Vijest o većem broju slučajeva zarazne bolesti hripavca u Splitsko-dalmatinskoj županiji s kraja rujna potakla je i objave dezinformacija o utvrđivanju slučajeva i načinima liječenja te bolesti.
Tako je na Facebook profilu privatne korisnice objavljen sljedeći status (arhivirano ovdje):
“Hripavac u Splitu je lažiran PCR testom. Nemaju nulti slučaj, nemaju izoliranu bakteriju. To je navlakuša da se dica vaxaju 6-valent vaxom. Pertusis se liječi antibioticima”, stoji u statusu.
Status je objavljen 27. rujna, a prikupio je 169 dijeljenja, 30 komentara i 305 ostalih reakcija.
Od svibnja do rujna zabilježeno četrdesetak slučajeva hripavca
Posljednjih nekoliko tjedana u medijima se piše o sve većem broj slučajeva hripavca, opasne zarazne bolesti koja se, ističu epidemiolozi, većinom pojavljuje kod necijepljene djece. Hrvatska radiotelevizija je u svojoj reportaži od 27. rujna izvijestila da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dobio podatak o 40 oboljelih od hripavca na području Splitsko-dalmatinske županije te o još 12 oboljelih iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zagrebačke županije.
Voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Bernard Kaić za Hinu je kazao da brojke koje splitski epidemiolozi imaju uključuju potvrđene i sumnjive slučajeve, a bolesnici su oboljeli od svibnja do rujna. Od oboljele dojenčadi, hospitalizirano je bilo svih devet, dok starija djeca i odrasli nisu hospitalizirani. Većina oboljelih su članovi sedam obitelji, a za 13 izvor infekcije je nepoznat.
“Većinom se radi o necijepljenoj djeci te je ovo prilika ponovno podsjetiti roditelje na važnost cijepljenja djece protiv hripavca, što kolege iz SDŽ otkad su uočili veći broj oboljele djece u županiji, vrlo aktivno provode”, rekao je Kaić.
A što je zapravo hripavac? Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) je klinički i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom. Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja, piše Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije na svojim stranicama.
Bolest, uz PCR test, potvrđena i serološkom pretragom iz krvi oboljele osobe
Kako bismo provjerili utemeljenost tvrdnji na Facebook profilu privatne korisnice, obratili smo se Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Zanimalo nas je kako su ustanovili slučajeve hripavca u Splitu odnosno županiji te imaju li izoliranu bakteriju.
“Epidemijska pojavnost hripavca ili velikog kašlja ili pertussisa (lat.) u Splitu i u SDŽ je istina i naša stvarnost. Za slučajeve oboljenja najbolje je upitati roditelje necijepljene dojenčadi koja su bila hospitalizirana, ali i oboljele male i školske djece (najčešće nepotpuno cijepljene), kao i odrasle oboljele osobe. Epidemiološka služba NZJZ SDŽ do sada je (4. listopada) zabilježila više od šezdeset oboljelih, uglavnom necijepljene djece, među kojima je i desetoro hospitalizirane i izliječene dojenčadi”, kazala je za Faktograf dr. Milka Brzović, specijalistica epidemiologije i voditeljica Odjela za nadzor nad cijepljenjem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ).
Brzović je navela da je bolest potvrđena brisom nazofarinksa (nosne šupljine, op.a.) i PCR testiranjem u NZJZ SDŽ i Kliničkoj bolnici Split, kao i serološkom pretragom iz krvi oboljele osobe. Napominje da je za uspješnu dijagnostiku bolesti putem kultivacije potrebno uzeti uzorak unutar dva tjedna od početka bolesti i prije antibiotske terapije.
“Bakteriju nismo uspjeli kultivirati na određenoj podlozi, s obzirom da nam pacijenti najčešće ne dođu u najosjetljivijoj kataralnoj fazi bolesti, već u fazi kašljanja, kada je teže izolirati bakteriju, a sama metoda ima nižu osjetljivost, oko 70 %. PCR multiplex metoda koju odnedavno koristimo ima osjetljivost oko 95 %. To znači da će nam PCR test u 95 % slučajeva dati pozitivan rezultat, za razliku od kultivacije od 70 %. Također i za PCR dijagnostiku, potrebno je doći što ranije u paroksizmalnoj fazi bolesti (unutar tri tjedna), objašnjava nam epidemiologinja.
Napominje da PCR test ne lažira nalaze, već pouzdano dokazuje prisutnost bakterije koja je uzročnik hripavca.
“Ovo je pomalo zaboravljena zarazna bolest, čiji uzročnik, bakterija Bordetela pertussis/parapertussis ne cirkulira u našoj županiji i u Republici Hrvatskoj već dva desetljeća. Bilježili smo sporadične slučajeve oboljenja ili manje epidemije kod osjetljive (necijepljeni ili odrasli) populacije, ali ne ovakvo širenje kao sada u Splitu”, naglašava dr. Brzović.
Kako dolazi do zaraze?
Oboljela osoba je jako zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti (tipično traje oko tjedan dana) i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna). Osoba se zarazi preko kapljica sluzi iz nosa, usta ili ždrijela, u direktnom (bliskom) kontaktu s oboljelom ili asimptomatski zaraženom osobom. Bliskim kontaktom se smatra boravak s oboljelom osobom na udaljenosti od jednog metra u trajanju od jednog sata ili dugotrajniji boravak u istom prostoru, pojašnjava nam Brzović.
Hripavac je, ističe ona, teža zarazna bolest za najosjetljiviju populaciju, a to su novorođenčad i necijepljena dojenčad. Za odrasle osobe je to blaga bolest, nerijetko bez simptoma. Od hripavca mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija cijepljena školska djeca, i odrasle osobe, ali bez karakterističnih simptoma bolesti.
Kako je tijek bolesti postupan, s nespecifičnim respiratornim simptomima (poput prehlade), zbog čega se odmah ne posumnja na hripavac, oboljela osoba neometano širi bolest prvih desetak dana.
Kako djeluje cjepivo protiv hripavca?
S obzirom na to da se u objavi tvrdi da je cijela priča o hripavcu navlakuša kako bi se djeca cijepila šesterovalentnim cjepivom i da se pertusis liječi antibioticima, zanimalo nas je kako djeluje cjepivo protiv hripavca i o kakvom se cjepivu radi.
“U prevenciji hripavca koristimo kombinirano trovalentno DTP cjepivo od davne 1959. godine, u skladu s Provedbenim programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj za tekuću godinu. Primjenjivali smo (i dalje isto radimo), tri doze DTP cjepiva u primovakcinaciji (dojenčadi od trećeg do sedmog mjeseca života) i još dvije doze za docjepljivanja, prva u drugoj godini kao kombinirano cjepivo, a druga nakon dvije ili tri godine, samo DTP (sada nakon petog rođendana). Procesi proizvodnje cjepiva su jasno propisani i standardizirani prema zadanim Pravilima i u kontrolama su Agencije za lijekove i medicinske proizvode”, objašnjava za Faktograf dr. Brzović.
Ističe da se cjepivo primjenjuje u mišić putem injekcije i potiče humoralnu imunost, odnosno stvaranje zaštitnog titra antitijela u organizmu, koja štite narednih oko deset godina, a onda se smanje i više nemaju zaštitni učinak. Učinkovitost pojedinih DTP cjepiva, govori, prati se i mjeri u odnosu na pobol među cijepljenom ili bolesti izloženoj populaciji. Liječnica nam je ustupila i grafikon iz izvješća HZJZ-a u kojem se vidi utjecaj cijepljenja na oboljenje od hripavca u Hrvatskoj.
A zašto se trenutno koristi šesterovalentno cjepivo? Dr. Brzović objašnjava da se u Hrvatskoj do 2007. godine koristilo vlastito DTwP cjepivo, a od 2008. godine se prešlo na kombinirano peterovalentno cjepivo, DTaP-IPV-Hib, zato što se 2002. uvelo i cijepljenje protiv invazivnih bolesti koje uzrokuje bakterija Haemophilus inf.tip b, a također i mrtvo (IPV) cjepivo protiv dječje paralize. “Budući da su u Hrvatsku iz Europe i svijeta stigla kombinirana cjepiva, od 2008. godine smo počeli primjenjivati peterovalentno, a od 2015. godine šesterovalentno cjepivo jer smo počeli cijepiti i novorođenčad/dojenčad protiv hepatitisa B”, ističe.
Epidemiologinja napominje da je prevencija cijepljenjem najbolja, najučinkovitija i sigurnija zaštita od hripavca. I to se radi prema kalendaru cijepljenja koji je isti ili sličan u svim dijelovima Europske unije i svijeta. Bolest se, objašnjava, liječi antimikrobnim lijekovima (antibiotici- azitromycin; claritromycin; erytromycin; ), koji se daju i u prevenciji bolesti, osjetljivim osobama u skladu s epidemiološkim preporukama i smjernicama, u određenoj dozi i vremenu uzimanja.
Liječenje antibiotikom
Problem u ovoj bolesti je, kaže nam dr. Brzović, što se ona ne prepozna u ranoj fazi, i nerijetko se tek dijagnosticira nakon dva tjedna kašljanja, a tada je antibiotik slabo učinkovit na bakteriju i njene toksine.
“Oboljela dojenčad najčešće treba liječenje u infektološkoj bolnici, a najteži slučajevi u jedinicama intenzivne skrbi. Bolest se može komplicirati, što ovisi o dobi i cijepnom statusu oboljele osobe, o zdravstvenom stanju i pravovremenoj dijagnostici i terapiji”, rekla je Brzović.
Dijete koje je preboljelo hripavac, a nije se prethodno redovno cijepilo, može primati cjepiva s komponentom pertussisa (aP ili ap) nakon oporavka od bolesti (oko dva mjeseca), zaključno je istaknula.
Hripavac u Hrvatskoj prije i nakon uvođenja cijepljenja
U izvješću o nuspojavama cijepljenja u 2021. i 2022. godini HZJZ-a objavljena je tablica koja pokazuje redukciju oboljenja od bolesti protiv kojih se cijepi. U tablici su prikazane bolesti protiv kojih se cijepi, prosječna godišnja incidencija u petogodišnjem razdoblju prije uvođenja cjepiva te prosječna godišnja incidencija u zadnjem petogodišnjem razdoblju (2018.-2022.). U posljednjoj koloni izražena je redukcija odnosno postotak smanjenja bolesti nakon uvođenja cjepiva. Incidencija u epidemiologiji inače izražava koliko se često nove infekcije i oboljenja pojavljuju u određenom razdoblju.
Tablica HZJZ-a pokazuje da je incidencija hripavca u petogodišnjem razdoblju prije uvođenja cjepiva (u Hrvatskoj je cijepljenje protiv hripavca započelo 1959. godine) iznosila 7 393, a u zadnjem petogodišnjem razdoblju (2018.-2022.) ta brojka iznosi 41. To u konačnici znači redukciju te bolesti za više od 99 posto, što znači da je cjepivo protiv hripavca u Hrvatskoj dalo značajan doprinos u smanjenju broja oboljenja u populaciji.
Zaključno, hripavac u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije lažiran PCR testom. Kako su nam potvrdili iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, hripavac je potvrđen brisom nosne šupljine odnosno PCR testiranjem, a kasnije i serološkim testiranjem iz krvi oboljele osobe. Također, iako se hripavac liječi antimikrobnim lijekovima (antibioticima), liječnici i epidemiolozi ističu da je cijepljenje najbolja, najučinkovitija i sigurnija zaštita od hripavca. Cijepljenje protiv hripavca u Hrvatskoj je u zadnjih pet godina (2018.-2022.) reduciralo incidenciju (koliko se često nove infekcije pojavljuju) za više od 99 posto, što govori u prilog učinkovitosti cjepiva.
