Razotkriveno

Šef BlackRocka nije rekao da se sprema uvođenje globalnog totalitarizma

Društvenim mrežama širi se netočna tvrdnja da je direktor investicijskog fonda BlackRock najavio osnivanje globalne totalitarne vlade. Pogrešno se citira njegova izjava iz 2011.
Izvor: Canva

“Direktor BLACKROCK-a potvrdio da se sprema uvođenje globalnog TOTALITARIZMA”, naslov je članka (arhiviran ovdje) objavljenog na portalu nultatacka.rs. Članci sa sličnim tvrdnjama objavljeni su na još nekoliko rubnih portala u regiji.

U članku se navodi da je “izvršni direktor Blackrock-a i član WEF-a Lari Fink rekao priznajući da globalistička elita smatra totalitarizam najboljim oblikom vlasti u kojem se kontrolišu tržišta i mase“, kao i to da je “objavio dolazak ‘Novog svetskog poretka’ 2022.“.

Navodi se i izjava da smo „Mi u novom svetskom poretku geopolitičke fragmentacije“”, što je “rekao Tom Donilon, predsednik Blekrokovog investicionog instituta i bivši savetnik Baraka Obame u NSA“.

Međutim, nije točno da je Larry Fink, izvršni predsjednik BlackRocka, američke tvrtke za upravljanje investicijskim fondovima, “potvrdio da se sprema uvođenje globalnog totalitarizma”. No, točno je da je BlackRock objavio izvještaj o globalnim trendovima u 2023. u kojem se opisuju problemi s kojima se današnji svijet suočava, kao i geopolitički izazovi, od invazije na Ukrajinu do razvoja Kine i njene težnje samodostatnosti.

Tom Donilon, predsjedajući BlackRockovog Investicijskog instituta, potpisan je na poglavlju u izvješću o globalnom stanju stvari u 2023. u kojem se uistinu spominje “novi svjetski poredak”.

Snimku zaslona donosimo niže, a izvješće možete pročitati na ovoj poveznici.

 

Izvor: 2023 Global outlook, BlackRock

Na 11. stranici izvješća dakle, stoji, da “smo ušli u novi svjetski poredak”. Dalje stoji sljedeće:

“Ovo je, prema našem mišljenju, najbremenitiji globalni okoliš od Drugog svjetskog rata – radi se o potpunom raskidu s razdobljem nakon Hladnog rata. Vidimo kako se geopolitička suradnja i globalizacija razvijaju u fragmentirani svijet u kojem se blokovi međusobno nadmeću. Cijena toga je ekonomska učinkovitost. Nabava iz lokalnih izvora za firme može biti skuplja te bismo također mogli vidjeti nova nepodudaranja u ponudi i potražnji dok se resursi ponovno raspoređuju. Najbolji primjer je ruska invazija na Ukrajinu. Sankcije Zapada su potaknule potragu za gospodarskom samodostatnosti. Energetska sigurnost je sada prioritet: Dok se Europa skida s ruske nafte i plina, vidimo da dolazi do nestašica struje i viših cijena”, između ostaloga piše u izvješću.

Navodi se također da se “intenzivira strateško natjecanje između SAD-a i Kine”, kao i to da “zauzimanje čvršćeg stava prema Kini ima podršku obje velike političke stranke u Washingtonu”.

Piše i kako BlackRock smatra da je “nedavni Kongres Partije u Kini bio ključni događaj, i politički i gospodarski. Kina je usmjerena na to da ponovno naglasak stavi na ekonomski rast dok teži energetskoj, hranidbenoj i tehnološkoj samodostatnosti. Vidimo sporiji rast u kombinaciji s učincima populacije koja tijekom vremena stari”. Uz sve to dolazi do geopolitičke fragmentacije koja će vrlo vjerojatno biti trajnija te će i više pažnje biti posvećeno geopolitičkim rizicima, navodi se, uz zaključak da će sve to “vrlo vjerojatno” doprinijeti većoj volatilnosti tržišta i snažnoj visokoj inflaciji.

Fink je 2011. godine rekao da “tržišta više vole totalitarne vlade”

Uz navedeno izvješće, potrebno je istaknuti da je Fink u intervjuu Bloombergu 2011. uistinu rekao kako tržišta vole totalitarizam, tj. kako ne vole promjene i volatilnost.

U intervjuu koji je dao Bloombergu 2011. godine (ovdje) izvršni direktor BlackRocka Larry Fink uistinu je rekao da “tržišta ne vole nesigurnost” te da “zapravo tržišta više vole totalitarne vlade u kojima razumijete što se događa”.

Novinar Bloomberga Finka pita što vidi u tome trenutku u svijetu. “Globalni val društvenih nemira, demokratizacija informacija u tome igra veliku ulogu, Twitter i Facebook, naftu od 100 dolara, deficit koji se produbljuje, državu koja je voljna boriti se sa sindikatom zaposlenih u javnom sektoru, neravnotežu, probleme s valutom, krizu u Europi koja i dalje traje. Kada to sve zbrojimo što dobijemo?”, pitanje je novinara.

Fink odgovara: “Zbunjenost. Nesigurnost. Tržišta ne vole nesigurnost, tržišta vole, zapravo, totalitarne vlade u kojima razumijete što je to vani. I očito je da se cijela dimenzija mijenja, sad, s – kao što si rekao – demokratizacijom država. A demokracije su vrlo neuredne, kao što znamo mi u SAD-u, ako imate mišljenja koja se stalno mijenjaju. U Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku imat ćemo nekoliko godina određene okolnosti dok ne shvatimo u kojem će smjeru sve to otići. Imamo cijenu nafte koja raste, što će dovesti do više nesigurnosti američkom potrošaču, gospodarstvo će blago usporiti. Ima više buke u državnim i lokalnim vladama. Vjerujem da se tržište promijenilo. I promijenilo se od uglavnom euforije, od kolovoza do kraja siječnja, a sada smo u trenutku refleksije i mislim da će se ta refleksija održati neko vrijeme.”

Da bismo dodatno shvatili kontekst ove izjave važno je još jednom istaknuti da se intervju odvio 2011. godine. Tu su godinu, između ostaloga, obilježile intervencija NATO-a u Libiji, Arapsko proljeće, rast pokreta Occupy Wall Street, teroristički napad i masovno ubojstvo koje je počinio Anders Breivikprosvjedi u Afganistanu te krhki oporavak svjetske ekonomije nakon krizne 2008. godine čije su posljedice brojne države još uvijek osjećale. U ostatku intervjua Fink upravo priča o brojnim krizama s kojima se svijet tada suočavao, kao i volatilnosti tržišta. Stoga je navedeno izrečeno u određenom povijesnom kontekstu, a odgovor se odnosio na stanje na tržištima i očekivanjima vezanima za kretanje svjetske ekonomije.

Iz cijelog tog odgovora jasno je da Fink u intervju iz 2011. nije “priznao da globalistička elita smatra totalitarizam najboljim oblikom vlasti u kojem se kontroliraju tržišta i mase” kao niti da je “potvrdio da se sprema uvođenje globalnog totalitarizma”, kao što se to navodi u tekstu portala Nulta tačka.

Od svega toga, samo je spomenuo da “tržišta vole totalitarne vlade” jer je, očito, njegovo mišljenje da one donose sigurnost i lakše predviđanje narednih događaja, što investitorima olakšava posao. Pritom nije govorio o nekoj globalnoj Vladi ili globalnom totalitarizmu, nego je komentirao stanje u određenim državama i dijelovima svijeta.

Globalna Vlada ili globalni totalitarizam ne spominju se niti u navedenom izvještaju BlackRocka u dijelu o “novom svjetskom poretku”. Baš suprotno, u njemu se navodi da se događa fragmentacija svijeta u blokove, što je proces suprotan globalizaciji i globalnoj suradnji. Također, u tom izvještaju Donilon analizira primijećene geopolitičke i globalne ekonomske trendove, a ne iznosi politički program za koji bi se ta kompanija zalagala.

Faktograf je već pisao o BlackRocku u našem članku o video poruci hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Mislava Kolakušića koji je tvrdio da su američki fondovi BlackRock i Vanguard tajni vlasnici svjetske ekonomije.

Iako je netočno da dva investicijska fonda posjeduju čitavu svjetsku ekonomiju, potrebno je istaknuti da u SAD-u zaista postoji zabrinutost zbog količine dionica kojima upravljaju samo tri kompanije (BlackRock, Vanguard i State Street). Kako je u svom komentaru pisao kolumnist The New York Timesa Farhad Manjoo, problem je što su mnoga tržišta u SAD-u monopoli ili oligopoli te se zbog koncentracije vlasništva na tržištu smanjuje izbor potrošača, rastu cijene i pada razina radničkih prava pa su u raspravi i neka zakonska ograničenja.

Zaključno, Larry Fink iz BlackRocka nije potvrdio da se sprema uvođenje globalnog totalitarizma, već se radi o intervjuu koji se odvio 2011. godine i iz kojeg je Finkova izjava izvučena iz konteksta.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.