Ocjena točnosti

Napad zastupnika na Novosti

Daniel Spajić zatražio je prekid financiranja Novosti, ali nije ponudio valjane argumente da taj tjednik krši kriterije za dodjelu sredstava.
screenshot YouTube

Novinari i urednici tjednika Novosti izdavača Srpskog narodnog vijeća (SNV) posljednjih mjesec dana izloženi su hajci koju u Saboru provode zastupnici desnog političkog spektra.

Recentne optužbe saborskih zastupnika nadovezuju se na pisanje Hrvatskog tjednika u kojem je krajem travnja izašao članak u kojem se novinare Novosti i Vida TV oslovljava kao “ultravelikosrpske šoviniste”, “mrzitelje Hrvatske i hrvatskog naroda” i “državne neprijatelje”, a njihove redakcije kao “četnička gnijezda”, zbog čega su reagirali Hrvatsko novinarsko društvo (HND) te Ured pučke pravobraniteljice (1, 2).

Ružica Vukovac (Domovinski pokret) prije manje od mjesec dana, prilikom usvajanja izvješća o pravima nacionalnih manjina za 2021., zatražila je postupak protiv urednika Novosti. Potom je Daniel Spajić, također zastupnik DP-a, tražio prekid financiranja tog lista.

Zastupnici za saborskom govornicom učestalo se služe neutemeljenim i manipulativnim tvrdnjama, bez konkretnih argumenata.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Vrijednosti Domovinskog rata

Daniel Spajić je 31. svibnja priopćio da je podnio zahtjev Savjetu za nacionalne manjine da postupi po kriterijima i metodologiji koju je sam donio te od SNV-a zatraži povrat sredstava za 2022. godinu za tjednik Novosti, obustavi njihovo daljnje financiranje i utvrdi gubitak prava na financiranje za naredne tri godine.

“Istina je da sve udruge, a SNV je udruga, trebaju promicati vrijednosti Domovinskog rata, oni to ne rade nego se s tim rugaju”, rekao je Spajić u saborskom govoru od 31. svibnja.

Sličnu tvrdnju zastupnik Domovinskog pokreta iznio je i 17. svibnja.

“Zakon o udrugama kaže da se aktivnosti od interesa za opće dobro… pazite ovo… u tim aktivnostima i te odredbe za opće dobro kažu da treba promovirati vrijednosti Domovinskog rata. Da ih treba promovirati. Tu promoviranja nema, tu je po Domovinskom ratu samo pljuvanje.”

Spajić je u dva navrata krivo interpretirao Zakon o udrugama. Iz njegovih izjava može se zaključiti kako je zakonska obveza svih udruga širenje vrijednosti Domovinskog rata, međutim, to ne stoji u Zakonu.

Naime, članak 32.  koji se odnosi na “Financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro” iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave, fondova EU i drugih javnih izvora definira koji su to programi i projekti od interesa za opće dobro, pri čemu je promicanje vrijednosti Domovinskog rata samo jedna od aktivnosti kojima se može baviti neka udruga.

„Programima i projektima od interesa za opće dobro, u smislu ovog Zakona, smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske te čije provođenje kroz dugoročni ili vremenski ograničeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice.

Aktivnostima od interesa za opće dobro smatraju se osobito aktivnosti udruga koje pridonose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, zaštiti, brzi i izobrazbi djece i mladih te njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, razvoju demokratske političke kulture, zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva, zaštiti prava potrošača, zaštiti okoliša i prirode i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro“, piše u Zakonu.

Spajić, po čijoj bi se logici sve udruge trebale baviti istovremeno svim gore navedenim aktivnostima, tako je pokazao osnovno nerazumijevanje zakona na koji se poziva.

Financiranje

Razlog zbog kojeg je zatražio prestanak financiranja Novosti objasnio je na sljedeći način:

“Prema zakonu o proračunu, budući da se donacija iz proračuna ne troši namjenski kako to određuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, točnije, izravno se krši odredba koja određuje za što se sredstava iz proračuna smiju koristiti”.

Članak 29. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisuje kako “sredstva koje vijeće nacionalne manjine ostvare iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili proračuna jedinice samouprave mogu se koristiti isključivo za namjene određene proračunom i zakonom, odnosno odlukama kojima se uređuje izvršenje proračuna, odnosno za namjene, kada se radi o sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, koje odredi Savjet za nacionalne manjine”.

SNV je sredstva koja je dobio za izdavanje Novosti, 600.000 eura, dobio na Javnom pozivu za predlaganje programa za ostvarivanje kulturne autonomije iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija, programima koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora i programa kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina. Odluku o rasporedu sredstava donio je Savjet za manjine na sjednici održanoj 13. travnja, a sredstva su namijenjena za područje informiranja.

Sredstva se dodjeljuju na osnovi ranije utvrđenih Kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i metodologije praćenja i vrednovanja provedbe financiranih programa i mogu se stopirati ako onaj koji ih je dobio ne ispunjava obaveze iz ugovora poput, u ovom slučaju, redovitog izlaska tjednika.

Tko pljuje po državi?

Kad govori o kršenju kriterija, najbliže Spajićevim riječima mogla bi biti odredba Članka 28. kriterija koja kaže kako “udrugama i ustanovama za koje se utvrdi da radom i aktivnostima potiču netolerantnost unutar svoje i prema drugim nacionalnim manjinama ili pripadnicima većinskog naroda (…) prijave se programa neće uzeti u razmatranje, odnosno može im se obustaviti daljnje financiranje, naložiti da sredstva vrate u Državni proračun ili na temelju bjanko zadužnice zatražiti ovrha, te mogu izgubiti pravo na sufinanciranje putem Savjeta na tri godine”.

Jedino što bi Spajić takvu “netolerantnost prema pripadnicima većinskog naroda”, odnosno, kako je sam kasnije u saborskoj raspravi dodao “nećete pljuvat po državi i gotovo“, trebao potkrijepiti znatno boljim argumentima od teksta “Meloni e nostre moroni” na koji se osvrnuo.

“Evo uspio sam naći još jedan zanimljivi članak tjednika Novosti pa vi meni recite ako ovo nije mržnja, što ovo je? Čovjek ima ruku u donjem vešu, gore šahovnica i orao, a piše ‘Meloni e nostri Moroni’ što u prijevodu znači ‘Meloni naši moroni’ ili debili. Ja ne znam što je to ako nije vrijeđanje hrvatske države”, rekao je Spajić držeći jednu od naslovnica Novosti za govornicom.

U tom tekstu iz listopada prošle godine novinar Hrvoje Šimićević piše o političkoj podršci koju hrvatska radikalna desnica pruža stranci Braćo Italije iz koje dolazi talijanska premijerka Giorgia Meloni, a čiji su sadašnji istaknuti članovi u ljeto 1991. u Beogradu s predstavnicima režima Slobodana Milovševića i s Belim orlovima razgovarali o komadanju hrvatskog teritorija. Unatoč tome, kao i činjenici da je Meloni ranije u svojim izjavama svojatala dio Hrvatske, status Marka Milanovića Litre (Hrvatski suverenisti) u kojem čestita novoj talijanskoj premijerki lajkali su kolege iz stranke Ladislav Ilčić, Vesna Vučemilović i Željko Sačić, Frane Čirko iz Generacije obnove, Tram11, odvjetnik Davor Karačić itd.

Spajić, dakle, ne problematizira činjenicu da njegove kolege s desnog političkog spektra favoriziraju strane političare koji svojataju hrvatski teritorij, već mu smeta pisanje Novosti o istom, konkretnije, ilustracija koja se odnosi na taj tekst.

Pritom ne navodi kako je na ilustraciji prikazana šahovnica s prvim bijelim poljem, u pleteru kakav se koristi u simbolima režima Ante Pavelića. Iz toga se mogu zaključiti dvije stvari – ili Spajić nije pročitao tekst, ali je donio svoj zaključak ili je pročitao tekst, znao o čemu se radi, ali namjerno u svojoj huškačkoj retorici izostavlja sadržaj na koji se on odnosi.

Broj zastupnika

“Kad se spominju nacionalne manjine, ja nikad ni jednom riječju nisam vrijeđao ni jednog pojedinca ni jedan narod. Ali sam postavio logično pitanje – zašto iz srpske nacionalne manjine su tri predstavnika u Hrvatskom Saboru, a iz drugih nacionalnih manjina po jedan?”, upitao se dalje Spajić.

Isto se, nešto kasnije u Saboru, pitao i njegov stranački kolega Stipo Mlinarić Ćipe kojem također smeta što srpska nacionalna manjina ima tri zastupnika u Saboru, od njih osam sveukupno.

Iza toga stoji, prije svega, logika brojeva. Pripadnika srpske nacionalne manjine puno je više nego onih iz redova ostalih manjina. Od 240.079 pripadnika nacionalnih manjina, više od polovice njih, 123.89, su Srbi koji čine 3,2 % sveukupnog stanovništva Hrvatske.

Ostali su, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Albanaci 13.817 (0,36%), Austrijanci 365 (0,01%), Bošnjaci 24.131 (0,62%), Bugari 262 (0,01%), Crnogorci 3.127 (0,08%), Česi 7.862 (0,20%), Mađari 10.315 (0,27%), Makedonci 3.555 (0,09%), Nijemci 3.034 (0,08%), Poljaci 657 (0,02%), Romi 17.980 (0.46%), Rumunji 337 (0.01%), Rusi 1.481 (0,04%), Rusini 1.343 (0,03%) Slovaci, 3.688 (0,10%), Slovenci 7.729 (0,20%), Talijani 13.763 (0,36%), Turci 404 (0,01%), Ukrajinci 1.905 (0,05%), Vlasi 22 (0,00%) i Židovi 410 (0,01%).

Prema sadašnjem modelu, osim tri zastupnika srpske nacionalne manjine, po jednog zastupnika ima talijanska i mađarska manjina. Češka i slovačka nacionalna manjina “dijele” po jednog zastupnika, jedan zastupnik predstavlja austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, ui židovsku manjinu. Jedno mjesto u Saboru osigurano je i za zastupnika koji skupa predstavlja albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.

Kako navodi i Ured Pučke pravobraniteljice, činjenica je da su neki kandidati u posebnoj manjinskoj izbornoj jedinici izabrani s višestruko manje glasova od broja glasova potrebnih za izbor kandidata s općih lista, kao što je uostalom i slučaj s troje zastupnika dijaspore, no to dobrim dijelom proizlazi iz odluke većine pripadnika nacionalnih manjina da glasuju za opće liste, a ne za listu posebne manjinske izborne jedinice.

“Dio pripadnika nacionalnih manjina zasigurno je odlučio svoje pravo konzumirati u općoj, a ne u posebnoj (manjinskoj) jedinici, birajući političke opcije bez manjinskog nacionalnog predznaka, no zasigurno je kako dio, u situaciji naglašenog protumanjinskog, pogotovo protusrpskog raspoloženja u društvu, i dalje ne koristi mogućnost glasovanja u posebnoj manjinskoj jedinici zbog straha i nelagode, jer se izjašnjavanjem pred prisutnima na biračkom mjestu za koju listu žele glasovati birače u pojedinim sredinama dovodi u neugodan položaj, a istovremeno se ugrožava i tajnost njihovog glasačkog opredjeljenja”, navodi se u analizi objavljenoj na stranici Ureda.

Unatoč tome što je model prava manjina u Hrvatskoj jedan od suvremenijih u svijetu, te je reguliran Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, on je već godinama na udaru desnice.

Građanska inicijativa Narod odlučuje pod vodstvom Željke Markić tako je 2018. godine pokrenula skupljanje potpisa za referendum kojim bi se mijenjao Izborni zakon na način da se smanji broj saborskih zastupnika, uključujući i broj zastupnika nacionalnih manjina, te da se mandat zastupnika nacionalnih manjina ograniči kada se odlučuje o pitanjima poput podršci Vladi ili državnom proračunu.

Navedenoj je inicijativi Domovinski pokret dao svoju punu podršku.

Nastavak hajke

Faktograf je nedavno pisao o optužbama na račun SNV-a zbog promocije drugog izdanja knjižice “Bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata temelj nove Jugoslavije” koju je 1945. godine tiskao propagandni odjel Druge armije Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije.

Tim povodom, na udaru netočnih i neutemeljenih tvrdnji, osim SNV-a, našao se i urednik knjige Nikola Bajto, bivši urednik tjednika Novosti koji trenutno radi na televiziji Vida.

 

Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.