Danijel Grgičin, biofizičar koji na svom Facebook profilu učestalo objavljuje dezinformacije (1, 2, 3), ponovo širi zavaravajuće i manipulativne tvrdnje, ovog puta one koje se odnose na prava transrodnih osoba.
“Muškarci, nije šala, ako vam fali još malo staža ili godina do penzije proglasite se trans i odite po ženskim kriterijima u penziju. U Hrvatskoj niti jedno tijelo nije nadležno za određivanje spola. Proglasite se ženom i iskoristite te novo normalne gluposti. Kada se oni već glupiraju podarite im glupost”, stoji u njegovoj Facebook objavi.
Grgičinov status sugerira kako se svaki muškarac može proglasiti transrodnom osobom čime će dobiti prava umirovljenja po ženskim kriterijima, što nije u potpunosti točno. Promjena rodnog identiteta puno je kompleksniji postupak od onog kakvim ga se prikazuje u navedenom statusu.
Procedura
Obratili smo se Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) te udruzi KolekTIRV koja se bavi pravima transrodnih osoba kako bi nam pojasnili proceduru koja se odnosi na prava transrodnih osoba kada je riječ o promjeni rodnog identiteta te promjeni spola.
Valja na početku napomenuti kako je netočno da u “Hrvatskoj niti jedno tijelo nije nadležno za određivanje spola”, kao što tvrdi Grgičin.
Naime, davanje mišljenja o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu u nadležnosti je Nacionalnog zdravstvenog vijeća koje djeluje pod Ministarstvom zdravstva, a sam postupak reguliraju brojni propisi.
Iz Ministarstva zdravstva objašnjavaju nam kako se u postupku promjene spola ili života u drugom rodnom identitetu mijenja rodni identitet u matičnim knjigama te se promjena spola ili rodnog identiteta upisuje kao izmjena podataka u temeljnom upisu u rodnom listu.
Za razliku od promjene spola, što je medicinski postupak za koji pacijent treba dati informirani pristanak sukladno Zakonu o zaštiti prava pacijenata, promjena rodnog identiteta je upravni postupak promjene u matičnim knjigama.
U oba slučaja ključno je mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća pri Ministarstvu zdravstva. Ono donosi mišljenje o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu na temelju medicinske (nalaz doktora medicine, specijalista psihijatrije te specijalista endokrinologije i dijabetologije ) te druge dokumentacije (izvješće Centra za socijalnu skrb) koju propisuje Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije o promjeni spola.
Samo pozitivno mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća ne znači ujedno i kraj birokratskog procesa koji se odnosi na promjenu spola ili život u drugom rodnom identitetu.
Sljedeći korak odnosi se na izmjenu dokumenata, odnosno zahtjev za izdavanjem nove osobne iskaznice koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), nakon čega transrodna osoba može promijeniti podatke u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Odgovor HZMO
Iz HZMO-a su nam odgovorili kako se postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće zahtjevom u kojem stranka navodi osobne podatke, između ostalih i osobni identifikacijski broj (OIB).
“Na osnovi podataka navedenih u zahtjevu, voditelj postupka vrši uvid u sustav OIB Porezne uprave Republike Hrvatske (web servis), u kojem su evidentirani svi podaci o identitetu fizičkih osoba preuzeti od Ministarstva unutarnjih poslova, među kojima je i podatak o spolu”, odgovor je koji smo dobili od HZMO.
Iz te su nam institucije također istaknuli da “sama činjenica da se muškarac proglasio transrodnom osobom ne podrazumijeva primjenu odredbi koje se odnose na osobe ženskog spola”.
Drugim riječima, osoba koja se odluči na promjenu spola ili život u drugom rodnom identitetu ne može to samo “proglasiti” i odjednom dobiti sva prava koja proizlaze iz tog postupka.
Dugotrajan postupak
Iz udruge KolekTIRV odgovorili su nam kako je promjena oznake spola u dokumentima posljedica procesa u kojem transrodne osobe svoj rodni identitet izjednačuju onim koji piše na osobnoj iskaznici.
“Takav proces (tranzicija) traje minimalno godinu dana, najčešće dvije godine, a prava koja bi osoba imala po ciničnom statusu podrazumijevaju odlazak u mirovinu upravo dvije godine ranije, sa 63 godine. Može se logično zaključiti da ulazak u proces tranzicije zbog ranijeg odlaska u mirovinu ne samo da nije moguć, radi stručnjakinja koje sudjeluju u odobravanju i osoba koja nije transrodna taj proces neće proći, nego nema nikakva smisla jer je vrijeme procesa jednako vremenu ranijeg umirovljenja”, odgovorili su nam iz udruge.
Iz udruge također napominju da je takav proces temeljno pravo transrodnih osoba da žive dostojanstven život i prilagode svoje dokumente svom rodnom identitetu te da je pozivanje na tu mogućnost, bez spominjanja procesa koji prethodi promjeni oznake spola u dokumentima, dio kampanje stigmatizacije transrodne zajednice.
Zaključno, netočan je navod iz statusa Danijela Grgičina da u Hrvatskoj niti jedno tijelo nije nadležno za određivanje spola jer je davanje mišljenja o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu u nadležnosti Nacionalnog zdravstvenog vijeća koje djeluje pod Ministarstvom zdravstva, dok sam postupak reguliraju brojni propisi. Manipulativna je i tvrdnja da se postupak promjene spola može obaviti u kratkom roku jer procedura podrazumijeva mnogo “koraka” pri više državnih institucija što bitno produžuje proces.
