Ocjena točnosti

Plenković netočno govori da se nikada nije dogodilo povećanje plaća za 400 eura – sa sucima je dogovoreno i više

Za sindikalno organizirane radnike na sudovima rast plaća od 400 eura "nije realan", a istodobno je realan za nesindikalno organizirane suce.
foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

„(…) Oni su u štrajku bili skoro cijeli lipanj i dobili su 100 eura veću plaću zato što su štrajkali. Pritom, za nešto što se zove regres su dobili 300 eura. Dakle, oni su teoretski, ako hoćete, u ovom mjesecu dobili onih 400 eura. Povećati plaću odjednom za 400 eura, koliko je bio taj inicijalni zahtjev, nije realno i to se nije dogodilo nikada u Hrvatskoj u odnosu sindikata, Vlade, osnovica, granskih ugovora, dodataka, koeficijenata“, ustvrdio je, među ostalim, Andrej Plenković, predsjednik Vlade, govoreći o štrajku službenika i namještenika na sudovima.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ušao je u drugi mjesec štrajka u kojem sudjeluju službenici i namještenici u tijelima sudbene vlasti. U štrajku su službenici i namještenici s najnižim plaćama od kojih mnogi zarađuju manje od minimalne plaće pa im se isplaćuje dodatak kako bi dosegnuli minimalac. SDLSN za te radnike traži rast plaća od 400 eura.

U razgovorima s Ivanom Malenicom, ministrom pravosuđa i uprave nije postignut nikakav dogovor o plaćama. Sindikatu je ponuđeno potpisivanje Memoranduma o razumijevanju koji ne bi riješio problem plaća sada, već bi se sindikat i predstavnici Vlade sporazumjeli o budućem povećanju plaća nakon donošenja novog zakona o plaćama u državnim i javnim službama. Taj bi se zakon trebao primjenjivati od 2024. godine, a plaće se dodatno regulirati uredbama.

Većina službenika i namještenika na sudovima prima dodatak zbog premalih plaća

Vlada je u lipnju s reprezentativnim sindikatima u državnim i javnim službama potpisala Memorandum o razumijevanju na temelju kojeg od lipnja (plaća koja se isplaćuje u srpnju) za 219 tisuća zaposlenika u državnim i javnim službama rastu plaće od 60 do 100 eura. Službenicima i namještenicima čiji se koeficijenti kreću od najnižeg 0,631 do 1,110 privremeni dodatak na plaću iznosi 100 eura (bruto 163,62 eura), onima s koeficijentom 1,111 do 1,529 privremeni dodatak iznosi 80 eura (130,89 bruto) dok će 60 eura dodatka (bruto 98,17 eura) primati službenici i namještenici čiji se koeficijent kreće u rasponu od 1,530 do 1,867. Međutim, iznos neto privremenog dodatka nije fiksan i ne znači da će, primjerice, svi u najnižem rasponu primiti neto 100 eura. Konačni iznos privremenog dodatka ovisi o prirezu koji se plaća i uzdržavanim članovima (1, 2).

Taj privremeni dodatak isplaćivat će se do donošenja novog zakona o plaćama, odnosno uredbi koje iz njega proizlaze (Vlada, točka 14. i Vlada, točka 4.). Porazan je pritom podatak da privremeni dodatak na plaću prima 219 tisuća od 258 361 službenika i namještenika u državnim i javnim službama. Dakle, većina zaposlenih.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Iako je Vlada službenicima i namještenicima na sudovima prijetila neplaćanjem dana provedenih u štrajku, to se nije dogodilo. Tako su oni, kao i svi ostali zaposleni u državnim i javnim službama čiji se koeficijenti kreću od 0,631 do 1,867 s lipanjskom plaćom primili i privremeni dodatak. Istodobno, svim zaposlenima u državnim i javnim službama isplaćuje se regres od 300 eura.

Kada Andrej Plenković govori o tome da su službenici i namještenici „teoretski“ u srpnju primili traženih 400 eura, ne naglašava da je regres jednokratna isplata.

Suci povećanje dobili u hitnoj proceduri

Tvrdnja predsjednika Vlade o tome da se nikada u Hrvatskoj nije dogodilo da se plaća odjednom poveća za 400 eura nije točna. Upravo je to napravila Vlada Andreja Plenkovića izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Vlada, točka 2., Narodne novine). Zakon je donesen u hitnoj proceduri i u primjeni je od početka srpnja. Jedino što je točno je da takvo povećanje plaće nije posljedica dijaloga sa sindikatom.

Tim zakonom Vlada je osnovicu za izračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika od 1. srpnja podigla sa 625,20 eura na 706,50 eura bruto. Osnovica za obračun plaća pravosudnih dužnosnika, kako je objašnjavala Vlada, povećana je za 13,004 posto. Osim toga, zakonskim izmjenama povećan je koeficijent za izračun plaće za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima s 3,54 na 4,21.

Kada se ti koeficijenti pretvore u bruto plaću proizlazi da je do aktualnog rasta osnovice i koeficijenta dužnosnicima u prvostupanjskim pravosudnim tijelima plaća iznosila 2.213,20 eura bruto. Sada ta plaća iznosi 2.974,36 eura. Dakle, bruto plaća dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima porasla je 761,16 eura bruto. U neto iznosu ta je plaća sa 1.478 eura porasla na 1.943,22 eura, odnosno za 465,22 eura (ovo je izračun osnovne plaće, bez dodataka i za samca koji živi u Zagrebu i plaća prirez od 18 posto).

Sudbena vlast je to povećanje plaća priskrbila bijelim štrajkom, odnosno provođenjem mjera upozorenja od 8. do 19. svibnja. U tom dvotjednom periodu suci su bez odgode rješavali samo hitne predmete. No, nisu radili u eSpisu, niti su, primjerice, provodili registraciju novih pravnih subjekata, rješenja o nasljeđivanju, razvode brakova. Akciju je provela Hrvatska udruga sudaca koja nije sindikat i u smislu Zakona o radu nije socijalni partner.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.