“Dr. Carrie Madej – Cjepivo je genska terapija koja u potpunosti mijenja naš DNK”, naslov je članka (arhiviran ovdje) iz siječnja objavljenog na rubnom portalu Epoha za koji je Faktograf u više navrata utvrdio da širi dezinformacije (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21).
U članku se iznose tvrdnje Madej da se s cjepivom uvode i nove tehnologije koje “mogu promijeniti način na koji živimo, tko smo i što smo i to vrlo brzo”. Cilj je prelazak s čovjeka na tzv. “Čovjeka 2.0”, tj. “stapanja ljudi kakvi smo danas s umjetnom inteligencijom (UI)”.
Madej navodi da se za primjenu vakcine predlaže uporaba nosača, tj. mikroigličnog nosača, koji je razvijen na MIT-u. “Zamisao je da kupite flaster, koji izgleda poput onoga kojeg kupujete u ljekarni, i koji će vam dostaviti Amazon, UPS ili neka slična dostavna služba. Zatim ga izvadite iz omota, stavite ovako na nadlakticu, i eto, cijepljeni ste.”
Faktograf je već spominjao osteopatkinju Carrie Madej u našem članku o tome da cjepiva ne sadrže hidre, jednostavna slatkovodna bića koja “žive vječno”, kao ni grafen ili neprijavljene čipove koji se sami sklapaju.
Genetske promjene
U članku se još tvrdi da je istraživač s Harvarda Derek Rossi genetski modificirao stanicu u tijelu u koji je ubrizgao Modernino cjepivo protiv Covida-19 i “dokazao je da je moguće genetski modificirati stanice pomoću modificirane RNK”. Derrick Rossi, kojega Epoha krivo imenuje, je biolog i poduzetnik te jedan od osnivača Moderne.
Što se genetske modifikacije ljudi cjepivom protiv Covida-19 tiče, Faktograf je već pisao o toj temi. Bavili smo se i tvrdnjama Tomislava Domazeta Loše da bi mRNA cjepiva protiv Covida-19 kod ljudi mogla izazvati tumore i nasljedne bolesti izmjenom genoma, što nije dokazano da se doista događa.
Kako se navodi na stanicama HALMED-a o sastojcima cjepiva, glasnička RNA (mRNA) je “genetski materijal koji sadržava uputu putem koje naše stanice proizvode protein. Kod COVID-19 mRNA cjepiva, mRNA sadržava genetsku uputu za proizvodnju proteina S koji je sastavni dio korona virusa (šiljka pomoću kojeg virus ulazi u organizam)”.
Kako piše PolitiFact, tehnologija koju Pfizer i Moderna koriste nije genska terapija. Genska terapija uključuje izmjenu gena osobe s ciljem liječenja ili tretiranja bolesti. “Potpuno je netočno tvrditi da su cjepiva zapravo genska terapija”, kazala je za PolitiFact Cindy Prins, klinička izvanredna profesorica epidemiologije pri Sveučilištu na Floridi. “Cjepiva ne rade nikakve izmjene na vašoj DNA, tako da ne mijenjaju vaš DNA kao što to radi genska terapija. Također ne zamjenjuju nikakve mutirane gene u vašem tijelu”, kazala je.
Tvrdnja da je cjepivo protiv Covida-19 genska terapija u više se navrata bavio i Reuters (1, 2, 3). Kako je za Reuters kazao Mark Lynas iz grupe Saveza za znanost (eng. Alliance for Science) pri Sveučilištu Cornell, ideja da bi cjepivo temeljeno na DNK moglo genetski modificirati organizam je “mit”.
“To je samo mit. Genetska modifikacija uključivala bi namjerno ubacivanje strane DNK u jezgru ljuske stanice, a cjepiva jednostavno to ne mogu napraviti. Cjepiva rade na principu treniranja imunološkog sustava da prepozna patogen kada pokuša ući u tijelo – to se uglavnom radi injekcijom viralnih antigena ili oslabljenih živih virusa s ciljem stimuliranja imunološkog odgovora putem proizvodnje antitijela”, kazao je. “DNK [u DNK cjepivima] se ne integrira u jezgru, stoga to nije genetska modifikacija – ako se stanice dijele, sadržavat će samo vašu prirodnu DNK”, dodao je Lynas.
Luciferaza
U članku se također tvrdi da je enzim luciferaza jedan “dio dostavnog sustava”. O luciferazi smo na Faktografu već pisali. Luciferaza je enzim koji svijetli kada oksidira i prirodno se nalazi u insektima koji su nam poznati kao krijesnice i u svjetlećim morskim i kopnenim mikroorganizmima.
Teksaški medicinski centar objašnjava da su njihovi znanstvenici koristili krijesnice u svojoj potrazi za razvijanjem tretmana za Covid-19 te za razvijanje bržeg i točnijeg dijagnostičkog testa za tu bolest, te da povećana osvijetljenost koju pruža luciferaza pomaže ubrzanju procesa razvoja cjepiva. Često se primjenjuje u ranim fazama razvoja lijekova.
Kako navodi Forbes, korištenjem luciferaze lakše je pratiti što se događa s virusom. Studija dostupna na stranicama američkog Nacionalnog centra za informacije o biotehnologiji (NCBI) pokazuje da se luciferaza već koristila u određivanju terapije raka, odnosno prije Covida-19 i da je bezopasna. Health Feedback piše o drugim primjenama luciferaze.
Kao što smo već pisali, sastojci cjepiva protiv Covida-19 variraju od proizvođača do proizvođača, no niti jedno od cjepiva ne sadrži luciferazu. Kako se navodi na stranicama Halmeda, trenutačno su u Europskoj uniji, pa tako i u Republici Hrvatskoj, odobrena sljedeća cjepiva protiv bolesti COVID-19: Comirnaty, Spikevax (ranijeg naziva COVID-19 Vaccine Moderna), Vaxzevria (ranijeg naziva COVID-19 Vaccine AstraZeneca), Jcovden (ranijeg naziva COVID-19 Vaccine Janssen), Nuvaxovid te cjepivo protiv COVID-19 (inaktivirano, adjuvantirano) Valneva. Niti jedno cjepivo ne sadrži luciferazu, niti bilo koji sastojak koji bi mogao uzrokovati da mjesto gdje smo primili cjepivo svijetli pod laserskom svjetlošću.
Zaključno, nema dokaza da je cjepivo protiv Covida-19 “genska terapija”, a dosad dostupna cjepiva protiv Covida-19 ne sadrže luciferazu, enzim koji svijetli kada oksidira.
