„Visoki predstavnik ipak može, kad hoće. Nažalost, tu se ipak moram složiti sa Srbima i Dodikom jer su tu u pravu – nije ga izabralo Vijeće sigurnosti. Sustav tako funkcionira”, ocijenio je predsjednik Zoran Milanović, komentirajući u ponedjeljak posjet premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini te najave da bi Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt mogao posegnuti za izmjenama izbornog zakona.
Prema neslužbenim informacijama, Schmidt je kanio posegnuti za svojim ovlastima kako bi uveo cenzus za biranje predstavnika u Dom naroda Federacije BiH. Već same te najave izazvale su snažno protivljenje u Sarajevu, najprije iz SDA, a u ponedjeljak su organizirani i prosvjedi pred Uredom Visokog predstavnika (OHR).
Osim Milorada Dodika, odricanje legitimiteta Visokom predstavniku na međunarodnoj sceni već neko vrijeme predvodi Rusija.
U svibnju prošle godine, nakon 12 godina, s te pozicije povukao se austrijski političar Valentin Inzko, a Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), tijela zaduženog za nadzor Daytonskog mirovnog sporazuma kojem Visoki predstavnik odgovara, za njegovog nasljednika od 1. kolovoza 2021. imenovao je njemačkog političara Schmidta. Prilikom odlučivanja Rusija, koja sudjeluje u Vijeću za implementaciju mira u BiH od 1995., bila je protiv. Ocijenjeno je ipak i da bez suglasnosti Rusije postoji dovoljan konsenzus unutar međunarodne zajednice da to bude Schmidt.
Želeći staviti veto na njegov izbor, Rusija je inzistirala da Visoki predstavnik mora biti odobren na Vijeću sigurnosti UN-a, tvrdeći da tako predviđa Daytonski sporazum. Druge članice Vijeća sigurnosti nisu poduprle takvo tumačenje, već navode kako je dovoljno da bude izabran u sklopu PIC-a. Posljedično, Rusija ne priznaje novog Visokog predstavnika u BiH, niti više pomaže rad tog ureda.
Daytonski sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u BiH regulira ulogu Visokog predstavnika međunarodne zajednice za implementaciju mira u svom Aneksu 10. Iako se poziva na poštivanje odluka Vijeća sigurnosti UN-a, taj sporazum ne propisuje izrijekom način izbora Visokog predstavnika. Činjenica je, međutim, da Visoki predstavnik redovito, između ostalih međunarodnih faktora, dva puta godišnje informira Vijeće sigurnosti UN-a o stanju u BiH. Prošle jeseni, s prilično ozbiljnim tonom, Vijeću se sa ukupno šezdesetim izvještajem Visokog predstavnika obratio i Scmidt.
U ljeto prošle godine Rusija, kojoj se pridružila i Kina, predložila je Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju kojom traži da se ukinu ovlasti i zatvori Ured visokog predstavnika u BiH jer on toj zemlji više nije potreban. S obzirom da se toj inicijativi nije pridružilo preostalih 13 članica Vijeća sigurnosti, zahtjev za rezolucijom je propao.
U odgovoru zašto je nužan nastavak rada tog ureda, zapadne zemlje su isticale kako nisu ispunjeni uvjeti za zatvaranje koji su detaljizirani 2008. godine. Neki je progres postignut, smatraju u OHR-u, ali zemlja još nije stabilna zbog kroničnog neslaganja među glavnim političkim strankama.
U tumačenju zašto nije potrebno da novog Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti, podsjećali su na odluke donesene na Konferenciji o provođenju mira koja je održana 1996. godine. Tamo se precizira kako će novog Visokog predstavnika „imenovati Upravni odbor Vijeća za provedbu mira nakon konzultacija s članovima PIC-a“.
