Ocjena točnosti

I Hajdaš Dončić i Reiner netočno o iskorištenim sredstvima iz EU fondova

Hrvatska je za proračunsko razdoblje 2014.-2020., a riječ je o sredstvima koje je potrebno iskoristiti do kraja ove godine, ugovorila 126 posto, a iskoristila 71 posto sredstava.
Ilustracija: Jordi Ilić/Faktograf

„Što se tiče iskoristivosti EU fondova, što je isto bitno, nije nama problem ugovaranje. Mi ugovorimo preko 100 posto, ali nam je ljudi moji, nažalost iskorištenost 60 posto“, ustvrdio je Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik Kluba zastupnika SDP gostujući u emisiji HRT-a Otvoreno.

Na to mu je Željko Reiner, HDZ-ov potredsjednik Hrvatskog sabora, dobacio: “83”.

„Nije. Pogledajte zadnje brojke – 60 posto. Dakle, mi ugovorimo pet milijardi sada i po tome ćemo iskoristiti tri milijarde. I to je problem, a cijeli proračun nam je baziran na EU sredstvima“, uzvratio je Hajdaš Dončić.

Odgovarajući Hajdaš Dončiću na iznesene podatke Reiner je iznio drugačije brojke.

„Ajmo prvo, kada baratamo brojkama, reći 128 posto je ugovoreno, a do sada je 83 posto iskorišteno“, kazao je Reiner.

Međutim, ni SDP-ov Hajdaš Dončić, a niti HDZ-ov Reiner nisu u pravu kada govore o postocima iskorištenosti EU fondova.

To je vidljivo iz podataka objavljenih na službenom portalu Europske komisije koji izvještava o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ti se podaci ažuriraju na dnevnoj bazi.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

U financijskom razdoblju 2014.-2020. godina Hrvatska iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) koristi sredstva u iznosu od 12,1 milijarde eura, od kojih je devet milijardi eura iz fondova kohezijske politike. Riječ je o sredstvima u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda (ESF), Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), a u taj iznos su uključena i namjenska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru ESF-a.

Za proračunsko razdoblje 2014.-2020. godina, a riječ je o sredstvima koje je potrebno iskoristiti do kraja ove godine, Hrvatska je do sada ugovorila 126 posto sredstava ili 17,7 milijardi eura. To je podatak koji je objavljen 12. siječnja 2023. godine. Istodobno, s tim je danom iskorišteno nepunih 9,99 milijardi eura ili 71 posto ugovorenih sredstava.

Snažnije iskorištavanje novca koji je na raspolaganju u EU fondovima krenulo je prije nekoliko godina. Tako je u 2021. godini također bilo ugovoreno 126 posto sredstava, dok je iskorišteno 62 posto ili nepunih 8,74 milijarde eura.

Na razini 2020. godine, prema podacima Europske komisije, bilo je ugovoreno 125 posto sredstava, dok je iskorištenost bila na razini 49 posto, odnosno krajnjim korisnicima je isplaćeno 6,2 milijardi eura.

Što se tiče sredstava za obnovu iz Fonda solidarnosti, Hrvatskoj je za zagrebački potres odobreno 683,7 milijuna eura, a za potres koji je pogodio Baniju 319,2 milijuna eura. Ukupno je riječ o nešto više od milijardu eura, pri čemu sredstva za zagrebački potres iz ožujka 2020. godine treba potrošiti do kraja lipnja ove godine Prema podacima koje je sredinom studenog prošle godine iznio Ivan Paladina, sada već bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatska je do tada od odobrenih 7,5 milijardi kuna iz Fonda solidarnosti iskoristila 30 posto (1, 2).

Prema zadnjim podacima koje je objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kada je riječ o zagrebačkom potresu za koji je iz Fonda solidarnosti osigurano 683,7 milijuna eura ili oko 5,1 milijarda kuna, do kraja studenog prošle godine “sklopljeno je 563 ugovora u vrijednosti od 13,98 milijardi kuna”. Tu je uključeno financiranje iz Fonda solidarnosti, ali i drugih izvora.

“Od ugovorenih projektnih prijedloga (od kojih se iz Fonda solidarnosti Europske unije financira udio od 5,1 milijarde kuna), realizirano je i predano zahtjeva za isplatu u vrijednosti od 1,84 milijarde kuna, a isplaćeno je nešto više od  1,12 milijarde kuna.

Što se tiče petrinjskog potresa i iz Fonda solidarnosti osiguranih 319,2 milijuna eura (2,4 milijarde kuna), po javnim pozivima je do 20. prosinca 2022. godine sklopljeno 689 ugovora u vrijednosti od 6,34 milijarde kuna, što uključuje financiranje iz Fonda solidarnosti Europske unije, ali i drugih izvora. Istodobno, podneseno je zahtjeva za naknadu sredstava u iznosu od 703,62 milijuna kuna.

 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.