogu imati poslovni ugovorni odnos zasnovan na modelu B2B (Business to Business model poslovanja), koji niti u jednom drugom dijelu gospodarstva ne poznaje situaciju da naručitelj ne može postaviti razinu cijene po kojoj je spreman kupiti uslugu”, navodi se uz zaključak kako bi slobodno određivanje cijena imalo “negativnu posljedicu niže naknade za samozaposlene osobe”.

80 posto platformskog rada u Hrvatskoj odvija se preko posrednika

Prema mišljenju Hrvatske, u buduću direktivu trebalo bi uvrstiti i poseban pojam poslodavca – posrednika – kako bi se uvažile specifičnosti pojedinih država članica. Razlog zbog kojeg se to predlaže je činjenica da se u Hrvatskoj 80 posto platformskog rada odvija preko posrednika.

„Smatramo da bi time bio zadovoljen i sam cilj Prijedloga, jer bi širi krug osoba koje rade putem platformi bio u radnom odnosu. Dakle, bitno je postojanje ugovora o radu, kada je to moguće, nevezano za to tko je poslodavac“, objašnjava se u stajalištu, uz dodatak kako pritom digitalna platforma „ne mora biti izuzeta od obveza prema radniku, jer se može ustanoviti solidarna odgovornost s posrednikom kao poslodavcem platformskog radnika“.

Za Hrvatsku je loše rješenje što je prijedlogom direktive izostala obveza javnog registriranja platformi te će se u raspravi o tom zakonskom prijedlogu zalagati za uvođenje obaveze evidentiranja platformi, odnosno poslodavaca. Sve to, kako bi se mogao uspostaviti učinkovit inspekcijski nadzor.

Radi učinkovitijeg inspekcijskog nadzora, zalagat će se i za uvođenje većeg broja podataka o kojima platforme trebaju izvještavati. Prijedlogom direktive imaju obavezu nadležnim tijelima dati podatke o broju osoba koje rade preko nje, njihovom ugovornom statusu i primjenjivim općim uvjetima. Hrvatska će tražiti da se ta lista proširi barem podatkom o osobi ovlaštenoj za zastupanje, odnosno odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa i adresi elektroničke pošte u svrhu izravnog i neometanog pristupa u slučaju nadzornih postupaka.

Platforma mora imati zastupnika u državi u kojoj djeluje

„Nadalje, uzimajući u obzir činjenicu da su nerijetko sjedišta digitalnih platformi u državama različitim od onih u kojima se rad obavlja, smatramo učinkovitim da u takvim slučajevima bude predviđena obaveza platforme da imenuje svog predstavnika, odnosno zastupnika preko kojeg bi nadležna tijela mogla zatražiti određene propisane podatke i koji bi platformu zastupao pred tim tijelima, što bi bio koncept sličan upućivanju radnika“, navodi se u stajalištu Hrvatske o prijedlogu direktiva kojim se regulira platformski rad.

Pregovori o sadržaju buduće direktive na EU razini te usuglašavanje stajališta među državama članicama tek će uslijediti. Paralelno, Hrvatska nastoji i nacionalnim zakonodavstvom regulirati rad na digitalnim platformama kroz novi Zakon o radu o kojem se već neko vrijeme vode razgovori s predstavnicima poslodavaca i sindikata. Resorno ministarstvo rada još je početkom prošle godine najavilo da će problem platformskog rada regulirati novim Zakonom o radu. Prijedlog novog zakona socijalnim partnerima dostavljen je u listopadu prošle godine i od tada se praktično vode razgovori. Za sada, tri strane – Vlada, sindikati, poslodavci – praktično nisu postigli dogovor niti o jednom institutu novog zakona, a pregovori su trenutno u zastoju te se radna skupina ne sastaje (1, 2, 3).

Preciznih podataka o tome koliko radnika u Hrvatskoj radi preko platformi nema, ali iz resornog ministarstva procjenjuju kako je riječ o 30 do 40 tisuća osoba. Prema istraživanju Eurofounda, rad na platformama poput Bolta, Wolta, Ubera u Hrvatskoj je iskusilo čak 10,7 posto populacije, što je i deset puta veći broj od spomenutih procjena.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.