„Mi u Hrvatskoj, a to su konzervativne procjene Europske komisije, gubimo negdje oko 60 milijardi kuna zbog korupcije i kada bismo više novca tu uložili, kada bi naše institucije bile slobodnije i neovisne, ja mislim da bi novac koji bi ostajao u proračunu, koji bi ostao hrvatskim građanima, bio čak i veći od tih konzervativnih procjena“, kazao je Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta, gostujući u programu N1, gdje je naveo kako se jedan od amandmana na proračun koji je predložio odnosio na povećanje sredstava za borbu protiv korupcije.
Nijedan od stotinjak amandmana Mosta, odnosno pojedinačnih zastupnika iz te stranke – nije prošao.
Ovo nije prvi put da u Mostu spominju gubitak od 60 milijardi kuna godišnje radi korupcije.
Grmoja je i krajem prošle godine premijeru Andreju Plenkoviću u Saboru poručio: ‘Danas ćemo slušati hvalospjeve o rastu BDP-a, uspjehe nakon godine pandemije, no neće se dotaknuti važna stavka proračuna, a to je korupcija. EP je izračunao da Hrvatska gubi 10 milijardi dolara na korupciju – 60 milijardi kuna godišnje nestaje kroz korupciju“ te naknadno dodao: „Ali to je bilo dok niste stavili šape na institucije, dok niste počeli izvlačiti novac iz europskih fondova. Bilo bi dobro kad bismo s vama bili na nuli, ali mi smo s vama na minusu. Kako je neizbježan odlazak glavne državne odvjetnice koja je štitila vašu Gabi, tako je neizbježan i vaš odlazak’.
I drugi mostovci, poput Marina Miletića, spominju sličnu cijenu korupcije u Hrvatskoj. S tim da nekad spominju kako je riječ o procjenama Europske komisije, nekad Europskog parlamenta, a nekad samo, zbirno, Bruxellesa.
O izgubljenih 60 milijardi kuna godišnje govore i neki drugi oporbeni zastupnici.
Hrvatska gubi desetke milijardi kuna godišnje u svakom scenariju
Izvor podatka o 60 milijardi kuna koje hrvatski BDP godišnje gubi radi korupcije nalazi se u studiji „The Cost of Non-Europe in the area of Organised Crime and Corruption“ koja je objavljena još u ožujku 2016. za potrebe Europskog parlamenta, a Grmoja nam je potvrdio kako upravo na tu studiju misli kada govori o velikim gubicima koje Hrvatska trpi zbog korupcije.
Dio studije koji se odnosi na cijenu korupcije u Europi izradio je europski ogranak RAND korporacije.
Svrha je bila istražiti utjecaj korupcije na Europu i društva u članicama EU te sugerirati koliko bi se novca uštedjelo kad bi zaživjele antikorupcijske mjere.
Studija zadire značajno šire od prvog (i do sada jedinog) Izvještaja o stanju korupcije kojeg je sačinila Europska komisija davne 2014. godine kada je bilo detektirano da korupcija na razini Europske unije košta gospodarstvo EU-a oko 120 milijardi eura godišnje.
Ova studija EP-a iz 2016. sugerira kako korupcija na razini EU-a košta između 179 i 990 milijardi eura neostvarenog BDP-a na godišnjoj razini. Cifre su značajno veće nego u izvještaju EK iz 2014. jer u obzir ne uzimaju samo izgubljene poreze i nerealizirane investicije, poput tog izvještaja, već i indirektne socijalne i političke utjecaje na društvo. Korupcija potiče nejednakosti u društvu, više organiziranog kriminala, slabiju vladavinu prava, smanjuje izlaznost na izbore i povjerenje u institucije, navodi se.
Studija je pokušala obuhvatiti široko razdoblje od 1995. do 2014. te dolazi do zaključka kako iste zemlje pokazuju jednak trend kroz duži period. Hrvatska, u društvu sa zemljama poput Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Italije, Litve, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije duže vrijeme ima korupciju iznad razine koja se smatra prosječnom za EU, a u nekim je područjima, kao što je to pitanje javnih nabava – neslavno najgora.
Ova studija ne bazira se isključivo na percepciji građana, kao većina istraživanja razine korupcije, već na osnovi različite dokumentacije te preko razgovora sa stručnjacima, pokušava procijeniti stvarnu raširenost korupcije, a širok raspon između 179 i 990 milijardi eura neostvarenog BDP-a dobiven je zbog različitih usporedbi koje su uzimane u obzir.
Najgori scenarij – onaj po kojem EU gubi 990 milijardi eura neostvarenog BDP-a godišnje dobiven je usporedbom pojedinih zemalja s „najboljih sedam“, odnosno europskim zemljama u kojima ima najmanje korupcije. Najniža izgubljena brojka izračunata je na temelju usporedbi po skupinama, odnosno zemlje se uspoređuju s najboljima u svojoj skupini. Hrvatska je, naravno, svrstana u najgoru skupinu.
U prvom scenariju – u kojem se uspoređuje s najboljima – Hrvatska gubi 8.969.660.695 dolara (u tablici su dolari kako bi rezultati bili usporedivi s drugim istraživanjima poput onog Svjetske banke), što bi po današnjem tečaju bilo gotovo 65 milijardi kuna neostvarenog BDP-a. U tablici je odnos dolar – euro na 0,9.
U drugom scenariju – u kojem se Hrvatska uspoređuje s prosječnim gubitkom na EU razini – izgubljeni se BDP kreće godišnje na 3.651.134.486 dolara, a u onom najmanje bolnom – u kojem se pokušava dostići najbolje iz najlošije skupine – Hrvatska gubi „tek“ 2.340.088.736 dolara.
Studija rađena prije ovog HDZ-ovog mandata
Svakako treba podsjetiti da je ova studija prilično stara i da su u međuvremenu pokrenute neke antikorupcijske mjere poput ustanovljenja i početka rada Ureda europske javne tužiteljice koji je i u Hrvatskoj započeo s postupcima, uključujući i istrage protiv bivših ministara Gabrijele Žalac ili Tomislava Tolušića.
Treba, također, spomenuti da je studija rađena u vremenu prije ove HDZ-ove vlade, odnosno mandata premijera Andreja Plenkovića.
