Ministarstvo zdravstva pozvalo je Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske na razgovore nakon što su dva sindikata zaprijetila industrijskim akcijama zbog nepoštivanja odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva.
Četiri godine od potpisivanja tog kolektivnog ugovora i nešto više od mjesec dana prije njegova isteka tako bi se trebalo početi razgovarati o pitanjima koja on uređuje, ali se ne primjenjuju. Primjerice, riječ je o sistematskim pregledima za zaposlene u djelatnosti zdravstva, rješavanju problema primopredaje smjene i neplaćenih prekovremenih sati, kao i korekciji koeficijenata medicinskih sestara i tehničara, ali i nezdravstvenog osoblja koje nerijetko prima plaću i nižu od zakonom propisane minimalne.
Prosvjed 18. ožujka
Sastanak s dva većinska zdravstvena sindikata zakazan je za petak. Isti dan trebao bi se održati i sastanak s liječnicima. Koeficijenti su i za njih jedno od otvorenih pitanja, ali i donošenje posebnog zakona kojim bi se regulirao status liječnika. No, da će se taj sastanak doista i zbiti još nije sigurno (1, 2, 3).
Naime, liječničke udruge traže da na njemu sudjeluje svih pet strukovnih liječničkih udruga, dok je resorno ministarstvo za sada pozvalo samo Hrvatsku liječničku komoru (HLK).
Hrvatski liječnički sindikat (HLS), HLK, Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika najavili su prosvjed 18. ožujka zbog općeg nezadovoljstva liječnika stanjem u zdravstvu, kao i nezadovoljstva liječnika njihovim radno pravnim statusom.
„Naša kuća gori, gori od temelja. Mi na to ukazujemo godinama, ali se ništa ne događa“, ustvrdila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.
Pet liječničkih udruga od resornog ministarstva traži da ispoštuje dogovor koji su postigli u kolovozu prošle godine, kada im je resorno ministarstvo dalo konkretne rokove u kojima će ispuniti zahtjeve liječnika (1, 2).
Početkom kolovoza prošle godine liječničke udruge i Ministarstvo zdravstva postigli su dogovor o ispunjavanju nekoliko njihovih zahtjeva. U predviđenim rokovima ispunjen je samo jedan – Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisana je reprezentativnost Hrvatskog liječničkog sindikata. Tako je utvrđena posebnost tog sindikata s obzirom da se svim ostalim sindikatima u zemlji reprezentativnost za kolektivno pregovaranje utvrđuje prema odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Prema tom zakonu, liječnički sindikat reprezentativan je za pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru na razini javnih službi, ali nije reprezentativan za pregovore u djelatnosti zdravstva.
Tada je dogovoreno i da je rok za korekciju koeficijenata za liječnike kraj prošle godine, odnosno da troškovi korekcije koeficijenata trebaju biti planirani u proračunu za tekuću godinu. Naime, liječničke udruge traže da se „izjednače koeficijenti usmjerenih specijalista s užim specijalistima koji su specijalizirali prema ranijim pravilnicima, izjednači koeficijente liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s liječnicima u bolnicama te da se podigne koeficijente specijalizantima“ za najmanje 10 posto. Osim toga, traže i da se specijalizantima priznaju dodatci na uvjete rada prema pojedinom radnom mjestu.
Do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, prema dogovoru kojeg su lani liječničke udruge postigle s Ministarstvom, treba donijeti poseban Zakon o radnopravnom statusu i plaćama liječnika.
Dvije godine do sastanka radne skupine
Zakon o radnopravnom statusu liječnici traže godinama. Tako je u studenom 2020. godine Ministarstvo zdravstva oformilo radnu skupinu za izradu nacrta prijedloga tog zakona. Radnoj skupini trebalo je više od dvije godine da se sastane. Naime, početkom veljače njeni su članovi po prvi put sjeli za zajednički stol i razgovarali o zakonskom prijedlogu.
Liječničke udruge, prosvjedom najavljenim tek za 18. ožujka, nastoje pritisnuti Ministarstvo zdravstva da krenu u razgovore o, za liječnike, bitnim pitanjima.
Odluka o prosvjedu uslijedila je nakon rezultata ankete što ju je pet liječničkih organizacija uputilo na adrese više od 14 tisuća domaćih liječnika. U anketi je, kako su udruge objavile, sudjelovalo više od 5,7 tisuća liječnika, od kojih je 97 posto nezadovoljno svojim radnopravnim statusom.
Pritom, 94 posto anketiranih podržava jednu ili više prosvjednih aktivnosti, a za većinu liječnika (73 posto) najprihvatljiviji je javni prosvjed. Na štrajk je, pak, spremno 61 posto anketiranih.
Gotovo svi anketirani liječnici podržavaju donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika. Anketa je pokazala i da 23 posto liječnika koji su joj se odazvali imaju tzv. „robovlasničke“ ugovore s obvezom vraćanja bruto iznosa plaće, a njihovo ukidanje podržava 93 posto liječnika.
„Politika je s nama nešto dogovorila i nešto nije ispunila. Došli smo pred zid, ne možemo tolerirati odugovlačenje i kalkuliranje. Moramo nešto učiniti za pacijente jer sustav puca”, upozorila je Renata Čulinović Čaić, predsjednica HLS-a navodeći kako liječnici traže da se obećano ispuni.
Raspad sustava
Liječnički zahtjevi, kako navode liječničke udruge, vode prema čuvanju sustava od pucanja i raspada, sprečavanju odlaska liječnika, unapređenju usluge prema pacijentima te zaštiti cjelokupnog zdravstva.
„Ostvarivanje reprezentativnosti Hrvatskom liječničkom sindikatu, što je bio među prvim zahtjevima Hrvatske liječničke komore i ostalih strukovnih organizacija dovoljno govori o odgovornosti i namjeri ove zdravstvene administracije u postizanju pozitivnih iskoraka na dobrobit djelatnika u zdravstvenom sustavu“, odgovorilo je na liječničke zahtjeve Ministarstvo zdravstva, dodajući kako su ostali zahtjevi „u visokoj fazi realizacije“.
Ministarstvo zdravstva u narednih mjesec dana treba ugasiti vatru nezadovoljstva liječnika, medicinskih sestara i tehničara, nezdravstvenog osoblja u sustavu.
Uvod je to u predstojeće kolektivne pregovore na razini djelatnosti. Postojeći kolektivni ugovor nakon 25. ožujka više ne vrijedi i prelazi u fazu produžene primjene pravnih pravila. Kroz tri mjeseca produžene primjene pravnih pravila treba dogovoriti novi dokument, a sudeći prema nezadovoljstvu u sustavu pregovori neće biti laki.
