Ocjena točnosti

Ustav ne propisuje kako bi trebao izgledati izborni sustav, već traži jednaku težinu biračkog glasa

Ustavni sud je ukinuo dosadašnji Zakon o izbornim jedinicama, ali Saboru je ostavio mogućnost i da ih prekroji tako da daju različit broj mandata.
screenshot N1

„Grad Zagreb, koji se toliko spominje, kada bi bio samo jedna izborna jedinica to bi apsolutno neravnopravno bilo, i neustavno čak, usudio bih se reći, prema saznanjima, da taj broj birača bude u smo jednom gradu“, ustvrdio je Krešimir Ačkar, HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice, gostujući na N1 televiziji povodom novog prijedloga Zakona o izbornim jedinicama.

Njegova konstatacija da bi smještanje cijelog Zagreba u jednu izbornu jedinicu bilo neustavno nije točna.

Članak 45. Ustava propisuje tek kako „Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom“.

Odluka Ustavnog suda iz veljače 2023. po kojoj Zakon o izbornim jedinicama nije u suglasnosti s člankom 45. Ustava te se ukida temeljena je na shvaćanju da postojeći zakon u sadašnjim uvjetima značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava jer glas svakog birača nema jednaku težinu.

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje kako se izborne jedinice ne smiju razlikovati više od + – 5 posto, a ta je razlika bila primjetno veća u nizu izbornih jedinica i kroz niz izbornih procesa, na što je Ustavni sud upozorio još 2010. godine.

U Izvješću/2010 Ustavni sud utvrdio je da iz činjenice da demokratski višestranački sustav predstavlja jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske iz članka 3. Ustava proizlaze vrlo konkretni zahtjevi ustavnog legitimiteta bilo kojeg izbornog sustava za koji bi se Hrvatski sabor mogao opredijeliti ako bi taj sustav pretpostavljao određivanje posebnih izbornih jedinica u izborne svrhe.

Različita veličina i broj mandata nisu protuustavni

Ustavni sud je u rješenju iz 2015. nadalje precizirao da: „S aspekta jednakosti biračkog prava, Ustav ne postavlja nikakve zahtjeve ni kad je riječ o odabiru samog izbornog sustava (razmjerni – većinski – mješoviti), ni kad je riječ o odabiru njihovih elemenata, što uključuje i tipove izbornih jedinica (jednomandatne – višemandatne), odnosno njihove veličine (to jest broj zastupnika koji se bira po izbornoj jedinici), kao i odabir mjerila za raspodjelu mandata po izbornim jedinicama (to jest broj državljana, ili broj birača upisanih u popis birača, ili broj birača koji su glasovali, i sl.).

Ustavni sud pri tom konstatira kako „Ustav zahtijeva samo to da se biračima osigura jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom“.

„Jamstvo jednake biračke moći svakog birača zahtijeva određenu razmjernost. Ono zahtijeva da svaki građanin odnosno građanka stoga ima podjednaku mogućnost ostvariti svoju političku volju koristeći svoje biračko pravo glasa na način koji jamči da u okviru izbornog postupka udio mandata onih predstavnika koji su zadobili njihovo povjerenje u ukupnom broju mandata konkretnog saziva predstavničkog tijela bude odraz njihove relativne biračke snage unutar cjelokupne zajednice.

U odluci Ustavnog suda se ponavlja i: „Navedene vrijednosne postavke bile su temelj Izvješća/2010, kojim je Ustavni sud već upozorio Hrvatski sabor na potrebu sustavnog ujednačavanja izbornog utjecaja postojećih izbornih jedinica zbog odstupanja od uvjeta ravnomjerne raspodjele birača po izbornim jedinicama. Ustavni sud od svog Izvješća/2010 dosljedno naglašava stajalište da težina glasa svakog pojedinca koji je zadovoljio biračke uvjete propisane člankom 45. Ustava ne može ovisiti o zemljopisnim koordinatama na kojima prebiva unutar granica Republike Hrvatske“.

Granice

Osim jednake težine glasa, Ustavni sud se založio i za poštivanje administrativnih i prirodnih granica prilikom crtanja izbornih jedinica, odnosno „zahtjev da se te granice što je više moguće podudaraju s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica (uz uvažavanje, po naravi stvari, i prirodnih granica stvorenih dominantnim topografskim obilježjima, kao što su planinski usjeci, rijeke ili otoci)“.

Založio se za kontinuitet, odnosno povezanost izbornih jedinica te dodao i: „Izraženo stajalište upućuje na to da delimitacijski postupak ‘crtanja’ granica izbornih jedinica spajanjem dijelova državnog teritorija koje bi građanima bilo teško pojmljivo zbog očiglednih odstupanja od socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu ne bi bilo moguće pravdati potrebama matematičke ujednačenosti izbornih jedinica. Ilustracije radi, čak uz ostvarenje savršene matematičke jednakosti, izborna jedinica koja bi sadržavala primarno područja sjeverne Hrvatske, a kojima bi zbog matematičkog ujednačavanja prema drugim jedinicama bio priključen neki od otoka, teško da bi odagnala sumnju građana u iracionalnost i arbitrarnost izbornog sustava“.

U prijedlogu kojeg je premijer Andrej Plenković izložio prošlog tjedna došlo je i do takvih spajanja – primjerice Kutina i Petrinja nalaze se s Pagom i Virom u zajedničkoj velikoj VII. izbornoj jedinici, međutim, kako je to obrazlagao i sam Plenković naglasak je Vlada stavila na dio rečenice koji glasi „što je više moguće“.

Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama, ali u istoj odluci zakonodavcu je prepustio i mogućnost šireg uređivanja izbornog sustava. Dio sudaca Ustavnog suda, kao i ustavna stručnjakinja Sanja Barić smatraju da je u istom postupku trebalo ukinuti, odnosno zatražiti modificiranje i Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski Sabor, a s obzirom na to da ta dva zakona imaju kumulativni učinak (postojeći Zakon o izborima zastupnika propisuje da se u svakoj od 10 jedinica bira po 14 zastupnika). Vlada Andreja Plenkovića odlučila se, ipak, na minimalne promjene.

 

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.