Pod povećalom

Globalni narativi i lokalni akteri: Analiza dezinformacija o ratu u Ukrajini u prvih 150 dana rata

Fact-checking platforme u regiji u tom su razdoblju više od 1 396 medijskih članaka i objava na društvenim mrežama ocijenile kao manipulativne ili netočne.

Obnovljeni otvoreni ratni sukob u Ukrajini traje više od 150 dana, ali cirkulacija lažnih i manipulativnih vijesti o ovoj temi traje mnogo duže. Prava poplava dezinformacija i ruske propagande o ratu u ovoj zemlji u našoj se regiji počinje širiti pred samo izbijanje sukoba, 24. veljače ove godine. Fact-checking platforme su od tada do 24. srpnja više od 1 396 medijskih članaka i objava na društvenim mrežama u regiji koji tematiziraju rat u Ukrajini ocijenile kao manipulativne ili netočne.

SEE Check mreža je na osnovu podataka nastalih temeljem rada pet regionalnih fact-checking platformi – Raskrinkavanje.ba (BiH), Raskrinkavanje.me (MNE), Raskrikavanje.rs (SRB), Fakenews.rs (SRB) i Faktograf.hr (HR) – objavila istraživanje najrasprostranjenijih dezinformativnih tvrdnji i narativa o ratu u Ukrajini tijekom prvih 150 dana, odnosno pet mjeseci sukoba, kao i najčešćih izvora takvih tvrdnji u regiji.

Zbog istog ili sličnog govornog područja, u većini zemalja okupljenih u regionalnoj SEE Check mreži fact-checking portala – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji – na društvenim mrežama dominiraju isti ili slični sadržaji.

U kontekstu rata u Ukrajini riječ je uglavnom o proruskim narativima kojima je cilj Ukrajinu prikazati kao “nacističku” zemlju, a Rusiju kao zemlju koja zapravo dolazi u pomoć građanima i građankama Ukrajine. U bitno manjem broju, u regiji su prisutne i dezinformacije koje idu na ruku ukrajinskoj strani.

Najčešći izvor dezinformacija su mediji iz Srbije

Osim na društvenim mrežama, u pojedinim zemljama, poput Srbije, proruski manipulativni medijski sadržaj dominirao je i “mainstream” medijima. Takav narativ uveliko je usuglašen s neslužbenim stavom politike u Srbiji, iako srpske vlasti neslužbeno nisu zauzele stranu. Podaci govore da su upravo mediji iz Srbije najčešći izvori dezinformacija za čitavu regiju, a među njima dominiraju tabloidi koji su, bez izuzetka, politički naklonjeni trenutnim vlastima. Od 20 pojedinačnih izvora s najviše ocijenjenih članaka, njih 16 je iz Srbije, dva iz Crne Gore i dva iz BiH.

Jedan od narativa prisutnih u Srbiji jest i onaj o pritisku koji ova zemlja trpi zbog neuvođenja sankcija Rusiji pa se ponekad na osnovi medijskih tekstova najčitanijih medija može zaključiti da su srpske vlasti veće žrtve ovog rata od samog ukrajinskog naroda.

Slična je situacija i u Bosni i Hercegovini, gdje u entitetu Republika Srpska i javni mediji Radio-televizija Republike Srpske i novinska agencija SRNA učestvuju u promociji proruskih narativa, zajedno s dijelom drugih “mainstream” medija.

U Crnoj Gori i Hrvatskoj također postoje pojedini portali koji su skloni širenju ruskih dezinformacija, favoriziranju ruske strane i pravdanju ruske invazije.

Više od 1 500 netočnih i manipulativnih tvrdnji o ratu u Ukrajini

Portali koji čine regionalnu SEE Check mrežu portala za provjeru činjenica u zajedničkom live blogu o ratu u Ukrajini (BHSC/ENG) još od ruske invazije javnost svakodnevno obavještavaju o najnovijim dezinformacijama u regiji.

Pet regionalnih portala za provjeru činjenica je u prvih 150 dana rata u Ukrajini, od 24. veljače do 25. srpnja 2022. godine, objavilo ukupno 313 analiza u kojima je 1.396 članaka i objava na društvenim mrežama ocijenjeno kao manipulativno ili netočno. Tek je 274 članaka i objava nakon ocjena portala za provjeru činjenica naknadno ispravljeno. U regiji su ukupno zabilježene 1573 netočne i manipulativne tvrdnje, koje su većinom dio ruske propagande koja je našla svoj put i u zemljama jugoistočne Europe.

Ovo je tek dio podataka proizašao iz analize svih fact-checking članka objavljenih u zajedničkom live blogu o ratu u Ukrajini.

U publikaciji koju je objavila SEE Check mreža možete pronaći detaljniji pregled najvažnijih dezinformativnih tvrdnji i narativa koje su u vezi s ovim sukobom do sada primijetili novinari portala za provjeru činjenica SEE Check mreže.

Narativi identificirani kao najrasprostranjeniji su:

  • Pravdanje invazije optuživanjem Ukrajine za nacizam, biološko, kemijsko i nuklearno oružje, planirane napade na Rusiju…
  • Pravdanje invazije optuživanjem Zapada za prisustvo NATO-a, razvoj biološkog i kemijskog oružja, planirane napade na Rusiju, nacizam…
  • Korištenje manipulativne terminologije poput fraza “specijalna operacija”  ili “kontraofanziva”
  • Glorificiranje Rusije i izmišljena podrška Rusiji, Putinu i ruskoj vojsci
  • Diskreditacija Volodimira Zelenskog i optužbe za nacizam, bježanje iz zemlje, kokain…
  • Negiranje optužbi za ruske zločine i istovremeno optuživanje Ukrajine za zločine
  • Lažne vijesti o lažnim vijestima
  • Proukrajinske dezinformacije
  • “Uklapanje” invazije u narative popularnih teorija zavjere

 

Proukrajinske dezinformacije uglavnom služe širenju neutemeljenih priča o herojstvima ukrajinske vojske i civila. Najveća razlika u odnosu na proruski dezinformatorski diskurs je ta što ovakvih vijesti ima u mnogo manjoj mjeri, nisu toliko viralne, nemaju izvore u institucijama, niti imaju širok dijapazon tema, za razliku od ruskih propagandnih narativa.

Pored kvalitativnog pregleda narativa, istraživanje donosi i kvantitativnu analizu dezinformativnih tvrdnji ruske propagande u regiji, kao i njihovih izvora.

Kvantitativni dio istraživanja tako donosi odgovore na pitanja:

  • Koliko je dezinformacija i manipulacija objavljeno u regiji
  • Koji su najčešći tipovi takvih manipulacija
  • Koji tipovi medija objavljuju najviše dezinformacija
  • Koji su najčešći individualni izvori dezinformacija
  • Na kojim društvenim mrežama i platformama postoji najviše izvora dezinformacija

Ukratko, Facebook je društvena mreža sa najviše različitih izvora koji su objavljivali dezinformacije o ratu u Ukrajini, o ovoj temi su dezinformirali najviše mediji iz Srbije, dok su čak i novinske agencije i državni mediji iz regije sudjelovali u širenju ruske propagande.

Kompletnu publikaciju možete pronaći na ovom linku.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.