Razotkriveno

Kada je potrebno zvati liječnika i visoku temperaturu liječiti lijekovima?

Na Facebooku se širi tvrdnja da visoku temperaturu nikad ne treba spuštati lijekovima. To nije točno.

“Povišena tjelesna temperatura nije bolest – nego lijek!”

Zaključak je to Facebook objave koja dolazi s profila naziva Veli Joža, i koja je dosad podijeljena preko 185 puta.

U tekstu se navodi kako korištenjem lijekova za snižavanje temperature ili antibiotika uzrokujemo bolesti štitnjače i istovremeno ne dozvoljavamo tijelu da nas oslobodi bakterijske infekcije. Zbog toga će, tvrdi se u Facebook objavi, svaki organ ili dio tijela koji ne koristimo s vremenom izgubiti funkciju.

Kao izvor za ove tvrdnje, koje je prenio i portal Provjeri.hr, na kraju Facebook statusa navodi se Alen Dodić.

Nadriliječnik

Riječ je o pulskom ugostitelju koji redovito širi medicinske informacije bez ikakvog uporišta. Naime, prema pisanju Glasa Istre, Dodić je poduzetnik kojem se putem društvenih mreža obraćaju ljudi u terminalnim faza bolesti, sve kako bi im dao savjet kao što je onaj da se rak može izliječiti prehranom (1, 2).

Grupa u kojoj dijeli medicinske savjete zatvorena je za javnost, a sam Dodić često u njoj blokira neistomišljenike koji se usude pitati ga da predoči znanstvene dokaze za svoje tvrdnje. Istovremeno, pulski ugostitelj zarađuje i na svojim savjetima, i to tako da prodaje knjigu naziva “Izliječite se sami”.

Komentirajući njegove navode, iz Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), strukovne udruge praktičara opće/obiteljske medicine, rekli su nam kako Dodić, prema njihovim saznanjima, nema nikakvo medicinsko obrazovanje.

“To se, ako je tome zaista tako, naziva nadriliječništvo i time bi se trebale baviti nadležne institucije”, rekli su nam iz KoHOMa. Kako je nedavno izvijestio Jutarnji list, Državno odvjetništvo RH u slučaju Dodića upravo to i čini.

Spuštanje temperature

Određene informacije iz viralnog Facebook statusa jesu točne; povišena tjelesna temperatura najčešće je odgovor organizma na infekciju bakterijama i virusima, odnosno znak da se imunološki sustav bori s nekom “prijetnjom”.

Kako se navodi na portalu Javno zdravlje (koji je projekt Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo), u gotovo tri četvrtine slučajeva povišena tjelesna temperatura posljedica je akutne infekcije dišnih organa, a postoje iznimno rijetke, takozvane neurogene vrućice, prouzročene bolestima središnjeg živčanog sustava, te vrućice koje su posljedica primjene lijekova.

Najčešći simptomi koji prate povišenu temperaturu jesu nelagoda, glavobolja, groznica, treskavica, znojenje.

Povišenom tjelesnom temperaturom smatra se ona koja je viša od 37 stupnjeva Celzijusa, a mjere za snižavanje temperature primjenjuju se onda kada ona prijeđe 38,5 stupnjeva. Kada temperatura prijeđe 40,9 stupnjeva, to se stanje naziva hiperpireksijom i u pravilu ono prati teže bolesti.

Najčešći savjeti za liječenje visoke temperature su sljedeći: odmor, ispijanje velikih količina vode te uzimanje paracetamola i ibuprofena (1, 2).

Drugačija je situacija kod djece u dobi u dobi od šest mjeseci do pete godine života koja su osjetljivija na temperaturu od odraslih. Razlog tome je nezrelost središnjeg živčanog sustava zbog čega djeca koja imaju višu temperaturu mogu odreagirati febrilnim konvulzijama, kratkotrajnim gubitkom svijesti uz grčenje tijela (Javno zdravlje).

Temperatura se u tom slučaju skida fizikalnim metodama te lijekovima.

Prvi korak pri skidanju temperature više od 39 stupnjeva, a posebice ako se radi o hiperpireksiji, jest fizikalni način – močenjem, polijevanjem ili tuširanjem djeteta mlakom vodom te stavljanjem obloga od mlake vode.

“Lijekove za skidanje temperature zovemo antipireticima. Od lijekova se u djece najčešće preporučuje paracetamol u obliku sirupa ili čepića, u dozi koju odredi pedijatar. U posljednje vrijeme, kod visokih temperatura primjenjuju se diklofenak, odnosno ibuprofen u djece starije od godinu dana. Acetilsalicilna kiselina (aspirin) se u djece do šesnaest godina ne primjenjuje kao antipiretik. Učinak nakon primjene antipiretika nastupa tek nakon pola sata do četrdeset pet minuta po davanju, stoga nakon njegove primjene ne smijemo zanemariti opisane fizikalne metode za skidanje temperature”, navodi se na portalu Javno zdravlje.

Štetnost lijekova

Kako navodi portal Healthline, temperatura u odraslih najčešće nije toliko opasna, ali ne bi se trebala ignorirati. Ako potraje više od tri dana, osobe s povišenom tjelesnom temperaturom trebale bi posjetiti liječnika. Također, ako se temperatura popne iznad 39,4 stupnja, pacijent odmah mora zvati liječnika. Visoka temperatura može biti znak teže bolesti ako se uz nju pojave simptomi kao što su snažna glavobolja, vrtoglavica, osjetljivost na jako svjetlo, bol u vratu, osip, teško disanje, često povraćanje, dehidracija, bol u trbuhu, grčevi, kao i bol prilikom uriniranja ili izostanak uriniranja, tamni urin ili urin koji smrdi. I u tom slučaju je bitno da se pacijent obrati liječniku.

Iako Dodić sugerira kako ljudi ne bi trebali uzimati lijekove za snižavanje temperature jer tako uzrokujemo bolest štitnjače, znanstveni dokaz za takvu tvrdnju nismo uspjeli pronaći.

Zaključno, statusu u kojem se tvrdi da nikada nije potrebno uzimati lijekove kod visoke temperature nedostaje kontekst, a usto sadrži i tvrdnje koje su djelomično netočne. Točno je da je povišena temperatura najčešće rezultat rada imunološkog sustava, tj. reakcija tijela na upalu. No, zdravstvene institucije jasno navode slučajeve u kojima se visoka temperatura ne može “ignorirati” i liječiti prirodno, već treba potražiti pomoć liječnika. Također, te institucije navode i lijekove kojima se temperatura snižava, a nismo pronašli izvor prema kojima ti lijekovi uzrokuju bolest štitnjače.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.