Razotkriveno

Krajem 19. stoljeća nije postojalo samo sedam bolesti i 12 biljnih lijekova

Razvoj moderne medicine doveo je bitnog produženja životnog vijeka ljudi i smanjenja stope smrtnosti djece.
Foto: Pixabay

Društvenom mrežom Facebook šire se postovi i statusi istoga ili sličnog sadržaja u kojima se navodi sljedeće:

“Znate li da je u 1891 godini postojalo samo 7 bolesti?

Postojalo je samo 12 lijekova i svi su bili izrađeni od biljaka.

Evo nas 120 godina kasnije kad imamo 10.000+ službeno registriranih bolesti, a nove su stalno u porastu.

Kako smo uspjeli da od 7 bolesti i 12 lijekova na bazi biljaka dođemo do 10.000+ registriranih bolesti?

Sad imamo i 561.000 patentiranih farmaceutskih lijekova.”

Niže donosimo snimku zaslona primjera jednog takvog statusa.

Screenshot: Facebook

U postovima koji se šire društvenom mrežom Facebook tvrdi se, dakle, da je prije postojalo puno manje bolesti nego danas te se insinuira da je mnogostruko povećan broj bolesti i oboljenja kako bi se za iste mogli proizvoditi lijekove. Međutim, krajem 19. stoljeća postojalo je puno više od sedam bolesti i stanja, a brojni medicinski izumi i otkrića krajem 19. i početkom 20. stoljeća doveli su produljenja životnog vijeka ljudi i smanjenja smrti dojenčadi i djece što jasno pokazuje da je moderna medicina dovela do poboljšanja života.

Izjava samoprozvanog “medicinskog kauboja”

Ovom temom već su se bavile naše kolega s portala Raskrinkavanje, Raskrikavanje i portala Raskrinkavanje iz Crne Gore.

Kako pišu kolege s portala Raskrinkavanje, autor ove “mudrosti” je izvjesni Don Tolman, samoprozvani “medicinski kauboj”. Kao što se može vidjeti na njegovoj web stranici, Tolman se bavi prodajom biljnih preparata koje predstavlja kao lijekove za razne zdravstvene probleme i promovira tvrdnju da “službena” medicina čini više štete nego koristi.

Citat koji je postao viralan na društvenim mrežama domaćeg govornog područja Tolman je izgovorio na konferenciji čija je snimka objavljen na YouTubeu 2013. godine.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Koje su sve bolesti harale krajem 19. stoljeća?

Kako se navodi na web-stanici Medicinski muzej Melnick (eng. Melnick Medical Museum) koji čuva knjigu “Bilješke o medicini i terapiji” iz 1890-ih, ljudi su u 19. stoljeću bolovali od brojnih bolesti poput kolere, žute groznice, difterije, malarije, tuberkuloze i tifusa. Na navedenoj stranici se također može naći popis lijekova i ljekovitih sredstava koji su se davali pacijentima, od borne kiseline do tanina. Međutim, tada još nisu otkriveni antibiotici, pa se ni nisu mogli koristiti za liječenje.

Godine 1935. otkriven je lijek protonsil koji je bio prvi uistinu učinkoviti lijek za liječenje brojnih infekcija u tijelu; protonsil je utro put za antibiotsku revoluciju u medicini.

Kako dalje piše Raskrinkavanje, u knjizi se također navodi da su ljudi bolovali od anemije, artritisa, psihičkih i zaraznih bolesti koje su se liječile na različite načine, a zabilježeno je i da su liječnici terapije propisivali manje-više proizvoljno, s obzirom na manjak medicinskog istraživanja. Podaci iz Muzeja Melnik pokazuju i da su se u to vrijeme u svrhe liječenja koristile pojedine supstance za koje danas, zahvaljujući nauci, znamo da su štetne, poput žive, kokaina, bakra, alkohola, opijuma i slično.

Učestale su bile i epidemije zaraznih bolesti, poput velikih boginja, sifilisa, kolere, šarlaha, difterije, rubeole i tuberkuloze. Kako se navodi u članku Kratka povijest zapadne medicine (eng. A brief history of Western medicine) objavljenom na stranici ScienceDirect, tijekom, primjerice, Renesanse, Europa i novi svijet doživjeli su fenomen tzv. “razmjene epidemija”. Europljani su u Amerike donijeli difteriju, ospice, kugu, boginje, koleru, influencu, tifus, vodene kozice, šarlah, žutu groznicu, malariju, dok su “uvezli sifilis.

Kako prenose kolege s portala Raskrikavanje, prema podacima enciklopedije Britannica, prvi pokušaji da se bolesti popišu i klasificiraju desili su se u 17. i 18. stoljeću. Te liste, međutim, nisu bile dovoljno detaljne, nazivi bolesti neusklađeni i statistički podaci loši sve dok krajem 19. stoljeća nije napravljena prva međunarodna klasifikacija. Ona je vremenom postajala sve detaljnija, posebno nakon 1948. godine kada je obavezu prikupljanja statistike preuzela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koja je od tada do danas, zahvaljujući novim saznanjima i podacima, nekoliko puta revidirala i proširivala spisak.

Razvoj medicine doveo je produženja ljudskog vijeka

Na stranicama SZO-a, može se naći veliki spisak Međunarodne klasifikacije bolesti i zdravstvenih problema. Baza američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) sadrži 140.000 odobrenih lijekova, dok je u Europskoj uniji (EU) registrirano oko 150.000 lijekova.

Niz otkrića poput cjepiva i antibiotika te tehnoloških napredaka u detekciji i praćenju raznih bolesti i stanja doveo je do poboljšanja medicinskog standarda i produženja ljudskog vijeka. Kako na svojim stranicama navodi CDC, u članku koji se bavi postignućima u javnom zdravstvu u Sjedinjenim Američkim državama, tijekom 20. stoljeća smrtni slučajevi zbog zaraznih bolesti drastično su pali.

“Ovaj pad (smrtnih slučajeva, op.a.) doprinio je snažnom pad smrti djece i dojenčadi i u povećanju životnog vijeka za 29.2 godine. Godine 1900. 30,4 posto svih smrtnih slučajeva bili su među djecom mlađom od pet godina; 1997. godine taj postotak bio je 1,4 posto. Tri vodeća uzroka smrti 1900. godine bili su upala pluća, tuberkuloza i dijareja i enteritis, koji su (s difterijom) uzrokovali jednu trećinu svih smrtnih slučajeva”, navodi se na stranicama CDC-a.

Zaključno, iako je klasifikacija bolesti i stanja relativno nova, nije točno da je u 19. stoljeću bilo “samo sedam bolesti”. Moderna medicina razvijala se desetljećima, a krajem 19. i početkom 20. stoljeća došlo je do niza medicinskih otkrića i napredaka u dijagnostici i detekciji bolesti i stanja koji su doveli do produženja životnog vijeka i smanjenja smrti dojenčadi i djece.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.