Ocjena točnosti

U smislu radnog zakonodavstva, Udruga sudaca nije socijalni partner

Dopredsjednica Udruge sudaca tvrdi da imaju legitimitet kolektivno pregovarati o radnim pravima sudaca. To nije točno.
Ilustracija: Jordi Ilić, Faktograf

„(…) Čujem danas da državni tajnik (Joso Martinović, op.a.) ne doživljava Udrugu sudaca kao partnera u pregovorima. Mi, kao, nemamo neki legitimitet jer nismo sindikat. To svatko može tumačiti kako želi. Ja smatram da Udruga, koja je pred mjesec dana prije no što je ovo krenulo, od 1680 sudaca u svom članstvu imala 1118 sudaca ima nekakvu respektabilnu brojku i legitimitet predstavljati ih. Naravno, ne u smislu sindikata. Ali, sada to s povećanjem članstva, mislim da sve govori“, ustvrdila je sutkinja Tijana Kokić, dopredsjednica Udruge hrvatskih sudaca.

Suci prvostupanjskih sudova u Hrvatskoj od ponedjeljka, 8. svibnja, krenuli su u dvotjedni neposluh „zbog izostanka dijaloga s izvršnom vlasti“. Kako navode, do 19. svibnja na svim prvostupanjskim sudovima provodit će mjere upozorenja. U tom dvotjednom razdoblju suci će hitne predmete rješavati bez odgode. Istodobno, suci neće raditi u e-spisu, neće provoditi registraciju novih pravnih subjekata, rješenja o nasljeđivanju, niti primjerice, razvod braka. Obavijesti o odgodama ročišta poslane su svim strankama.

Suci od Vlade traže da se njihov status vrati na stanje iz 1999. godine, objašnjavajući kako bi, da su sudačke plaće rasle sukladno tadašnjem zakonu, neto plaća prvostupanjskog danas suca bila 3.455 eura (26.020 HRK) umjesto postojećih 1.522 eura.

Udruga hrvatskih sudaca predlaže reformu sustava njihovih plaća u tri koraka. U prvom bi se provele „vatrogasne mjere“ te bi se izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu. On trenutno prima 2.126,66 eura. Taj je korak moguće ostvariti, kako je navela Udruga hrvatskih sudaca, povećanjem plaće za 600 eura i to na način da se osnovica za izračun plaća svim pravosudnim dužnosnicima poveća za 20 posto uz istodobno povećanje koeficijenata za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,19.

Drugi korak odnosi se na trajno rješenje, odnosno implementaciju jedinstvenog zakona kojim bi se „uvela indeksacija sukladno EU praksi – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova“.

Vlada planira izmjenu zakona

Suci prvostupanjskih sudova krenuli su u „bijeli štrajk“ nakon neuspješnih razgovora s Ministarstvom pravosuđa i uprave o rastu plaća. Ministarstvo korekciju plaća planira napraviti kroz izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Prema najavi Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave, predlaže se povećanje koeficijenta pravosudnim dužnosnicima i osnovnice svim pravosudnim dužnosnicima te da će mjesečno povećanje plaća prvostupanjskih sudaca iznositi 513 eura.

Osnovica svim pravosudnim dužnosnicima bi se tako povećala za osam posto dok bi koeficijent rastao s 3,54 na 4,21 uz dodavanje određenih materijalnih prava koje suci sada nemaju.

“Kada se povećanja i dodaci skupe na mjesečnoj razini za prosječnog suca prvog stupnja to povećanje bi iznosilo 513 eura, dok bi za suce viših sudova bilo nešto manje”, kazao je Malenica najavljujući kako je to prvi korak te da bi se do kraja godine treba uvesti indeksacija, odnosno stupnjevanje pravosudnih dužnosnika prvoga stupnja, Tu su ponudu suci odbili i krenuli u „bijeli štrajk“, kako se u javnosti naziva industrijska akcija sudaca prvostupanjskih sudova. Oni sami govore o „provođenju mjera upozorenja“ (1, 2, 3).

Udruga sudaca nije socijalni partner

Neosporno je da su predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, još od lani, razgovarali s predstavnicima Udruge hrvatskih sudaca o njihovim materijalnim pravima, odnosno rastu tih materijalnih prava. No, Udruga hrvatskih sudaca (UHS) je udruga osnovana prema odredbama Zakona o udrugama.

Prema Statutu UHS-a, ciljevi udruge su: promicanje i dosljedno poštivanje ustavnosti i zakonitosti kao vrhunskih pravnih i etičkih vrednota građanskog društva, te jačanje Republike Hrvatske kao pravne države; očuvanje i jačanje neovisnosti sudbene vlasti; zaštita dostojanstva sudaca i sudačkog poziva; zalaganje za odgovarajući socijalni i materijalni status sudaca; promicanje strukovnih interesa; izobrazba sudaca.

Iako je jedan od ciljeva UHS-a zalaganje za materijalni i socijalni status sudaca, ta udruga nije socijalni partner u smislu odnosa na tržištu rada. Socijalni dijalog može biti tripartitan (pri čemu je vlada službena strana u dijalogu sa socijalnim partnerima (sindikatima i poslodavcima) ili bipartitan (pri čemu se socijalni dijalog vodi između sindikata i poslodavaca).

Zakonom o radu propisan je način osnivanja udruga koje predstavljaju poslodavce i radnike, odnosno udruga poslodavaca i sindikata. Dakle, da bi neka udruga u bipartitnom ili tripartitnom dijalogu mogla predstavljati radnike ili poslodavce ona treba biti registrirana prema odredbama radnog zakonodavstva.

Suci nisu radnici, nego dužnosnici

Suci, osim toga, nisu radnici u smislu radnog zakonodavstva. Oni su dužnosnici čiji se status regulira posebnim zakonom – Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

„Dakle,  to nisu osobe u radnom odnosu. To su osobe koje su imenovane ili birane na neko mjesto i slijedom toga im pripadaju neka prava uređena specifičnim zakonima. Oni imaju status, oni nemaju radni odnos. Oni ne mogu dobiti otkaz, kod njih je to postupak razrješenja“, objasnio je Viktor Gotovac, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu gostujući na Hrvatskom radiju. Pritom je naveo kako kod sudaca postoje različite vrste stegovnih mjera, koje ne postoje za „standardne“ radnike. Osim toga, oni su dužnosnici 24 sata dnevno, a ne samo za radnog vremena.

„(…) Pravosudne dužnosnike trebamo mjeriti u skladu s normom i kvalitetom njihova rada, što također nije kvalitetno normirano. Dakle, krećemo se u jednom sustavu koji je nedovoljno dobro normiran i iz toga proizlazi niz pitanja“, istaknuo je Gotovac.

Je li štrajk sudaca legalan?

U slučaju „bijelog štrajka“ sudaca, s obzirom na zakonodavni okvir, upitna je i sama legalnost industrijske akcije.

„Kada definiramo da oni nisu u radnom odnosu, onda je savršeno notorno da je svaki oblik štrajka u ovom slučaju nezakonit. Ne postoji sindikat koji bi to organizirao, ne postoji način provođenja kako je definirano Zakonom o radu i onda nam slijedi mnogo takvih nejasnoća koje se otvaraju u ovakvom slučaju“, ustvrdio je Gotovac.

Prema odredbama ZOR-a, „sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća“.

U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, prema zadnjim izmjenama ZOR-a, „pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati kojima je u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora“.

Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv kojeg je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. No, štrajk ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja. Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje se mora dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili nadležnom upravnom tijelu, koji u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima obavljaju administrativne poslove za potrebe toga postupka.

Pritom, štrajk solidarnosti može započeti bez postupka mirenja, ali on se ne smije organizirati prije isteka roka od dva dana od početka štrajka u čiju se potporu organizira.

U pismu kojim sindikat ili sindikati najavljuju štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja.

Ništa od tih zakonskih odredbi koje reguliraju štrajk u slučaju akcije sudaca, nije provedeno.

Što je “bijeli štrajk”?

„Bijeli štrajk“ zakonski nije uređen. No, taj se termin koristi za označavanje štrajka u kojem se detaljno postupa po pravilima radnih obveza. Za tom su metodom pritiska, krajem ’90-tih i početkom 2000-tih posezali sindikati državnih i javnih službi. Mahom je provođen u carinskoj službi, pa bi carinici tijekom štrajka detaljno pregledavali vozila na granici što bi izazvalo ogromne gužve i nezadovoljstvo putnika, a što je korišteno kao pritisak na vlade da sa sindikatima razgovaraju o rastu plaća.

Prema mišljenju kojeg je iznio Gotovac, u slučaju sudaca nije riječ o „bijelom štrajku“.

„Ovo je zapravo jedan drugi oblik akcije, u svakom slučaju industrijske akcije kod koje evidentno ne postoji potrebni ovlaštenik sindikat niti imamo klasični radni odnos da bi se to provodilo“, ustvrdio je Gotovac dodajući kako to „sigurno nije zahvalna situacija“.

„Ne prejudiciram i smatram da su brojne osobe u hrvatskoj podcijenjene u primanjima, među njima i suci, ponajprije suci prvog stupnja. Ali probleme moramo rješavati sustavno, a to se ponajprije tiče sudstva, moramo rješavati po zakonu“, zaključio je Gotovac.

U slučaju domaćih sudaca, ponavlja se slična situacija kao i kod bunta liječnika u kojem s Ministarstvom zdravstva u ime liječnika, osim sindikata, razgovaraju, pregovaraju te industrijske akcije najavljuju liječničke udruge i Hrvatska liječnička komora o čemu smo u više navrata pisali (1, 2, 3, 4). No, za razliku od sudaca, na liječnike se primjenjuje ZOR i za njihova prava, pored udruga i Komore, pregovara Hrvatski liječnički sindikat.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.