Razotkriveno

Lockdown u Šangaju je brutalan, ali nema veze s “velikim resetom”

Kineski grad Šangaj je u lockdownu zbog širenja Covida-19, a portal Logično to dovodi u vezu s teorijom zavjere o "velikom resetu".
Faktograf

U posljednje vrijeme opet je aktualna teorije zavjere “veliki reset” koja se povezuje s raznim događajima u svijetu, od rata u Ukrajini i financiranja tamošnje ekstremne desnice do šangajskog lockdowna. Tako je rubni portal Logično za kojega je Faktograf u više navrata utvrdio da širi dezinformacije (1, 2, 3) objavio članak u kojem se navodi da je ono što se trenutačno događa u Šangaju dio velike svjetske zavjere.

“Ljudi zatvoreni u stanovima, vlasti roditeljima otimaju bebe, praznim ulicama patroliraju roboti i dronovi”, naslov je navedenog članka (arhiviran ovdje) u kojem se loše organizirani lockdown u kineskom gradu Šangaju povezuje s teorijom zavjere o “velikom resetu”. Lockdown koji, kako se tvrdi na portalu, vodi do kraha kineske ekonomije dio je zavjere da se “uvede svjetska tiranska vlast”. Kina je tu pritom odabrana jer su Kinezi “poznati po svojoj poslušnosti i nedostatku sloboda”.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Što je ‘Veliki reset’?

O teoriji zavjere oko “velikog reseta” Faktograf je već pisao u više navrata (1, 2, 3, 4). Kako piše fact-checkerski tim BBC-a, teorija zavjere o Velikom resetu vuče podrijetlo iz postojećeg plana pod nazivom “Veliki reset”, koji je izradio Svjetski ekonomski forum (WEF), organizatori godišnje konferencije za istaknute ličnosti iz sfere politike i ekonomije. U planu su iznesene različite ideje kako bi se zemlje mogle oporaviti od ekonomske štete uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Svjetski ekonomski forum predstavio je ideju “velikog resetiranja” kapitalizma u lipnju 2020. godine, nakon što je primijećeno da je pandemija dodatno povećavala ekonomsku nejednakost. “Veliki reset” tako se odnosi na, kako stoji na stranici Svjetskog ekonomskog foruma, resetiranje trenutnog kapitalističkog sistema koji nije održiv. Plan se sastoji od tri komponente – pravednije tržište, jednakost i održivost te inovacije.

Slično tome, MMF je objavio svoju viziju “globalnog ekonomskog reseta”, koji promiče ideju “inkluzivnog oporavka” od pandemije, što u njihovoj viziji uključuje poticanje javnih ulaganja u zdravstvo radi zaštite najugroženijih, privremenu suspenziju duga za najsiromašnije zemlje svijeta i porezne reforme.

Sam naziv “veliki reset” bio je dovoljan za velik broj netočnih navoda koji su se vezali za inicijativu, o čemu je pisao i The Guardian. Oko tog termina stvorila se teorija zavjere prema kojoj uski krug globalnih moćnika namjerava iskoristiti pandemiju Covida-19 (koju su u nekim verzijama teorije sami i izazvali) za porobljavanje većine ljudskog društva. Za takve tvrdnje teoretičari zavjere, naravno, ne prezentiraju nikakve dokaze, ali se zato učestalo služe dezinformacijama da bi proširili svoja uvjerenja.

Lockdown u Šangaju

Urednica portala TechNode Qin Chen koja je trenutno u Šangaju na svom profilu na Twitteru (post arhiviran ovdje) pojasnila je hodogram šangajskog lockdowna.

Sve je započelo 1. ožujka kada su šangajske gradske vlasti objavile da je po prvi put u više od mjesec dana zabilježena zaraza novim koronavirusom. U razdoblju od 2. do 17. tog mjeseca nekoliko područja u Šangaju je stavljeno pod lockdown (uglavnom u okruzima Minhang i Baoshan). Sva nastava uživo prekida se 12. ožujka, kada i postaje jasno odakle je zaraza krenula, a gradske vlasti pokušavaju implementirati tzv. lockdown u fazama. Takav sustav – tvrdile su gradske vlasti – svakoj četvrti omogućuje da uvede lockdown temeljen na rezultatima testiranja, što na papiru zvuči dobro, ali u praksi se ne implementira kvalitetno. Lockdown u fazama nije bilo djelotvoran – broj slučajeva je nastavio rasti (Guardian).

Centralna vlada 22. ožujka u Šangaj šalje istražnu skupinu. Potom u lockdown ulaze brojne četvrti, bez da su građani dobili ikakvu obavijest, a 28. ožujka grad ulazi u najstroži lockdown do sada. Šangajcima je prvotno bilo rečeno da će lockdown trajati četiri dana, pa je produžen bez jasne naznake kad će završiti. Prvo je zatvoren Pudong, istočni dio grada, pa nakon toga Puxi, zapadno od rijeke Huangpu. Nakon što su svi očekivali da će grad biti otvoren, gradske vlasti su objavile da će cijeli grad biti zatvoren, i to bez objave kada će doći do otvaranja.

Faktograf je kratko razgovarao s Weiyu Qian, novinarkom South China Morning Posta koja je također u Šangaju. Ona se nalazi na istoku grada i u lockdownu je od 1. travnja; tom dijelu grada rečeno je da će iz lockdowna izaći 5. travnja. To se, međutim, nije dogodilo.

“Zasad imamo informaciju da će lockdown možda završiti 1. svibnja; svima ponestaje hrane. Svi smo zabrinuti, jer nam ponestaje hrane, a hrane nema ni za naručiti. Ljudi se organiziraju da grupno naručuju hranu za cijelu zgradu ili kompleks, ali brojne tvrtke ne odgovaraju jer ne mogu ispuniti narudžbe”, kazala je Qian za Faktograf.

Naša sugovornica kaže da vlasti još uvijek ne koriste robote i dronove za nadzor ljudi (kao što se tvrdi u članku objavljenom na portalu Logično), ali da vlastima to ni ne treba, jer imaju sve podatke o cijepljenima i bolesnima. Treba, međutim, napomenuti da su se pojavili (neprovjereni) videi o dronovima u Šangaju putem kojih je najavljivan lockdown.

Točno je da gradske vlasti nisu dobro organizirale zatvaranje grada, kao i to da neki stanovnici nisu imali vremena da se organiziraju (jer su već bili u parcijalnom lockdownu prije nego je objavljen opći lockdown); da se u gradu ljudi bore s ostvarivanjem prava na zdravstvenu skrb (Reuters), da se Covid-pozitivnu djecu odvaja od roditelja (NPR, BBC, Guardian), da neki stanovnici Šangaja nemaju dovoljno hrane te da nedostaje i dostavljača (Sixth Tone). Tri lokalna gradska zaposlenika otpuštena su zbog lošeg odgovora na ovu krizu (APNews).

Stanovnici Šangaja na društvenim mrežama (prvenstveno na mreži Weibo) dijele fotografije i svoja iskustva, pa su tako pisali da su zaključani u svoje stambene komplekse, da su im čak vrata oblijepljena trakom (na kineskom), kao i o lošim higijenskim uvjetima na lokacijama gdje su odvezeni u karantenu (na kineskom).

Loš cijepni obuhvat starijeg stanovništva

Trenutni lockdown u Šangaju jedan je od najstrožih, još od onoga prvotnog, organiziranog u Wuhanu, odakle je zaraza novim koronavirusom i krenula. Kina je dosad, unutar svojih granica, održavala relativno normalne životne okolnosti. Dijelom je to rezultat izrazito stroge politike ulaska u zemlju s dugom karantenom i obavezom testiranja. Primjer odvjetnika iz Kine koji radi u Kaliforniji i koji je pokušao posjetiti svoju obitelj za Kinesku novu godinu, pa proveo tri mjeseca u karanteni, svjedoči koliko je stroge uvjete ulaska u zemlju Kina uvela. I nema naznaka da će ih popustiti.

Jedan od odgovora zašto Kina još uvijek inzistira na tzv. ‘zero Covid’ pristupu zasigurno leži i u lošem cijepnom obuhvatu starijeg stanovništva. Kako prenosi FT, više od 130 milijuna Kineza starijih od 60 ili nisu cijepljeni ili su primili manje od tri doze cjepiva, sudeći prema studiji Sveučilišta u Hong Kongu, zbog čega su oni u većoj opasnosti od razvijanja težeg oblika Covida-19 ili smrti. Kako prenosi Washington Post, javnozdravstvena tijela su sredinom ožujka izjavila da je 82 posto populacije između 70 i 79 godina cijepljeno, naspram oko 51 posto onih starijih od 80.

Uz to, cjepivo Sinovac koje je razvila Kina pokazalo se manje učinkovitim od cjepiva koje je razvio BioNTech/Pfizer (u sprječavanju smrtnih slučajeva), osim ako je osoba primila tri doze cjepiva. Većina cijepljene populacije Kine primila je Sinovac ili Sinopharm cjepivo.

Kako dalje navodi Washington Post, Kina na ‘zero Covid’ strategiji inzistira zato jer je procijenila da koristi od iste nadmašuju troškove. Kineska vlada procjenjuje da je njihova strategija spriječila jedan milijun smrtnih slučajeva i 50 milijuna slučajeva bolesti. U kopnenoj Kini je od Covida-19 umrlo manje od 5.000 osoba; većina smrtnih slučajeva desila se u počecima širenja virusa. Za usporedbu, procjenjuje da se je u Hrvatskoj od posljedica zaraze koronavirusom umrlo skoro 16.000 ljudi.

Vrlo vjerojatno je da Kina neće značajno opuštati mjere do 2023. koja je značajna godina za kineskog predsjednika Xija Jinpinga (Bloomberg). Tada mu, naime, završava drugi petogodišnji predsjednički mandat.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.