Pod povećalom

Izgradnja dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac mogla bi biti novi veliki promašaj HŽ Infrastrukture

Početak radova na prvoj dionici „riječkog“ pravca buduće nizinske pruge već sada kasni dva mjeseca.
HŽ Infrastruktura

Radovi na prvoj dionici „riječkog“ pravca buduće nizinske pruge, iako su najavljeni, već sada kasne gotovo puna dva mjeseca i pitanje je kada će započeti. Riječ je o rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka na pružnoj dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, dijelu pruge Zagreb- Rijeka. Radovi su trebali započeti 8. rujna, ali HŽ Infrastruktura nije pribavila sve građevinske dozvole, a bez njih radovi na projektu vrijednom 2,72 milijarde kuna ne mogu započeti. Da sve građevinske dozvole nisu ishođene, potvrdili su na naš upit iz HŽ Infrastrukture.

Koncem srpnja ove godine, HŽ Infrastruktura potpisala je ugovor o rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac- Karlovac s konzorcijem Strabag AG, Strabag d.o.o., Strabag Rail s.s. te s tvrtkom AŽD Praha s.r.o koja je jedan od vodećih europskih dobavljača signalnih, telekomunikacijskih, informacijskih i automatiziranih tehnologija usmjerenih na područje željezničkog i cestovnog prometa. Na svečanosti u Karlovcu sudjelovao je i Andrej Plenković, predsjednik Vlade (1, 2, 3).

Radovi su trebali započeti 8.rujna

Tada je najavljeno kako će radovi započeti 8. rujna. Najavljeno je i kako će se radovi odvijati bez prekidanja prometa, odnosno da će se prekidi željezničkog prometa odvijati samo iznimno i to u prvim mjesecima izvođenja radova.

Do iznimnih prekida prometa na prugi Zagreb-Rijeka, međutim, za sada nije došlo jer radovi na rekonstrukciji dijela postojeće dionice i izgradnji drugog kolosijeka nisu niti započeli i pitanje je kada će započeti.

„Izvođač radova je 8. rujna 2022. uveden u posao. Uvođenje izvođača u posao obavlja se primopredajom projektne dokumentacije, elaborata iskolčenja i pravomoćnih građevinskih dozvola, što se evidentira upisom u građevinski dnevnik. Dakle, od tog datuma počinje teći ugovorni rok od 30 mjeseci za dovršetak radova“, objašnjenje je koje je HŽ Infrastruktura sredinom rujna dala Jutarnjem listu kojeg je zanimalo zbog čega unatoč najavi radovi na dionici pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac nisu započeli.

Među ostalim, tada su iz HŽ Infrastrukture objašnjavali kako će radovi krenuti kada se za to stvore uvjeti jer „svu dokumentaciju i uvjete koji su prema potpisanom ugovoru potrebni za početak radova treba odobriti inženjer koji je ovlašten u ime naručitelja za obavljanje poslova stručnog nadzora. Nakon odobrenja, inženjer mora obavijestiti HŽ Infrastrukturu da je izvođač spreman za početak radova“. To se, pak, događa u periodu od 28-42 dana od upisa u građevinski dnevnik“.

Sredinom rujna, dakle, HŽ Infrastruktura je Jutarnjem listu tvrdila kako je izvođaču radova predana sva dokumentacija u kojoj se nalaze i pravomoćne građevinske dozvole što je, pak, evidentirano upisom u građevinski dnevnik. Međutim, već je tada bilo jasno da Konzorcij Strabag nije dobio svu dokumentaciju. Iako je HŽ Infrastruktura tvrdila da su predane građevinske dozvole, sve nisu mogle biti predane jer nisu ni izdane. Da ih je bilo, odnosno da su predane izvođaču radova, on bi već započeo radove jer je maksimalni rok od 42 dana od upisa dokumentacije u građevinski dnevnik istekao.

Naime, za radove na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac potrebno je ishoditi 11 građevinskih dozvola.

„Od ukupno 11 građevinskih dozvola do sada je ishođeno sedam i u tijeku je javni uvid prije izdavanja za još jednu dozvolu. Očekujemo ubrzo izdavanje i preostale četiri građevinske dozvole“, priznali su nam iz HŽ Infrastrukture.

Na pitanje kada će započeti radovi na dionici pruge, ponavljaju kako je „izvođač 8. rujna 2022. uveden u posao“ te dodaju kako se „trenutno provode pripremne radnje prije fizičkog početka radova“.

HŽ Infrastruktura kao investitor projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Nejasno je zbog čega taj postupak nije obavljen nakon što je HŽ Infrastrukturi dostavljena projektna dokumentacija.

Ugovor o izradi projektne dokumentacije HŽ Infrastruktura sklopila je početkom studenog 2012. godine sa zajednicom gospodarskih subjekata koju čine Italferr,, IRD Engineering  i Technital. Vrijednost tog posla financiranog  EU sredstvima (iz pretpristupnog fonda IPA) bila je 7,1 milijun eura. Kako je posao projektiranja kasnio, njegovo je financiranje naknadno prebačeno u kohezijski fond Operativni program Konkurentnost i razvoj.

HŽ okrivljuje zajednicu gospodarskih subjekata

Danas HŽ infrastruktura za kašnjenje radova na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac u šturom objašnjenju razloga zbog kojih građevinske dozvole nisu osigurane na vrijeme okrivljuje upravo zajednicu gospodarskih subjekata.

„Zbog nekooperativnosti Projektanta koji je iz Italije, dopuna dokumentacije sukladno važećoj zakonskoj regulativi nije pravovremeno odrađena“, odgovorili su na naš upit iz HŽ Infrastrukture.

Istodobno, HŽ Infrastruktura na svojim mrežnim stranicama navodi kako su talijanski projektanti svoj posao odradili, odnosno dostavili su naručene dokumente. Riječ je o studiji izvodljivosti, analizi troškova i koristi, studiji o utjecaju na okoliš kao i idejnom projektu s lokacijskom dozvolom, glavnom projektu, nacrtu projektne aplikacije za sufinanciranje radova sredstvima europskih fondova te nacrtu tehničke dokumentacije o nabavi.

Pitanje je kako HŽ Infrastruktura do predaje projekta izvođaču radova nije primijetila da u projektnoj dokumentaciji nedostaju građevinske dozvole, odnosno dokumenti na osnovu kojih će kao naručitelj posla zatražiti izdavanje građevinskih dozvola. Što je uopće predano izvođaču radova, ako među tim dokumentima trebaju biti i građevinske dozvole, za koje je HŽ Infrastruktura sredinom rujna tvrdila da su predane?

Europska komisija je 2019. godine dala zeleno svjetlo za sufinanciranje projekta Hrvatski Leskovac -Karlovac. Ako do tada nije bila dovršena projektna dokumentacija, ona je trebala biti kompletirana do objave javnog natječaja za odabir izvođača.

Natječaj za odabir izvođača radova objavljen je prije dvije godine, a lani je objavljeno da je Strabag dobio taj posao. Međutim, uslijedio je žalbeni postupak te je HŽ Infrastruktura najprije trebala ponoviti postupak odabira izvođača. Ponovo je odabran Strabag, nakon čega je opet došlo do žalbe na provedeni postupak. Ponovne žalbe na provedeni postupak nisu ga poništile, ali su značajno rastegnule postupak odabira izvođača posla (1, 2). Unatoč tome, od 2020. do srpnja ove godine kada je sa Strabagom potpisan ugovor o radovima na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, u HŽ Infrastrukturi nisu primijetili da im nedostaje dokumentacija nužna za pokretanje radova.

Šturo prebacivanje krivnje na „nekooperativnog“ projektanta, definitivno nije odgovor koji rasvjetljuje situaciju nepripremljenosti investitora HŽ Infrastrukture za početak radova na dionici buduće nizinske pruge.

Zanimalo nas je, među ostalim, do kada je projektant trebao dopuniti dokumentaciju; što je trebalo izmijeniti u skladu sa zakonskom regulativom; tko, ako je projektant nekooperativan, nadopunjuje dokumentaciju; koliko je novca projektantu isplaćeno; je li projektant platio penale ako nije obavio posao.

Projektantu je, prema odgovoru HŽ Infrastrukture, isplaćeno 53,525 milijuna kuna. Taj se iznos poklapa s ugovorenih 7,1 milijun eura od kojih je veći dio plaćen EU novcem.

Međutim, u HŽ Infrastrukturi ne žele iznositi „detalje“ cijelog slučaja.

Sprema se sudski postupak

„Detalje ne možemo komentirati budući da pripremamo dokumentaciju za potrebe sudskog postupka koji ćemo pokrenuti protiv Projektanta“, stoji u odgovoru HŽ Infrastrukture na naš upit.

Osim toga, nejasno je zbog čega se sredinom rujna tvrdilo da su izvođaču predane i građevinske dozvole, a sada se priznaje da one nisu kompletirane. Ta situacija ukazuje kako „krivnja“ nije isključivo na projektantu, već i naručitelju posla koji je na vrijeme trebao vidjeti da s dokumentacijom nešto ne štima. Iako HŽ Infrastruktura ne želi o detaljima cijele situacije jer, kako tvrde, pripremaju tužbu, unutar te kompanije se može čuti kako su „dobrano zabrljali“ te da „niti jedan posao nisu u stanju odraditi kako treba“ što bi ih moglo koštati.

Izgradnja dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac, naime, mogla bi biti novi veliki promašaj HŽ Infrastrukture kada je riječ o korištenju EU sredstava za modernizaciju željezničke mreže. Već je poznato da će teret izgradnje dijela nizinske pruge na relaciji Dugo Selo-Križevci pasti na teret proračuna jer su rokovi toliko probijeni da se više ne mogu prebacivati iz jednog u drugo proračunsko razdoblje.

Kašnjenje radova u ovom slučaju, bez obzira što je projekt predan izvođaču, teško će moći pasti na teret izvođača.

Iako je Strabag sudjelovao u mnogim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Zagreb-Rijeka, prvi je njihov posao na željezničkoj mreži. Trebaju ga dovršiti u roku od 30 mjeseci od preuzimanja posla. No, kako nedostaju građevinske dozvole pitanje je kada će radovi započeti te je izvjesno da će se rok izgradnje probiti. Iz trenutne perspektive, isključivi krivac za to je naručitelj radova koji izvođaču nije osigurao svu potrebnu dokumentaciju za pokretanje posla. Trošak kašnjenja radova tako bi vrlo izvjesno mogao pasti na leđa HŽ Infrastrukture.

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.