Mjesec dana nakon što ju je Europska komisija po drugi put tužila Sudu Europske unije, Hrvatska kreće u rješavanje problema nelegalnog odlagališta troske na takozvanom “crnom brdu” u Biljanina Donjim. Međutim, iako je Hrvatska od 2018. godine vlasnica ostataka od obrade feromangana i silikomangana iz nekadašnje šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), nezakonito pohranjenih na lokaciji koja se nalazi pedesetak metara od kuća u Biljanima Donjim, ona ne zna o kojim je količinama troske riječ niti kolika je njena vrijednost.
„Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u postupku naručivanja procjene vrijednosti troske od stručnog neovisnog tijela Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta nakon čega će se pristupiti izradi natječajne dokumentacije u svrhu objave međunarodnog natječaja sa svrhom prodaje troske“, kratko su odgovorili na naš upit iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dodaju i kako se radi o kompleksnom pitanju s područja više resora „te se između resornih Ministarstava poduzimaju radnje u svrhu sanacije odlagališta otpada “crnog brda” u Biljanama Donjim“.
Sud EU-a spornu trosku smatra otpadom, a ne nusproizvodom, dok je za Hrvatsku ona nusproizvod, odnosno mineralna sirovina.
Troska je na zemljište u blizini obiteljskih kuća u Biljanima Donjim odlagana u periodu od svibnja 2010. do veljače 2011. godine. Na toj je lokaciji „pohranjeno“ oko 140 tisuća tona troske.
Europska komisija je još 2013. godine zaprimila pritužbu u vezi odlaganja troske u Biljanima Donjim, a u veljači 2014. godine Hrvatsku je po prvi put upozorila i ukazala na mogućnost da se otpadom ne gospodari u skladu s Okvirnom direktivnom o otpadu.
Uslijedila su nova upozorenja, a kako Hrvatska ništa nije poduzimala, Europska komisija je slučaj uputila na Sud EU-a. On je u svibnju 2019. godine utvrdio da Hrvatska nije ispunila svoje obveze iz Okvirne direktive o otpadu (Direktiva 2008/98/EU) u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanima Donjim te je bila dužna platiti troškove vođenog postupka. Koliko su ti troškovi iznosili pitali smo Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine te Ministarstvo pravosuđa i uprave, ali odgovor nismo dobili.
Rizici za zdravlje i okoliš
Sud EU je prije gotovo četiri godine utvrdio da kameni agregat odložen u Biljanima Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom. Nadalje, utvrdio je da se s otpadom mora gospodariti tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi, niti nanosi šteta okolišu.
No, niti nakon te sudske odluke Hrvatska nije ništa poduzela te je Komisija 15. veljače ove godine slučaj nelegalnog odlagališta troske u Biljanima donjim ponovo uputila Sudu EU.
„Hrvatska je bila obvezna poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da posjednik otpada odloženog u Biljanima Donjim sam obradi otpad ili da ga obradi trgovac, ustanova ili poduzeće koje provodi postupke obrade otpada ili javni odnosno privatni skupljač otpada“, poručila je EK šaljući predmet ponovo na Sud EU.
Pritom je jasno poručila kako se od Hrvatske očekuje, kako bi se uskladila s presudom Suda, da poduzme sve potrebne mjere kako bi se to nezakonito odlagalište u Biljanima Donjim zatvorilo i saniralo što je prije moguće.
„Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena“, poručila je EK, ističući pritom kako je cilj Okvirne direktive o otpadu zaštititi okoliš i zdravlje ljudi provedbom pravilnih tehnika gospodarenja otpadom, oporabe i recikliranja kako bi se smanjio pritisak na resurse i poboljšala njihova upotreba.
Troska se može koristiti kao građevinski materijal
Do 2018. godine kada je država preuzela vlasništvo nad nelegalno odloženom troskom, ona je bila u posjedu zagrebačke tvrtke MLM Group. Nekadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, razvidno je iz presude Suda EU od prije tri godine, naložilo je u ožujku 2015. godine MLM grupi da otpad ukloni najkasnije do kraja te godine, no to se nije dogodilo, a tadašnjem posjedniku nelegalno odložene troske u narednim godinama izricane su kazne.
U kolovozu 2018. godine tadašnje Ministarstvo zaštite i energetike donosi rješenje o obustavi tri godine starog rješenja o uklanjanju troske kojeg MLM Group nije ispoštovala i zbog kojeg joj je izrečena kazna, evidentno je iz javno dostupnih podataka u postupku sklapanja predstečajne nagodbe za MLM Group.
„Tijekom izvršavanja rješenja Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaprimilo je vještački nalaz Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta iz lipnja 2018.“, stoji u rješenju o obustavi rješenja kojim je 2015. godine MLM grupi naloženo uklanjanje troske. Kako se u dokumentu iz kolovoza 2018. godine navodi, iz vještačkog nalaza proizlazi kako se „sukladno odredbama Zakona o rudarstvu, troska odložena na lokaciji Biljane Donje smatra mineralnom sirovinom“.
Nadalje se objašnjava kako se prema odredbama tog zakona „rudnim blagom smatraju sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama“.
Pozivajući se na tu zakonsku odredbu, tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ističe kako „troska odložena na lokaciji Biljane Donje, proizašla kao proizvod talioničkog postupka, jest mineralna sirovina“ te se ona temeljem vještačkog nalaza „može koristiti kao građevinski materijal“.
Materijal za Zemunik
Sudeći prema opsežnoj dokumentaciji iz predstečajnog postupka MLM Group, Hrvatska je u posjed nelegalno odložene troske ušla nakon što je u kolovozu 2018. godine doneseno rješenje o obustavi rješenja iz 2015. godine o uklanjanju „crnog brda“.
Hrvatska se odmah pokušala riješiti spornog odlagališta. Nepuna dva tjedna nakon što je poništeno rješenje o uklanjanju troske, tadašnje Ministarstvo državne imovine donosi „Odluku o ustupanju mineralne sirovine Ministarstvu obrane RH, radi nasipavanja i proizvodnje betona i asfalta na nekretninama u vlasništvu RH, koje se nalaze u obuhvatu Zračne luke Zemunik“ u svrhu njegove rekonstrukcije i dogradnje.
Prema toj odluci, MORH-u je država (kao vlasnik) bez naknade ustupila „mineralnu sirovinu – trosku“ u količini od 140 tisuća tona ukupne vrijednosti 2,471 milijun kuna (328 tisuća eura) radi nasipavanja nekretnina u vlasništvu države.
No, MORH nikada tu trosku nije preuzeo. Zbog čega do preuzimanja nije došlo, još je jedno pitanje na koje odgovor nismo dobili.
Istodobno, MLM Group je nastavila gospodariti troskom s ilegalnog odlagališta, dok je država provodila inspekcijske postupke u kojima je utvrđeno da se troskom nezakonito gospodari.
Državno odvjetništvo je 2021. godine pokušalo mirno riješiti spor s MLM Group, ali do mirnog rješenja nije došlo te je država u studenom 2021. godine tužila zagrebačku tvrtku.
Krađa troske
„Društvo MLM Group je u razdoblju od 29. rujna 2020. do 17. studenog 2020. s lokacije Biljane Donje bespravno prisvojilo 11.158,44 tone mineralne sirovine troske u vlasništvu Republike Hrvatske, čija vrijednosti iznosi 17,65 kn/t, odnosno 196.946,50 kn, čime je Republici Hrvatskoj počinjena šteta u navedenoj visini“, stoji u tužbi države u kojoj se navodi kako je država spor pokušala riješiti mirnim putem, ali se tuženik nije očitovao.
Inače, veći dio od preko 11 tisuća tona troske koje je MLM prodao trećim tvrtkama iskorišteno je za radove na izgradnji odlagališta otpada Bikarac. Izgradnja tog Centra za gospodarenje otpadom u Šibensko-kninskoj županiji, sufinancirana je sredstvima iz Kohezijskog fonda EU (1, 2).
U rujnu 2022. godine Trgovački sud u Zadru donio je presudu u korist države te joj je MLM Group trebala platiti 196.946,50 kuna (26.139,29 eura) na ime otuđene troske i još 10 tisuća kuna (1.327,23 eura) parničnih troškova. MLM Group to nije platila, jer nije imala novca.
Predstečajna nagodba MLM Group
Sama MLM Group od 2016. godine imala je financijskih problema, odnosno poslovala je s gubitkom te joj je evidentiran i porezni dug. Zbog toga je u travnju 2017. godine Sadik Čolić, jedni osnivač MLM Group, podnio prijedlog za sklapanjem predstečajne nagodbe. On je umro u listopadu 2020. godine te je postupak predstečajne nagodbe u kojoj je država jedini vjerovnik privremeno obustavljen. Obnovljen je nakon što je u listopadu 2021. godine privremenom upraviteljicom MLM Group imenovana Merima Čolić. No, prije desetak dana Trgovački sud je odbacio prijedlog MLM Group za sklapanjem predstečajne nagodbe.
Država je, dakle, tijekom predstečajnog postupka postala vlasnikom spornog odlagališta troske, ali ništa nije poduzela kako bi se to odlagalište saniralo. Zbog čega to nije učinila, samo je jedno od pitanja na koje nismo dobili odgovor. Među neodgovorenim pitanjima je i kako je sporna troska od otpada postala mineralna sirovina (iako je Sud EU smatra otpadom).
Zanimalo nas je, među ostalim, i na temelju koje odluke je i kada točno Hrvatska preuzela vlasništvo nad “crnim brdom”, jer iz dokumentacije objavljene u postupku predstečajnog postupka to nije jasno. Ni na to nismo dobili odgovor, kao ni na pitanje zbog čega MORH nije preuzeo trosku iako mu je ona rješenjem Ministarstva državne imovine u rujnu 2018. godine ustupljena.
Kratki odgovor koji nam je pristigao iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine sugerira da je drugo upućivanje slučaja Biljani Donji na Sud EU-a trgnuo državu koja će pokušati utvrditi koliko je troske još na “crnom brdu” kako bi je i prodala.
