“SPOMENIK U HAGU !!! ZA EU MAJKE , TRANS BOLESNO , DA BOLESNIJE NEBI MOGLO BITI”, navodi se u postu na Facebooku (arhiviran ovdje) koji je podijeljen 30 puta, ima osam komentara i 27 reakcija.
U postu je bez konteksta objavljena fotografija skulpture nizozemske umjetnice Femmy Otten naziva I život je tamo (eng. And Life Is Over There) kao da promovira transrodnost, iako se nizozemska umjetnica u svom radu izravno ne referira na transrodnost.
Skulptura je postavljena u studenom 2017. godine
Skulptura nizozemske umjetnice postavljena je 21. studenog 2017. godine u Galeriji skulptura iza gradske vijećnice u Hagu. Galerija skulptura je, kao što samo ime označava, galerija skulptura postavljenih svakih 25 metara u pješačkoj zoni na područjima Grote Markstraat, Kalvermarkt i Spui. Kako se navodi na web-stranici galerije, 40 nizozemskih umjetnika i umjetnica pozvano je ili će biti pozvano da za navedeno područje naprave skulpturu.
Svaki umjetnik mora skulpturu napraviti po istim, unaprijed određenim, gabaritima, a vizualna usklađenost održava se unutar različitih rješenja. Na ovoj poveznici mogu se pogledati neke najznačajnije skulpture postavljene u galeriji.
Galerija donosi i opis skulpture koja je tema navedenog posta na Facebooku. Ova skulptura prva je brončana skulptura u galeriji. “U ovoj skulpturi koja nalikuje na totem koja spaja rodove ujedinjuju se vizualne kulture. U svojoj mirnoći i ranjivosti, rad predstavlja iskaz o slobodi misli. U svom radu Femmy Otten referira se na umjetnost drevne Grčke, Egipta, Srednjeg vijeka i Renesanse. Njen magični svijet nastanjuju misteriozna hibridna bića koja sadrže ljudske, božanske i životinjske elemente. Iako njen rad ima autobiografski štih, njene skulpture u sebi sadrže i klasične i univerzalne vrijednosti”, piše na web-stranici galerije.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Skulptura koja je postavljena u Galeriji skulptura referira se na akte iz grčkih skulptura te je i muška i ženska istovremeno. “Za Otten ovo je najidealnije postojanje”, navodi se na stranicama galerije te se citira i sama Otten koja smatra sljedeće:
“Grčki bog Hermafrodit doslovno se spojio s voljenom. Otkako crtam i radim svoja umjetnička djela rodovi su se bez ikakvog napora spajali jedno u drugo. Za mene je to jako prirodno. Mogu se poistovjetiti s jednim ili drugim. Za mene je čudno žene i muškarce promatrati kao odvojene entitete – tako smo duboko povezani jedni s drugima i naši životi su tako isprepleteni. Ja sama osjećam veliki poriv za spajanje”, kazala je umjetnica.
Otten: “Intencija mi nije da provociram, radi se o jednakosti”
Kako se dalje navodi na stranicama galerije, seksualna ambivalentnost skulpture također se dotiče i tema različitosti i dopuštanja da osoba bude različita. “Umjetnica tako želi potaknuti slobodu misli. Ona ne govori doslovno o transrodnosti, već o ideji da bi sve trebalo biti dopušteno, također i onda kada se razlikuje od norme. Da je golotinja vrlo prirodna i da može razoružati osobu, da se različiti rodovi i kulture mogu ujediniti, također da postoji velika nježnost u ovakvom tipu potpunosti.”
“Za mene se ovdje radi o jednakosti, kao muškarci i žene možemo puno naučiti jedni od drugih. Intencija mi nije da provociram. Uistinu ne razumijem kako golotinja i ljubav mogu povrijediti bilo koga”, kazala je umjetnica.
Naziv skulpture preuzet je iz pjesme Ne mogu živjeti s tobom (eng. I Cannot Live With You) američke pjesnikinje Emily Dickinson; Ottenine skulpture često se referiraju na poeziju ove pjesnikinje, u kojoj umjetnica prepoznaje osjećaje “usamljenosti, žudnje i razočaranja, kao i želje za slobodom”.