Pod povećalom

Do kraja lipnja oko 2,6 tisuća radnih mjesta u državnim i javnim službama trebalo bi se izjednačiti po plaćama

U narednih nekoliko mjeseci država planira donijeti propis o "jednakoj plaći za jednak rad" što se pokušava još od 2013. godine.
Pixabay

Stupanje na snagu Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama jedna je od „ključnih etapa“ za isplatu četvrtog obroka od 700 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i taj bi propis do kraja lipnja trebao biti donesen. Za manje od šest mjeseci, Hrvatska bi tako trebala dobiti propis kojim će se na jednak način urediti sustav plaća u državnoj upravi i javnim službama. To je nešto što se pokušavalo provesti još od 2013. godine.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Hrvatskoj je u sklopu NPOO-a Europska komisija iz Mehanizma za oporavak i otpornost odobrila bespovratnih 6,3 milijarde eura za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Uz predujam od 818,4 milijuna eura isplaćen krajem rujna 2021. godine, do sada su isplaćena dva (od 10) obroka po 700 milijuna eura u srpnju i prosincu prošle godine. Tijekom ove godine, ispuni li sve ključne elemente svake od etapa, Hrvatskoj bi trebala biti doznačene još dvije tranše po 700 milijuna eura za provedbu NPOO-a.

Jedinstveni zakon o plaćama, koji bi trebao osigurati načelo „jednake plaće za jednak rad“ jedno je od „mjerila“ koje Hrvatska treba ispuniti kako bi joj krajem godine bila isplaćena bespovratna sredstva u okviru četvrtog obroka. Rok za donošenje tog zakonskog propisa ističe za nepunih šest mjeseci, a o tome kako će propis u budućnosti izgledati tek se počelo razgovarati.

Kvaliteta rada ne utječe na plaću, ne mogu se privući deficitarna zanimanja…

Podloga za izradu jedinstvenog zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama je analiza sustava plaća. Ona je izrađena i sudeći prema odgovoru kojeg smo dobili od Ministarstva pravosuđa i uprave, samo je potvrdila ono što se već godinama zna.

„U okviru projekta reforme sustava plaća u javnom sektoru (državnoj i javnim službama), izrađena je analiza sadašnjeg sustava plaća koja je ukazala na određene nedostatke u odnosu na nejednakost plaća za ista radna mjesta, odnosno iste poslove, nemogućnost napredovanja na temelju učinkovitosti rada zaposlenika, slab ili nikakav utjecaj ocjene rada službenika na njegovu/njenu plaću, poteškoće u privlačenju i zadržavanju pojedinih deficitarnih zanimanja kao što su IT stručnjaci ili stručnjaci iz područja javne nabave, poteškoće u privlačenju mladih ljudi za rad u državnoj službi zbog nižih plaća u odnosu na privatni sektor, prekomjeran broj propisa kojima je uređen sustav plaća, mnoštvo dodataka kojima se narušilo vrednovanje rada temeljem složenosti poslova i druge nedostatke“, navode iz Ministarstva pravosuđa i uprave na naš upit.

16 platnih razreda

Ti problemi poznati su više od desetljeća. Već smo pisali da se od 2013. godine šest puta pokušalo urediti sustav plaća u javnom sektoru, ali do sada nikome to nije uspjelo. Aktualno pokretanje tog pitanja sedmi je pokušaj uvođenja transparentnijeg sustava.

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave navode kako je osnovana radna skupina za izradu novog zakonskog prijedloga, a u njoj su kako predstavnici tijela državne uprave, tako i predstavnici sindikata.

Radna skupina bi se ovih dana trebala sastati drugi put nakon što su joj u prosincu predstavljene preporuke Svjetske banke za reformu sustava plaća u državnoj  i javnim službama. O konkretnim zakonskim prijedlozima još se nije počelo razgovarati.

Iz samog Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je zaduženo za izradu jedinstvenog zakona o plaćama, ne otkrivaju previše o provedenoj analizi sustava državne uprave i javnih službi, odnosno javnog sektora, kao ni o sadržaju budućeg propisa kojim će se uspostaviti jednaki uvjeti za nepunih 235 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama (tu su uključene i agencije, ali ne i Ministarstvo obrane). Napominju tek da će se budućim Zakonom o plaćama nastojati ukloniti nedostaci koji su uočeni kao i „postići veća pravednost i transparentnost u plaćama“.

Iako je jasno da će aktualna Vlada sve učiniti kako bi ispunila sve etape nužne za isplatu bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pitanje je hoće li zaposleni u javnom sektoru dobiti kvalitetan zakon koji će im jamčiti „jednaku plaću za jednak rad“. Kao što je i pitanje hoće li se s donošenjem jedinstvenog zakonskog rješenja smanjiti broj uredbi kojima su uređivana pitanja koeficijenta, odnosno financijskih položaja pojedinih radnih mjesta u javnom sektoru.

U zakonski okvir, naime, treba ukomponirati oko 2,6 tisuća različitih radnih mjesta, koja su u nekim slučajevima različita samo po nazivu, ali ne i opisu poslova. Za to novo strukturiranje nema previše vremena s obzirom na želju da se propis donese do kraja lipnja.

Podzakonski akti

Zakon bi, tako, trebao dati neki osnovni kostur koji bi, primjerice, uredio jedinstvenu osnovicu za sve u javnom sektoru, trebao bi ujednačiti dodatke na plaću u sustavu. Vlada je, podsjetimo, lani predložila izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kako bi se njihove osnovice za izračun plaća izjednačile s osnovicom u državnim i javnim službama. Te izmjene podrazumijevale su i rast plaća dužnosnika, a Vlada je u konačnici zakonske prijedloge povukla navodeći kako će se to pitanje riješiti jedinstvenim zakonom o plaćama (1, 2).

Osim jedinstvene osnovice, svi zaposleni u državnim i javnim službama ubuduće bi mogli biti smješteni u 16 platnih razreda sa sličnim radnim mjestima.

Kao i kod svih dosadašnjih pokušaja donošenja jedinstvenog zakona o plaćama i sada se otvara pitanje opstanka dodatka na minuli rad od 0,5 posto koji, kako se objašnjava, destimulira mlađu radnu snagu, odnosno u praksi ne osigurava provođenje načela jednake plaće za jednak rad.

No, u Vladi su svjesni da će se dogovor oko jedinstvenog zakonskog rješenja o plaćama teško postići. Tako bi taj zakon trebao pratiti niz podzakonskih akata kojima će se urediti svaki pojedini sustav.

Nedostatak vremena za donošenje kvalitetnog zakonskog rješenja tako će ponovo proizvesti cijeli niz podzakonskih akata kojima će se regulirati pitanje plaća u javnom sektoru. Pitanje je, pritom, i kako će sindikati reagirati jer bi sustav „jednake plaće za jednak rad“ mogao dovesti i do smanjenja plaća dijela zaposlenih.

Krenulo još u vrijeme Mrsića

Model „jednake plaće za jednak rad“ u javni prostor uveden je 2013. godine. Tadašnji SDP-ov ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavljivao je kako će do kraja godine biti donesen novi zakon o plaćama kojim bi se na jedinstven i transparentan način uredio sustav plaća za zaposlene u javnom sektoru. Njime su trebali biti obuhvaćeni i državni dužnosnici, bez obzira jesu li birani ili imenovani, ali se od njihova uključivanja naknadno odustalo. Sada bi ponovo i oni trebali biti uključeni u jedinstveni zakon.

Prije deset godina predloženo zakonsko rješenje predviđalo je deset platnih razreda s deset platnih stupnjeva, a zaposleni bi mogli napredovati u okviru svog platnog razreda. Izuzetak su trebala biti dva dužnosnička platna razreda u kojima ne bi postojali platni stupnjevi.

Odustalo se od te ideje, da bi se ponovo aktualizirala 2015. godine kada je Vlada Nacionalnim programom reformi (NPR) ponovo najavila jednu od ključnih reformi – revidiranje sustava određivanja plaća uvođenjem jedinstvenih osnovica i „okvira za uređenje platnih razreda i varijabilnih dijelova s obzirom na uspješnost, u okviru postojeće mase plaća“.

Bilo je to uoči parlamentarnih izbora, pa reforma opet nije provedena.

No, moto jednake plaće za jednak rad preuzele su i kratkotrajna koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta s Tihomirom Oreškovićem kao predsjednikom Vlade, ali i dvije Vlade Andreja Plenkovića.

Koalicijska Vlada koju je vodio Orešković se NPR-om za 2016. godinu obavezala na uređenje plaća u javnom sektoru koji bi uz državnu i javne službe obuhvatio i sve agencije, a potom bi se „spustio“ na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Reformu vlada koja je trajala šest mjeseci nije uspjela provesti.

Prva vlada Andreja Plenkovića reformu je ponovo najavila u NPR-u za 2017. godinu, ali odustajući od jedinstvenog zakona i najavljujući dva propisa – jedan koji će regulirati plaće u državnoj upravi te drugi koji će se odnositi na javnu upravu.

Nastavila se ta reforma najavljivati i NPR-ovima za 2018. i 2019. godinu, dok NPR za 2020. godinu zbog epidemije Covida-19 i potreba sanacije njenih posljedica na gospodarstvo i radna mjesta, nije bio toliko fokusiran na reforme.

Sedmi pokušaj reforme trebao bi biti realiziran u okviru NPOO-a i to u roku od svega pola godine.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.