Vladina odluka o ograničavanju cijena devet prehrambenih proizvoda na snagu je stupila prije četiri dana, no negativne reakcije trgovaca se ne stišavaju.
Vlada je, podsjetimo, Odlukom odredila najvišu razinu cijene određenih prehrambenih proizvoda „radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe osnovnim životnim namirnicama stanovništva na području Republike Hrvatske“.
Ograničene su cijene i maksimalna trgovačka marža za jestivo suncokretovo ulje po litri, UHT mlijeko s 2,8 posto mliječne masti po litri, bijeli kristalni šećer po kilogramu, brašno tip T-550 glatko po kilogramu, brašno tip T-400 oštro po kilogramu, svinjska lopatica bez kostiju po kilogramu, svinjski vrat s kostima po kilogramu, svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi), svježe cijelo pile po kilogramu.
Odluka o ograničavanju cijena devet kategorija proizvoda odnosni se „na sve subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na području Republike Hrvatske“.
Dosta zbrke u javnosti izazvala je odluka o ograničavanju cijena mesa, posebno kada je riječ o mljevenom mesu. Za to je zaslužna sama Vlada.
Pobuna mesara
„Mljeveno meso koje mi prodajemo u svojoj maloprodaji je na način da kupac odabere kategoriju mesa koje imamo, mesar izmelje pa ako to košta 80 kuna po kili, ne može onda koštati 30 kuna ili koliko je već Vlada odredila”, rekao je Mladen Kušeković, član udruge Baby beef, komentirajući Vladinu mjeru zamrzavanja mljevenog mesa.
“Kad sam prvi put čuo odluku, nazvao sam svog mesara i rekao da moramo izbaciti stroj za mljevenje mesa izvan prostora gdje meljemo meso po želji kupaca. Mjera je neshvatljiva, ne razumijem koji je cilj, koja je svrha, je li to strah vlasti da će biti glad u Hrvatskoj pa je odabrano mljeveno meso kao artikl koji bi trebao narod spasiti od gladi (…)“, kazao je Kušeković. Mogao se netko sjetiti da to budu pileća krilca, jer je ciklus proizvodnje piletine kraći od svinjetine i govedine”, rekao je Kušeković.
Istodobno, Mišo Pešić, vlasnik zagrebačke mesnice Beef Shop najavljuje kako razmišlja o povlačenju mljevenog mesa iz prodaje ako vlada ustraje u odluci o ograničavaju cijene mljevenog mesa.
“Bavim se premium mesom koje ekstremno skupo u nabavi. Volio bih da mi netko iz Vlade objasni po kojoj cijeni bismo to trebali prodavati da možemo platiti PDV i radnike”, poručio je Pešić. Dodao je kako će za njega biti teško ako će morati ćevape prodavati po 30 ili 40 kuna, a nabava je puno veća. Postoji mogućnost, kako kaže, da će mljeveno meso morati povući iz prodaje ako Vlada ustraje u odluci.
No, ograničavanje cijene mljevenog mesa ne odnosi se na proizvode koje na tržištu nudi Baby beef udruga, kao ni mesnica Beefshop. Prva se bavi tovom i uzgojem junadi, a druga je specijalizirana mesnica koja prodaje meso i proizvode od mesa junadi. To znači da se na njih odluka Vlade o ograničavanju pojedinih proizvoda, među kojima su i određene kategorije svinjskog mesa, ne odnosi.
Ograničavanje cijene mljevenog svinjskog mesa ne odnosi se ni na ostale mesnice. One će cijene moći slobodno formirati, proizlazi iz objašnjenja koje smo dobili iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ograničavanje cijena u zadnji čas
Za zbrku u javnosti kriva je sama Vlada, koja svoje odluke o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda nije jasno definirala. Osim toga, doima se kako ni sama Vlada nije znala što napraviti s cijenama pa su u javnost puštene oprečne informacije.
Prva informacija koju je Vlada dala govorila je da se ograničava cijena miješanog mljevenog mesa. Ta se informacija zadržala u javnom prostoru, iako je iz Odluke o ograničavanju cijena jasno da je na kraju riječ o svinjskom mljevenom mesu.
Kako je do zbrke došlo?
Prošlotjedna sjednica Vlade, zakazana za 11 sati, započela je s 20-tak minuta zakašnjenja. Uobičajeni uvodni govor Andrej Plenković, predsjednik Vlade, iskoristio je za predstavljanje jesenskog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Predstavljanje mjera pratila je i PowerPoint prezentacija.
„(…) Mi smo, stoga, nakon vrlo kvalitetnih konzultacija i s proizvođačima i s trgovačkim lancima dogovorili da ćemo sljedeće proizvode limitirati“, kazao je Plenković te nastavio navoditi proizvode čije se cijene limitiraju, počevši od jestivog suncokretovog ulja, mlijeka, brašna, šećera do pojedinih pozicija svinjetine da bi zaključio: „Miješano mljeveno meso sa 49,40 na 32,99 – 33 posto“.
Dok je Plenković govorio o limitiranju cijena, na ekranu prijenosa sjednice Vlade stajao je slajd s prikazom proizvoda čije se cijene limitiraju. Prijedlog odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda bila je druga od 27 točaka dnevnog reda 147. sjednice Vlade.
Međutim, satima nakon što je sjednica zaključena, ta odluka nije objavljena na mrežnim stranicama Vlade, iako je običaj da se dokumenti objavljuju odmah nakon izglasavanja na sjednici. Odluka o ograničavanju cijena objavljena je u večernjim satima.
Ograničavanje cijena dijela proizvoda očito je potez na koji se Vlada odlučila u zadnji tren. Jasno je to iz činjenice da tekst odluke nije objavljen odmah, ali i iz činjenice da je prezentacija koja je pratila Plenkovićevo predstavljanje mjera naknadno izmijenjena. I ta prezentacija nije bila objavljena odmah, već nekoliko sati nakon završetka sjednice Vlade.
U tih nekoliko sati u prezentaciji je „miješano mljeveno meso“ promijenjeno u „svinjsko mljeveno meso“. Cijena proizvoda ostala je ista.
Sama Vlada je tako izazvala zbrku zbog koje se još uvijek u javnosti govori o ograničavanju cijene miješanog mljevenog mesa.
Ograničavanje cijena ne odnosi se na mesnice
Osim toga, iz informacija koje je Vlada pustila u javnost nejasno je odnosi li se odluka o ograničavanju cijene svinjskog vrata s kosti, svinjske lopatice bez kosti, a posebno mljevenog svinjskog mesa samo na trgovačke lance ili se odnosi i na mesnice.
Iz onog što je na Vladi, predstavljajući paket, rekao Plenković, proizlazi da se ograničene cijene odnose samo na trgovačke lance, odnosno trgovine mješovitom robom.
U službenoj odluci, kako smo ranije napisali, stoji da se odluka o ograničavanju cijena odnosi „na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na području Republike Hrvatske“.
Kako je u javnosti očito nejasno na koga se odnosi ograničenje cijena pojedinih pozicija svinjetine, a posebno mljevenog mesa, objašnjenje smo zatražili od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Na naš upit jesu li cijene mesa ograničene u svim trgovinama te odnosi li se to ograničenje i na specijalizirane trgovine-mesnice, iz Ministarstva su nam odgovorili citirajući Odluku.
„Sukladno Odluci o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, Odluka se odnosi na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na području Republike Hrvatske“, navode iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kako se u slučaju mljevenog mesa u odluci o ograničavanju cijene navodi da je riječ o svinjskom mesu „u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi)“, jasno je da je riječ o robi koju mesnice uglavnom ne prodaju. Naime, u mesnicama se ili odaberu komadi mesa koje će mesar samljeti ili je mljeveno meso već ponuđeno na pultu „u rinfuzi“.
„Sukladno Odluci o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, odredba o najvišoj maloprodajnoj cijeni za svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi) ne odnosi se na proizvode u rinfuzi“, odgovorili su na dodatni upit Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Drugim riječima, mesnice mogu slobodno formirati cijenu mljevenog mesa – svinjskog ili miješanog. Odluka se odnosi na meso „na podlošku“, odnosno meso koje je unaprijed izvagano i zapakirano. No, slijedom odgovora resornog ministarstva, i trgovački lanci će moći mljeveno meso prodavati po različitim cijenama jer mnogi od njih, osim što prodaju unaprijed zapakirano meso, imaju i vlastite mesnice.
