Prema zadnjim statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u travnju je mogućnost rada do pola radnog vremena (do 20 sati tjedno, odnosno četiri sata dnevno) koristilo 18 222 umirovljenika. U odnosu na travanj 2016. godine, od kada se taj podatak iskazuje u Statističkim informacijama HZMO-a, broj umirovljenika koji rade porastao je 7,5 puta.
Najviše umirovljenika, prema pokazateljima HZMO-a, dodatnu zaradu priskrbljuje radeći u djelatnostima trgovine na veliko i malo, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
Svaki treći umirovljenik koji radi do pola radnog vremena zaposlen je na području Grada Zagreba (5 603 umirovljenika), a potom slijede Primorsko-goranska županija (1 970 umirovljenika), Splitsko-dalmatinska (1 845), Istarska (1 551), Zagrebačka (1 088), dok se u ostalim županijama broj zaposlenih umirovljenika kreće od 124 (u Ličko-senjskoj županiji) do maksimalno 794 koliko ih je u travnju radilo na području Osječko-baranjske županije.
Turistička sezona vjerojatno će donijeti i porast broja umirovljenika koji su angažirani na sezonskim poslovima pa bi i njihov angažman u primorskim županijama mogao rasti. Jedna od naših čitateljica je među umirovljenicima koji će kućne prihode nastojati pojačati sezonskim radom u turizmu. Tu je čitateljicu zanimalo isplati li joj se raditi do pola radnog vremena uz mirovinu, odnosno hoće li joj taj rad biti dodatno oporezovan. Iznos njene mirovine je 2 490 kuna, a s poslodavcem u turizmu je za pola radnog vremena ugovorila plaću od 4 000 kuna bruto.
Proširena mogućnost rada za umirovljenike
Mogućnost umirovljeničkog rada do pola radnog vremena uvedena je 2014. godine, a do prije četiri godine samo su korisnici starosnih mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mogli primati mirovinu i raditi do pola punog radnog vremena. Od siječnja 2019. godine to je dopušteno i korisnicima starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika i korisnicima prijevremenih mirovina.
Osim toga, mogućnost rada je proširena i na umirovljenike koji su pravo na mirovinu ostvarili prema posebnom zakonu kojim su uređena mirovinska prava vojske, policije i ovlaštenih službenih osoba. Za razliku od umirovljenika koji su mirovinu stekli temeljem općeg propisa, oni mogu birati između rada do pola radnog vremena uz isplatu pune mirovine ili rada s punim radnim vremenom uz isplatu 50 posto mirovine. Istodobno je i Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji regulirano da se korisnici braniteljskih mirovina kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan sudjelovanjem u obrani suvereniteta Hrvatske mogu zaposliti u trajanju manjem od 3,5 sata na dan i primati punu invalidsku mirovinu (1, 2, 3).
Plaća umirovljenika, onog trena kada se zaposli, oporezuje se kao i plaća ostalih radnika. Svi porezni obveznici, bez obzira je li riječ o osobi koja je zaposlena ili je u mirovini, imaju poreznu karticu (obrazac PK). U tom se dokumentu evidentiraju podaci o neoporezivom dijelu dohotka (osobnom odbitku), podaci o uzdržavanim članovima, mogućem korištenju odbitka kod više isplatitelja.
Mirovine niže od osobnog odbitka oslobođene su plaćanja poreza na dohodak. Drugim riječima, sve mirovine niže od četiri tisuće kuna ne podliježu oporezivanju te većina umirovljenika ne plaća porez na dohodak.
Ako je umirovljenik nastavio raditi kod istog poslodavca nakon odlaska u mirovinu ili se zaposlio kod drugog poslodavca on je uz status umirovljenika stekao i status radnika. Istodobno dohodak od nesamostalnog rada ostvaruje iz dva izvora, odnosno od dva isplatitelja – HZMO-a i poslodavca.
Osobni odbitak kod isplata od nesamostalnog rada, dakle, utvrđuje se na temelju porezne kartice. Umirovljenik koji radi osobni odbitak može koristiti kod onog isplatitelja kod kojeg se nalazi njegova PK kartica dok je drugi dužan umirovljeniku-radniku obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak. Pritom je važno znati da za umirovljenike podatke bitne za utvrđivanje predujma poreza na dohodak od mirovine Porezna uprava dostavlja HZMO-u po službenoj dužnosti.
Obračun na kraju godine
Porezni obveznik, kako objašnjava Marija Zuber, porezna stručnjakinja RiF-a, može sam odlučiti hoće li svoju poreznu karticu zadržati kod isplatitelja mirovine ili će je prenijeti poslodavcu kod kojeg radi na pola radnog vremena.
Ako umirovljenik zadrži PK karticu kod isplatitelja mirovine, mirovina mu neće biti oporezovana. No, u tom slučaju poslodavac kod kojeg radi na pola radnog vremena plaću obračunava ne uzimajući u obzir radnikov osobni odbitak. Ako, PK karticu prenese kod poslodavca on će pri izračunu radnikove plaće uzeti u obzir njegov osobni odbitak i tako umanjiti poreznu osnovicu. No, u tom slučaju će mirovinsko primanje biti oporezivo.
Umirovljenik koji radi može i smanjiti svoju mjesečnu poreznu obvezu. Za to treba otići u Poreznu upravu i zatražiti da mu se osobni odbitak na PK kartici podijeli na dva isplatitelja – HZMO i poslodavca kod kojeg se zaposlio.
Za koju god se opciju odlučio, račun će se na kraju godine sravniti jer se dohoci zaposlenog umirovljenika (mirovina i plaća) smatraju godišnjim dohotkom za koji Porezna uprava u posebnom postupku provodi godišnji obračun poreza na dohodak te umirovljeniku vraća eventualno preplaćeni porez. Taj bi povrat, s obzirom na visinu plaće ugovorene za tri mjeseca sezonskog rada, trebala očekivati i naša čitateljica.
Pritom nije nevažan podatak da umirovljenik porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća umanjen za 50 posto u odnosu na ostale obveznike.
Porez na dohodak obračunava se na poreznu osnovicu po stopama od 20 i 30 posto. Na mjesečnu poreznu osnovicu do 30 tisuća kuna plaća se 20 posto poreza na dohodak, a na iznose iznad 30 tisuća kuna porezna stopa je 30 posto. S obzirom na umanjenje stopa za umirovljenike, oni porez na dohodak plaćaju po stopi od 10 i 15 posto.
