Ocjena točnosti

Vlada se ne trudi oko suzbijanja klimatskih promjena i njihovih posljedica

"Ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena, žege i povećane rizike od požara", kazao je Plenković. Međutim, postoje polja na kojima je Vlada trebala učiniti više.
HINA/ Šibenik IN/ ik

Nakon što se povodom velikih požara u Zatonu sastao s vatrogascima i ostalim interventnim službama, premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije u kojoj je rekao kako je Hrvatska ustrojila jako dobar sustav civilne zaštite. Plenković je rekao da će, ukoliko to bude potrebno, u slučaju budućih požara, zatražiti pomoć drugih zemalja u okviru civilne zaštite te dodao kako je nedavni požar na području Šibensko-kninske županije bio najveći požar ovog ljeta.

“Ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena, žege i povećane rizike od požara”, zaključio je pritom Plenković (Index).

Prilagodba klimatskim promjenama

Predsjednik Vlade izjavio je navedeno dvije godine i tri mjeseca nakon što je Hrvatski sabor usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, bez da je pritom usvojen Akcijski plan, prateći dokument koji bi jasnije definirao konkretne mjere, vrijeme njihove provedbe i izvore financiranja – mjere čije bi provođenje umanjilo rizik od scenarija poput onog jučerašnjeg u šibensko – kninskoj županiji.

Kao što smo već pisali, bez Akcijskog plana sama Strategija, prvi strateški dokument temeljen na klimatskim modeliranjima koji predviđa posljedice koje će promjena klime imati na području Hrvatske, ostaje mrtvo slovo na papiru.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Podsjetimo, Hrvatska spada među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Druge dvije su Češka i Mađarska. Pritom je Sredozemna regija prepoznata kao klimatski “vruća točka” te je već dosegnut prosječni porast temperature od 1,5 °C .

Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama (Bijela knjiga) te prateći nacrt Akcijskog plana objavljeni su još krajem 2017. godine, kao ishod gotovo 800.000 eura vrijednog EU projekta Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koji je završio krajem studenog 2017. godine i koji je financiran u sklopu Prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku. Dokumenti su trebali biti usvojeni do sredine 2018. godine.

Kada smo Ministarstvo gospodarstva, energetike i održivog razvoja prije godinu dana upitali zašto Akcijski plan još nije usvojen, iako je bio gotov prije više od tri godine, odgovorili su nam kako su ti dokumenti korišteni samo za” oblikovanje Strategije i Akcijskog plana”.

Prošle godine u ovo doba odgovorili su nam kako se stručna radna skupina dotada sastala tri puta i da su u tijeku konzultacije i programiranja za Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. te je važno prepoznati koje će se mjere prilagodbe klimatskim promjenama iz Akcijskog plana financirati iz fondova EU.

Osim što se kasnilo s donošenjem Strategije, u dokumentu koji je usvojen među 83 mjere koje sadrži, relativno je malo tzv. “strukturnih” mjera, onih koje bi uključivale određene tehničke zahvate, kao što je izgradnja zaštitnih brana i zidova, izgradnja hidrotehničkih objekata, ali i pošumljavanje, izgradnja zelene infrastrukture, jačanje apsorpcijske sposobnosti zemljišta za prihvat viška vode i slično.

Kako stoji u dokumentu, “strukturne” mjere najvećim dijelom zahtijevaju iznimno velika financijska ulaganja za njihovu provedbu, a njihovi će se sveukupni učinci osjetiti tek u dalekoj budućnosti, uz pretpostavku da se ostvare očekivane projekcije o klimatskim promjenama.

Požarna sezona

Kao što smo već pisali, u Hrvatskoj je od početka godine do sredine svibnja zabilježeno 8 755 požara na otvorenim prostorima, objektima te prometnim sredstvima. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine ukupan broj požara porastao je za 45,24 posto, a kada se broje samo požari na otvorenim prostorima, u prvih pet mjeseci ove godine broj požara veći je za 74 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Unatoč tome što meteorolozi najavljuju izuzetno toplo ljeto, što povećava rizik od požara, Hrvatska je požarnu sezonu, barem kada je riječ o zračnim protupožarnim snagama, dočekala nespremna.

Govoreći o požarima koji su zahvatili područje Rasline i Zatona, glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Slavko Tucaković za N1 izjavio je kako su u pripravnosti imali četiri kanadera i tri airtractora.

“Imali smo još jedan veliki požar u Visočanima pokraj Zadra. Tamo su obranjene kuće. Tamo su požar gasila tri airtractora i jedan kanader, a na području Zatona i Rasline su bila dva do tri kanadera”, istaknuo je.

Tucaković je rekao da bi, prema njegovim saznanjima, peti kanader trebao biti negdje do 15. kolovoza u Zračnoj luci Zemunik i dostupan vatrogascima. Na pitanje je li broj kanadera ipak premali, s obzirom na potrebe, rekao je:

“U tom trenutku smo imali dva velika požara i bio je treći na Boraji. S čime smo raspolagali, tako smo i postupili. Nepovoljne vremenske prognoze su bile od početka ove sezone. Koliko je kanadera bilo na raspolaganju, toliko smo i koristili. Što možemo dalje?”

Jutarnji list je prije mjesec dana pisao kako od 12 protupožarnih aviona, poletjeti ih može šest, odnosno po tri kanadera i zračna traktora. Početkom lipnja kada je najavljena požarna sezona i buduće otvaranje Operativnog centra Divulje, MORH je praktično priznao da su u tom trenutku na raspolaganju bila samo tri kanadera.

“Svake godine ista situacija. Nemamo mi nekog velikog odskakanja ovog trenutka od prošlih godina. Ne možete imati svih 6 ili svih 5 zrakoplova u jednom trenutku ispravne. Uvijek neki mora ići na remont”, kazao je tom prilikom brigadni general RH Ivan Turkalj.

Kako piše Jutarnji list, glavni krivci za manjak aviona su tvrtka zadužena za njihov popravak Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC) i Vladin Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji je u ime države zadužen za tu tvrtku. Prema pisanju Jutarnjeg lista, rezervni dijelovi za avione nisu naručeni na vrijeme, kasnilo se s provedbom potrebnih radova te je dio mehaničara u vrijeme kada su avioni u hangaru čekali na remont dobio dozvolu da ode dva mjeseca raditi u inozemstvo. Osim toga, u vrijeme sezone požara, predsjednik Uprave ZTC-a Zdravko Klanac otišao je na godišnji odmor.

Kako se boriti protiv požara?

Postoji puno načina na koji se može utjecati na smanjenje rizika od katastrofalnih požara kojih će u budućnosti, radi zagrijavanja planete, biti sve više.

Neke od mjera su uspostavljanje i održavanje protupožarnih puteva i mjesta za opskrbu vodom, odgovarajući izbor vrsta stabala koje nisu toliko ranjive na požare i klimatske promjene, postrojenja za nadzor šumskih požara. Sve više se ulaže i u sustave za ranu detekciju požara (Adriadapt.eu).

U Finskoj se tako odvija projekt FireMan u sklopu kojeg stručnjaci s nekoliko sveučilišta i instituta rade na dizajnu “roja” bespilotnih letjelica koji bi, koristeći senzore za pronalaženje žarišta, mogao samostalno patrolirati područjem za koje se smatra da je u opasnosti od požara.

Dronovi se sve više koriste i u sadnji novih stabala na teško dostupnim opožarenim područjima kojima je potrebno gospodariti na održivi način i ne dopustiti, navodi se izvješću WWF, organizacije za zaštitu okoliša, oportunističku eksploataciju opožarenih površina.

Neke od mjera uključuju i upravljanje količinom vegetacije koju požar može progutati, što se može učiniti strojevima ili ispašom životinja kao što su ovce ili koze.

Druga mogućnost je namjerna uporaba vatre, odnosno, spaljivanje određene vegetacije pod kontroliranim uvjetima, što je metoda o kojoj se vode brojne polemike. U područjima s visokim rizikom korisne su i kontrolne linije koje dijele zemlju i otežavaju širenje šumskih požara. Sve te aktivnosti trebalo bi pratiti i ulaganje u protupožarnu zaštitu. (BBC).

Europska komisija, koja u svom izvještaju navodi kako su u periodu od 2000. do 2017. godine požari zahvatili površinu od 8.5 milijuna hektara te usmrtili 611 vatrogasaca i civila, promovira implementaciju takozvanog “holističkog” pristupa upravljanju požarima, onog koji uzima u obzir ekološke, klimatske, zdravstvene, sigurnosne i društveno-ekonomske faktore.

Takav integrirani pristup povezuje četiri koraka upravljanja kriznim situacijama: ublažavanje, pripravnost, odgovor i oporavak, što su upravo aktivnosti koje nastoji “gurati” kroz više različitih programa (FORESTERRA, FUME, FIRE PARADOX, PROTECT, HOLISTIC, READINESS).

Nedostatak volje

Za kraj, jedan od uvjeta prilagodbi klimatskim promjenama koje će uzrokovati sve više ekstremnih vremenskih prilika jest što žurnije napuštanje fosilnih goriva čije korištenje rezultira emisijama stakleničkih plinova.

Kako smo već pisali, Plenkovićeva je Vlada 2019. godine u Bruxelles uputila finalnu verziju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta čije je donošenje obvezno za sve članice Europske unije. Za vrijeme trajanja javne rasprave, koja je završila krajem listopada 2019. godine, iz nevladinih organizacija Greenpeace i Zelena akcija upozorili su kako plan otvara vrata istraživanjima nafte i plina te kako se planiraju novi projekti ulaganja u fosilna goriva. To je, uostalom, bilo vidljivo i iz samog plana.

Osim toga, te iste godine troje HDZ-ovih europarlamentaraca glasalo je protiv rezolucije Europskog parlamenta koja je donesena uoči konferencije UN-a o klimi održane u Madridu. Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko nisu podržali rezoluciju u kojoj se proglašava klimatska i okolišna kriza te poziva Europska komisija i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.