Pod povećalom

I nakon Vladinog Zaključka zbog cijena je upitna realizacija građevinskih projekata

Nakon Zaključka i Metodologije nitko nije puno pametniji, niti zna kako priznati razliku, a da ne prekrši zakon ili napravi pogrešan korak.
HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ ua

Nakon što je Vlada prije gotovo mjesec dana donijela Zaključak o ublažavanju globalnog poremećaja na tržištima građevinskog materijala, građevinske tvrtke, odnosno, izvođači radova, krenuli su sa slanjem zahtjeva naručiteljima za priznavanjem razlike u cijeni.

Ishod korekcija cijena koju bi, po metodologiji koju je uz Zaključak Vlade donio ministar graditeljstva Ivan Paladina, trebali raditi naručitelji radova, odredit će sudbinu započetih projekata.

Realizacija velikog broja njih dovedena je u pitanje jer su građevinari upozoravali da im prijete veliki gubici ukoliko završe projekte po ugovorenoj cijeni, onoj koja je dogovorena prije velikog poskupljenja materijala.

No unatoč Vladinom dokumentu, donesenom s namjerom da se izbjegne scenarij prekida radova na projektima, analiza ugovorenih cijena po metodologiji koju je utvrdilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nije u potpunosti jasna naručiteljima radova.

Zaključak Vlade

Prema tekstu koji je nedavno objavljen u Nacionalu, Vlada je kasnila s izradom dokumenta jer je novi ministar Paladina krenuo u izradu potpuno novog dokumenta. On je, navodi Nacional, taj proces preuzeo od Olega Butkovića koji je na donošenju tog dokumenta radio prije njega, oformio radnu skupinu te gotovo posao priveo kraju. Paladinov prijedlog naišao je na kritike, među kojima je bila i ona ministra pravosuđa Ivana Malenice.

U sadašnjoj Odluci Vlade stoji kako bi poskupljenja građevinskih radova do deset posto trebali snositi izvođači, a iznad toga – javni naručitelj.

U tekstu dokumenta pozivaju se ugovaratelji da se obrate sa zahtjevom za isplatom razlike u cijeni za neizvršene ugovore o javnoj nabavi radova kod kojih je ugovorena nepromjenjiva cijena radova, a primjenjive su odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Naime, po članku 627. navedenog Zakona, promjena ugovorne cijene može se odobriti izvođaču kad se cijena vrijednosti radova poveća iznad deset posto od ugovorene cijene, odnosno, izvođač ima pravo na razliku samo iznad spomenutih 10 posto.

Nejasnoće i problemi

Gradu Kninu, u kojem se trenutno provodi deset projekata financiranih sredstvima iz europskih fondova, na adresu su stigli zahtjevi za priznavanje razlike u cijeni od pet izvođača.

Zdenka Gugo, voditeljica projektnog tima za provedbu Intervencijskog plana Grada Knina, kaže nam da se još nije pristupilo rješavanju tih zahtjeva, budući da su izvođači poslali da im se prizna povećanje cijena građevinskih materijala bez dostatnih dokaza i popratne dokumentacije.

Dodaje kako su i Grad i izvođači čekali da Vlada donese metodologiju, međutim…

“Nakon Vladinog Zaključka i Metodologije nitko od nas nije puno pametniji, niti zna kako priznati razliku, a da ne prekrši zakon ili napravi pogrešan korak. Zaključak Vlade nije obvezujući, ali Grad Knin svakako ne želi dovesti građevinske firme s kojima ima ugovorni odnos u neprilike, voljni smo priznati razliku u cijenama u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, ali pod uvjetom da se ne krši Zakon o javnoj nabavi i da se time Grad Knin ne dovede u nezavidan položaj”, rekla je Gudo za Faktograf.

Zbog takve situacije, kaže nam, Grad trenutno traži stručnjake-odvjetnike i sudske vještake-koji imaju iskustva s ovom problematikom.

Dodatni troškovi za konzultante

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, smatra da bi trebalo educirati sve sudionike na investicijskim projektima jer trenutna situacija ukazuje na to da javni naručitelji nisu baš pripremljeni za provođenje Zaključka bez pomoći konzultanata koje će trebati dodatno angažirati.

Taj će dodatni angažman pak neminovno dovesti do dodatnih troškova za naručitelje.

Stav je Komore kako bi trebalo biti da se povećanje odvojeno primjenjuje za svaku pojedinu stavku iz ugovornih troškovnika koji imaju ugovorene jedinične cijene svake stavke, a ne da se primjenjuje na ukupnu ugovorenu cijenu.

“Kad je, međutim, ugovorom određena ‘ukupna ugovorena cijena, bez ugovornog troškovnika’ (najčešće ‘ključ u ruke’), tada je situacija po izvođače nešto složenija. Izvođaču se može odobriti  promjena ugovorne cijene po ovoj metodologiji, ali samo kad ukupna cijena svih radova poraste iznad 10 posto od cjelokupnog ugovornog iznosa. Međutim, prema našim informacijama, od ukupnog broja svih sklopljenih ugovora o građenju, takvih je manje od pet posto”, kaže.

Dražin Lovrec napominje kako je iz Zaključka vidljivo da naručitelji mogu sami odlučiti koji je za njih najprihvatljiviji način izračuna promjene ugovorne cijene.

Pritom na naručitelju ostaje odluka –  hoće li izvođač trebati izrađivati detaljnu analizu promjene cijena za svaku ugovornu stavku (pa makar ih bilo nekoliko tisuća na velikim projektima) ili će biti dovoljno napraviti analize promjene cijena samo za glavne stavke u svakoj grupi radova, za one radove koji imaju najveći financijski udio u nekoj grupi radova.

Time bi se, objašnjava nam, dobiveni indexi promjene cijene primijenili na svim istovrsnim stavkama.

“Primjer je promjena cijena armiračkih radova. U toj opciji bi bilo dovoljno napraviti analizu promjene cijene samo jedne od ugovorenih armaturnih mreža pa onda tako dobiveni indeks promjene cijena primijeniti na sve stavke armiračkih radova. Ako naručitelj odabere model po kojem se rade analize promjene cijena samo za najveće stavke unutar svake grupe radova i njihov indeks promjene cijene primijeni na sve istovrsne stavke, tada bi za prosječni ugovor o građenju mjesečno trebalo redovito raditi od 10-30 analiza promjene cijena umjesto nekoliko stotina ili nekoliko tisuća”, kaže.

Kako do dodatnih sredstava?

Iz Udruge gradova ističu kako je problem i taj što razlika u cijeni iznad deset posto u potpunosti pada na proračune naručitelja, bez da su za navedene promjene osigurana dodatna sredstva ili mogućnosti sufinanciranja.

Kažu kako je, na temelju informacija koje su dobili od članova udruge, situacija nezahvalna te da se nude dvije opcije, od kojih su obje nepovoljne.

“Jedna je da se gradovi dodatno zadužuju kako bi ipak uspjeli završiti započete projekte, a druga je da odustanu od provedbe projekta i ostave građevine nezavršene”, kažu nam.

Napominju kako su gradovi koji provode projekte dovedeni pred zid gdje im izvođač radova uvjetuje nastavak radova jedino ako će se iznaći dodatna sredstva od prvotno planiranih budžeta, a u protivnom će napustiti gradilište.

“Smatramo da je svima u interesu da se započeti projekti završe te da diljem Hrvatske ne dobijemo nove ‘Sveučilišne bolnice’ koje će ostati nedovršene jer gradovi teško mogu vlastitim sredstvima u budućnosti završiti te projekte. Imajući razumijevanje za činjenicu da je riječ o globalnom trendu poskupljenja građevinskog materijala, rješenje za one projekte koji su već u provedbi i u sklopu kojih je počela gradnja moglo bi se tražiti u dodatnim natječajima u sklopu kojih bi gradovi barem donekle mogli pokriti novonastale troškove”, odgovaraju iz Udruge gradova.

Korekcije cijena

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u lipnju ove godine bile su za 9.7 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Iz Hrvatske gospodarska komore (HGK), gdje su nedavno pokrenuli uslugu Indeksa cijena građevinskog materijala, analizu koja se temelji na prosječnoj vrijednosti veleprodajnih cijena na hrvatskom tržištu, kažu kako je cijena armaturnih šipki porasla za 144 posto, betona za 22 posto, cementa za 31 posto, drvenih greda za 75 posto, kanalizacijskih cijevi za 77 posto te opeke za 37 posto.

Nakon što je Vlada donijela Zaključak, mnogi su izvođači od HGK zatražili indekse te započeli s izračunima korekcije cijena.

“Prema trenutnim podacima, do sada su 103 tvrtke zatražile Indekse cijena građevinskog materijala, što nam ukazuje da je to okvirni broj poduzeća koja će od naručitelja zatražiti korekcije cijene radova”, odgovorili su nam iz HKG.

Tek nakon toga, moći će se dobiti preciznija slika o tome koliko je projekata zaustavljeno ili se njihova realizacija nastavlja, bilo da je riječ o smanjenju obujma investicije ili nastavka u punom opsegu uz pronalaženje dodatnih sredstava.

Upitna realizacija projekta

Iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), jednog od tijela u sustavu upravljanja programima i projektima koji se financiraju europskim sredstvima, kažu nam kako postoji manji broj projekata na kojima su sklopljeni dodaci ugovorima o javnoj nabavi temeljem Zaključaka Vlade i smjernica HGK-a, i na kojima su već izmijenjene jedinične cijene.

“Ti dodaci su dostavljeni u SAFU na redovni ex-post pregled, a ugovori o nabavi radova u ovom trenu se i dalje provode. Također, ne raspolažemo ni s cjelovitim podatcima o broju projekata na kojima se traži korekcija ugovorenih cijena, budući da SAFU nije nadležan za sve velike infrastrukturne projekte u okviru OPKK 2014. – 2020., uz napomenu kako je velik broj ugovora o nabavi još uvijek u provedbi te nisu svi izvođači podnijeli svoje zahtjeve za izmjenom cijena”, odgovorili su nam.

Uz SAFU, Posredničko tijelo razine 2 predstavljaju i HAMAG-BICRO, Hrvatske vode te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOE).

U HAMAG-BICRO su nam odgovorili kako je, od ukupno 371 potpisanih ugovora za oba poziva, u potpunosti odustalo šest korisnika zbog globalne tržišne situacije, inflacije te zbog povećanja cijena građevinskog materijala.

Iz Hrvatskih voda nam je stigao odgovor u kojem stoji da nijedan izvođač radova nije prekinuo radove na EU projektima, ali da postoje najave potraživanja razlike u cijeni materijala.

FZOE navodi kako navedenih teškoća još nisu imali.

Usporavanje radova

Poslali smo upit i na adrese pet najvećih hrvatskih gradova; zanimalo nas je koji su projekti upitni zbog drastičnog skoka cijena građevinskog materijala.

Krajem svibnja ove godine stigla je vijest da je tvrtka Kamgrad raskinula ugovor izgradnje zagrebačkog Dječjeg centra za transakcijsku medicinu, koji bi trebao biti sufinanciran EU sredstvima. Iz Grada Zagreba nam kažu kako to nije jedini slučaj.

“S istim izvođačem raskinut je ugovor za izvođenje II. faze radova obnove Gimnazije Tituša Brezovačkog. U tijeku su aktivnosti na raskidu ugovora i na objektu Gornjogradske gimnazije. Raskid ugovora je i s tvrtkom Radnik Križevci d.o.o. na cjelovitoj sanaciji objekta Prve ekonomske škole u Zagrebu. Po raskidu ugovora, odmah se raspisuje novi postupak javne nabave za predmetne radove, te će svi planirani, a neizvedeni radovi biti nastavljeni nakon sklapanja novih ugovora”, odgovorili su nam.

Napominju da je, unatoč svim naporima, izvjestan raskid dijela već sklopljenih ugovora uslijed ograničenja propisanih Zakonom o javnoj nabavi, a to je da ukupno povećanje cijene sklopljenog ugovora o javnoj nabavi ne može prelaziti 30 posto vrijednosti prvotno sklopljenog ugovora. Pritom dodaju kako je devet izvođača zatražilo korekciju ugovorene cijene.

Iz Grada Rijeke odgovorili su nam da je zbog rasta cijena građevinskog materijala došlo do usporavanja radova na EU projektima izgradnje nove gradske knjižnice i obnove broda Galeb te njegove prenamjene u brod muzej.

“Ovakva situacija troši znatne nepredviđene radne sate na analize cijena, u neizvjesnom okruženju, usporava radove, a u za to utrošenom vremenu cijene često dodatno rastu jer su korekcije cijena ponekad i na dnevnoj bazi. Grad Rijeka nije odustao od spomenutih projekata, međutim, smatramo da bi država trebala omogućiti fond za EU projekte u kojima je došlo do ovakve situacije”, kažu nam iz Grada.

Od Grada Osijeka smo dobili odgovor u kojem stoji da niti jedan projekt nije u fazi zastoja zbog navedenog poskupljenja građevinskog materijala, da Grad nije odustao od nijednog projekta, te da nisu korigirane cijene izvođača radova.

Isti smo odgovor dobili i od Grada Zadra, a Grad Split, i nakon nekoliko ponovljenih upita, nije nam dostavio potrebne informacije.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.