“Ako nevakcinisana osoba dobije transfuziju krvi koja sadrži mRNA, šiljke proteine i sve ostalo što se nalazi u tim bočicama, onda bi se i ona mogla kontaminirati”
Tvrdnja je to iz Facebook objave u kojoj se prenosi vijest o osnivanju banke krvi što je ideja inicijative SafeBlood Donation, za koju se navodi da trenutno ima članove u 16 zemalja.
Razlog zašto, tvrdi privatni korisnik Facebooka, inicijativa nailazi na određene poteškoće jest taj što službeni izvori, uključujući američku Agenciju za hranu i lijekove (FDA), “inzistiraju” da ne postoji razlika između krvi cijepljenih i necijepljenih ljudi.
“Plan je i da se izvrši pritisak na više bolnica i zdravstvenih vlasti da dozvole “usmjereno davanje” posebno nevakcinisane krvi u tradicionalnim centrima za davanje krvi”, piše.
Kao izvor za tvrdnje navodi se članak o spomenutoj inicijativi objavljen na portalu VICE u kojem stoji da je SafeBlood utemeljio švicarski naturopat George Della Pietra koji pak cijepljenje protiv koronavirusa smatra “zločinom stoljeća”.
“Nazivajući kampanju masovnog ubrizgavanja korona virus injekcija ‘zločinom stoljeća’, Pietra vjeruje da injekcijske RNK (mRNA) ‘kontaminiraju’ krv i uništavaju imuni sistem”, stoji u statusu.
Da tvrdnje s antivakserskih stranica mogu imati refleksije i na realan život pokazuje i nedavni slučaj iz Novog Zelanda čije su zdravstvene službe podnijele sudski zahtjev za skrbništvom nad bebom čiji roditelji odbijaju dopustiti potrebnu operaciju srca osim ako se ne koristi necijepljena krv.
Nepotpuno prenošenje teksta
U Facebook objavi se pak izostavlja bitan dio teksta objavljenog na VICE-u. Kako se navodi, SafeBlood Donation kampanja odražava široko rasprostranjeno uvjerenje među antivakserima da će njihovi biološki proizvodi imati veliku vrijednost u svijetu ljudi cijepljenih mRNA cjepivima.
Michael Busch, predsjednik Međunarodnog društva za transfuziju krvi, za VICE je rekao da se takvi zahtjevi javljaju više od godinu dana. “Dugogodišnja je politika organizacija za prikupljanje krvi u cijelom svijetu da ne daju demografske podatke poput rase, spola ili dobi darivatelja, ili informacije poput njihovog statusa cijepljenja, osim ako to nema implikacije na sigurnost transfuzije”, rekao je.
Isto tako, kako su za VICE poručili iz britanskog NHS-a, zahtjevi za davanjem “necijepljene krvi” se ne razmatraju.
Ima li razlike u krvi?
Razlog tome je što ne postoje znanstveni dokazi koji bi potvrdili tezu da je krv necijepljenih zdravija, odnosno da je krv cijepljenih štetna.
“Krv ljudi, koji imaju zdrav i funkcionalan imunološki sustav, a preboljeli su Covid-19 i/ili su cijepljeni protiv navedene bolesti sadrži protutijela usmjerena protiv virusa SARS-CoV-2. Plazma darivatelja koja sadržava navedena protutijela (konvalescentna plazma) koristi se u liječenju bolesnika čiji imunološki sustav, na žalost, ne može sam razriješiti infekciju (imunokompromitirani bolesnici). Najčešće su to hematoonkološki bolesnici”, odgovor je Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (HZTM).
Iz te su nam ustanove poručili kako su u odgovoru na pandemiju uspostavili sustav prikupljanja konvalescentne plazme te određivanja razine protutijela na SARS-CoV-2 (titar antitijela) kako bi pripravak koji sadrži zadovoljavajuću razinu protutijela bio primijenjen i učinkovit u liječenju imunokompromitiranih bolesnika.
Sličan odgovor na upit o tome ima li razlike u krvi cijepljenih i onih koji nisu dobili smo i od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), gdje nisu čuli da postoji inicijativa za osnivanje banke necijepljene krvi u Hrvatskoj.
Isto tako poručuju da ne znaju ni koja bi bila svrha takve banke. “Imunizirani ljudi imaju u krvi protutijela na infekciju protiv koje se cijepe (osim takozvanih nereaktora odnosno onih koji nisu razvili imunološki odgovor), no nemamo saznanja da bi to smetalo za primatelje, a ako bi bilo štetno za primatelje onda se ne bi sakupljala krv tih donora. Tako npr. osobe koje imaju određena protutijela budu privremeno ili trajno odbijeni kao donori”, stoji u odgovoru HZJZ-a.
HZJZ je provodio istraživanja učinkovitosti cijepljenja protiv Covida- 19, odnosno prevalencije Sars-CoV-2 među cijepljenima i necijepljenima, u kojem su u određenom periodu prikupljali uzorke briseva nazofarinksa za testiranje na Sars-CoV 2 svih zdravstvenih djelatnika i uspoređivali broj infekcija među cijepljenima i necijepljenima.
Istraživanje čiji su rezultati predstavljeni početkom godine pokazalo je da su necijepljeni zdravstveni radnici tri puta češće pozitivni na korona virus.
Kvaliteta krvi
Naime, internetom su se i ranije širile dezinformacije o tome da se krv cijepljenih ljudi razlikuje od one necijepljenih.
Kada su društvenim mrežama kolale tvrdnje da cjepivo mijenja boju krvi, iz američkog Crvenog križa su za USA Today poručili kako se sva donirana krv vizualno pregledava te kako nije uočeno da krv cijepljenog donatora ima drugačiju boju. Isto su iz britanskog NHS-a poručili za Full Fact.
Također su se širile netočne tvrdnje i o tome da Crveni križ ne prima krv necijepljenih. Portal Fact Check tim je povodom podsjetio kako smjernice FDA propisuju da osobe koje su cijepljene bilo kojim od cjepiva protiv Covida-19 odobrenim u SAD-u ne moraju odgađati darivanje krvi nakon imunizacije, sve dok se osjećaju zdravi i imaju normalnu temperaturu.
Samo ljudi koji ne znaju koju su vrstu cjepiva primili ili su se cijepili živim atenuiranim cjepivom protiv Covida-19 trebaju pričekati dva tjedna nakon cijepljenja da daju krv.
Preporuke u Hrvatskoj
O toj smo dezinformaciji pisali i sami. Kako su nam tada odgovorili iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, osobe koje su cijepljene Pfizerovim ili Moderna cjepivom mogu darivati krv 48 sati nakon cijepljenja (7 dana po prestanku lokalnih simptoma ako su se javili nakon cijepljenja).
Za sva druga cjepiva protiv SARS-CoV-2 odgoda je 28 dana. Osobe koje su preboljele Covid-19 infekciju i cijepljene su mogu darivati krv, vrijeme odgode je pak ovisno o vrsti cjepiva.
Zaključno, nije točno da mRNA cjepiva uništavaju imuni sistem. Ne postoje znanstveni dokazi koji bi potvrdili tezu da je krv cijepljenih štetna.
