Hrvatskim profilima na Facebooku širi se tablica s dijelom netočnim podacima o temperaturnim maksimumima u europskim državama.
“O nezapamćenim vrućinama i obaranju svih toplinskih rekorda u Engleskoj i Europi”, stoji u statusu na Facebooku objavljenom 20. srpnja uz navođenje najviših ikad izmjerenih temperatura zraka u europskim državama, a žuto su označene države u kojima su maksimalci izmjereni prije 1950. godine.
Tablicom s netočnim podacima želi se sugerirati da aktualni toplinski val u Europi nije ništa neuobičajeno te se dovodi u pitanje znanstveno potvrđenu teoriju o globalnom zatopljenju jer, sudeći prema podacima iz nje, i prije 70 i više godina, izmjerene su visoke temperature, čak i maksimalne, u europskim državama.
“Radi se o malo “dorađenoj” tablici (žutom bojom su označili starije datume) iz jednog od švedskih izvora. Par podataka je i krivo jer, na primjer Slovenija, Belgija i Nizozemska imaju novije rekorde”, piše u članku od 21. srpnja RIMETEO portal. S riječkog portala su napravili novu tablicu, s novijim podacima, u kojoj su “zažutili” države u kojima je temperaturni rekord zabilježen u ovom stoljeću.
S lijeve strane nalazi se tablica s netočnim podacima koja se širi Facebookom, a desno su podaci portala RIMETEO
Podaci Svjetske meteorološke organizacija o maksimalnim izmjerenim temperaturama u europskim državama
Njemačka meteorološka služba danas je na svojim internetskim stranicama objavila najnovije podatke Svjetske meteorološke organizacije o najvišim temperaturama izmjerenima u europskim državama koji otkrivaju sve greške iz tablice koja se dijeli na Facebooku.
Netočan podatak navodi se za Moldaviju gdje u tablici stoji da je 2007. godine najviša temperatura izmjerena 41,5 stupnjeva u Camanci, dok najnoviji podaci pokazuju da je 42,4 izmjereno u Falesti 2012. godine. Za Sloveniju je najnoviji podatak da je najviša temperatura izmjerena u zračnoj luci Cerklje 2013. godine, 40,8 stupnjeva, dok je u tablicu stavljena temperatura iz 1950. godine. U Njemačkoj je najviša temperatura izmjerena 2019. godine u Duisburgu, 41,2 stupnja, dok se u tablici navodi 40,3 stupnja iz Kitzigena 2015. godine.
Različit je podatak i za Poljsku. U tablici na Facebooku stoji 40,2 stupnja iz 1921. godine u Proszkowu, dok je točan podatak 39,5 stupnjeva iz Slubice 1994. godine. Za Češku je u tablici navedena temperatura 40,2 stupnja iz Praga 1983., a 2012. je 40,4 stupnjeva izmjereno u mjestu Dobrichovice. Za Austriju je u tablici naveden podatak 39,7 stupnjeva za Dellach iz 1983., dok je službeno najviša temperatura bila 40,5 stupnjeva u Bad Deutsch – Altenburgu 2013. godine. U Belgiji je najviša temperatura izmjerena 2019. godine u Begijnendijku 41,8 stupnjeva, dok u tablici stoji podatak iz 1947. godine za Uccle gdje je izmjereno 38,8 stupnjeva. I kod Nizozemske je u tablici navedena temperatura od 38,6 stupnjeva iz Warnsvelda 1944. godine, dok je najviša izmjerena u toj zemlji bila 2019. godine u Glize-Rijen 40,7 stupnjeva Celzijevih. Za Englesku se u tablici navodi 38,5 stupnjeva iz 2003. godine, dok je u Coningsbyju prije nekoliko dana, 19. srpnja, izmjereno 40,3 stupnja.
U odnosu na tablicu RIPORTALA, službeni podaci razlikuju se za Gruziju, gdje je po službenim podacima 45,5 stupnjeva izmjereno 2000. godine, dok se u njihovoj tablici navodi 40,5 stupnjeva iz Tbilisija 2018. godine. Za Poljsku se u tablici portala navodi podatak iz 1921. godine za Proszkow od 40,2 stupnja, dok je podatak WMO-a da je najviša temperatura u toj državi bila 39,5 u mjestu Slubice 1994. godine. Različit je i podatak za europski teritorij Rusije. Dok WMO navodi 44,7 stupnjeva iz Verhnij Baskunchaka 1940. godine, portal navodi 45,4 stupnja iz Utte 2010. godine. Za Španjolsku portal navodi podatak o 47,4 stupnja 2021. godine u Montoru, dok su službeni podaci 46,9 stupnjeva iz 2017. godine u Cordobi.
Od 44 države većinom iz Europe (u tablici su i Sirija, Armenija i Izrael) podaci Svjetske meteorloške organizacija pokazuju da su najviše temperature u ovom stoljeću izmjerene u njih 26, a u 13 njih to je bilo u posljednjih 10 godina.
Najviše temperature u Hrvatskoj
U tablici s Facebooka točno je naveden podatak da je u Hrvatskoj najviša temperatura izmjerena u Pločama, no netočno je napisano da se rekord dogodio 1998. godine. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda najviša temperatura ikad izmjerena u Hrvatskoj, 42,8 stupnjeva Celzijevih, zabilježena je u Pločama 4. kolovoza 1981. godine. Iako je ta apsoulutno najviša izmjerena temperatura zabilježena 80-ih godina 20. stoljeća, ostali podaci jasno govore da se u posljednjih 10 godina “pržimo” više nego prije.
Tako je od 10 najviših temperatura ikad izmjerenih u Hrvatskoj, njih sedam zabilježeno posljednjih 10 godina. U TOP 20 je 14 temperatura izmjerenih u posljednjih 10 godina, a još tri su iz ovog stoljeća. Od 53 temperature iznad 40 stupnjeva izmjerene u Hrvatskoj, čak 46 ih je iz ovog stoljeća, od čega 33 u posljednjih 10 godina. Ti skupni podaci jasnije ocrtavaju trend globalnog zatopljenja od samog navođenja kada su u državama zabilježene maksimalne temperature.
Najtoplije desetljeće od kada postoje mjerenja
Da se svijet i Europa zagrijavaju posljednjih godina jasno pokazuju i podaci iz posljednjeg, lipanjskog, izvještaja Europske agencije za okoliš (EEA). Navode da su prosječne temperature u svijetu između 2012. i 2021. godine porasle od 1,11 do 1,14 stupnjeva Celzijusa u odnosu na razine iz predindustrijskog razdoblja, što to desetljeće čini najtoplijim od kada postoje mjerenja.
“Temperature u Europi u tom razdoblju rasle su čak i brže, od 1,94 do 1,99 stupnjeva Celzijevih, ovisno o korištenoj bazi podataka”, navodi se u analizi uz koju je objavljen i graf na kojem se jasno vidi kako je u svijetu, i Europi, rasla prosječna temperatura tijekom godina, a rast je posebno izražen nakon 1990.
Prosječne temperature zraka u svijetu (lijevi graf) i Europi (desni graf) u odnosu na predindustrijske razine (izvor: EEA)
“Globalne godišnje temperature stalno rastu od kraja 19. stoljeća. Stopa rasta bila je posebno visoka nakon 1970-ih. U tom razdoblju, globalne temperature rasle su brže nego u bilo kojem 50-godišnjem periodu tijekom najmanje posljednjih 2000 godina, dok je zadnjih sedam godina (od 2015. do 2021.) bilo najtoplije ikad. Svi korišteni podaci smještaju 2021. među šest najtoplijih godina, s rastom između 1,09 i 1,16 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Antropogene aktivnosti (one povezane s čovjekovim utjecajem na prirodu, op.au.), a posebno emisije stakleničkih plinova, su velikim dijelom odgovorne za to zagrijavanje”, stoji u lipanjskom izvještaju Europske agencije za okoliš.
“Europa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka. Prosječne temperature na europskom kopnu u posljednjem desetljeću bile su 1,94 do 2,01 stupnja više nego tijekom predindustrijskog razdoblja. 2020. je bila najtoplija godina od kada su počela mjerenja. Ovisno o korištenim podacima, u toj godini prosječne temperature bile su više između 2,51 i 2,74 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine. Posebno visoka razina zagrijavanja zabilježena je u Istočnoj Europi, Skandinaviji i na istočnim dijelovima Pirinejskog poluotoka”, navodi se u izvještaju agencije.
“Zbog klimatskih promjena događat će se sve češći toplinski udari. Tu vezu jasno je utvrdio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC)”, kazao je ovog tjedna glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas govoreći o vrućini koja je ovih dana zahvatila Europu, objavljeno je na internetskim stranicama WMO-a. Navode da je najtoplija temperatura u povijesti u Europi zabilježena u Grčkoj 1977. godine, 48 stupnjeva Celzijevih, ali i dodaju kako još uvijek pregledavaju podatke sa Sicilije iz 2021. godine kada je, navodno, temperatura iznosila 48,8 stupnjeva.
Zaključno, tablica koja se pojavila na Facebooku, a kojom se pokušava dokazati slabiji utjecaj klimatskih promjena, vrvi netočnim podacima. Od 24 nabrojane države, u devet njih se podatak iz tablice o najvišim izmjerenim temperaturama u povijesti ne poklapa sa službenim podacima Svjetske meteorološke organizacije.
U svim pogrešnim slučajevima, naveden je “stariji” podatak čime se pokušalo ostaviti dojam da skupni podaci ne pokazuju da se proces globalnog zatopljenja ubrzao proteklih desetljeća, kao što to ističu znanstvenici, a i dokazuju podaci o klimatskim trendovima.
