Govoreći o transparentnosti njegove gradske uprave u emisiji Nedjeljom u 2, dubrovački gradonačelnik Mato Franković dotaknuo se projekta koji se trenutno provodi u tom gradu, a koji građanima ostavlja mogućnost odlučivanja o tome na što će se trošiti jedan dio proračuna.
“Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj koji ima proces participativnog budžetiranja gdje naši sugrađani direktno biraju projekt koji će se u njihovom kvartu dogoditi u idućoj godini. Takvog projekta još nema u RH”, rekao je Franković.
Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA u ovoj su godini započeli provođenje participativnog budžetiranja u sklopu kojeg su Dubrovčani tijekom lipnja i srpnja predali ukupno 233 projektna prijedloga u sklopu 25 održanih radionica unutar 8 gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Glasovanjem, koje se odvijalo tijekom rujna, obuhvaćen je 131 projektni prijedlog. Predviđeno je da svaki mjesni odbor za svoje projekte dobije 60.000 eura, a gradski kotari po 120.000 eura.
Iako se ovaj projekt u Gradu Dubrovniku sprema još od 2018. godine, Franković nije u pravu kada govori da je Grad Dubrovnik prvi i jedini grad u kojem se provodi participativno budžetiranje.
Projekt kasnio
Kako smo pisali prije godinu i pol dana, provedba projekta u Dubrovniku trebala je krenuti još 2020. godine, međutim, on je obustavljen zbog koronakrize koja je tada ostavila rupu u gradskom proračunu.
Za vrijeme pandemije, odgovorili su nam u veljači prošle godine iz gradske uprave, prioritet su bila privremena socijalna davanja te pomoći gospodarstvenicima i zdravstvu. Zbog toga su bile smanjenje aktivnosti udruga i organiziranja edukacijskih radionica, kao i svih ostalih planiranih aktivnosti po gradskim kotarima i mjesnim odborima.
U međuvremenu, Grad je tada drugu godinu zaredom provodio projekt participativnog budžetiranja u sedam osnovnih škola na području grada. U sklopu tog projekta sedam je osnovnih dubrovačkih škola u 2020. i 2021. godini dobilo po 10.000 kuna o čijem su trošenju odlučivali učenici.
Međutim, to i dalje ne čini Dubrovnik prvakom participativnog budžetiranja.
Prvi je bio Pazin
S takvim projektima se u Hrvatskoj krenulo još 2014. godine, i to na inicijativu organizacija civilnog društva.
Prva je s uključivanjem građana u odlučivanje o proračunu krenula pazinska gradska uprava, koja je za provođenje projekta “Pazi(n) proračun!” osigurala sredstava iz fondova EU, dok je službeni nositelj projekta bila udruga Gong. Projekt se, kako su nam objasnili iz Grada Pazina, do 2017. godine provodio tako da bi građani svoje prijedloge malih komunalnih akcija slali na adresu Grada, nakon čega bi gradske službe analizirale prijedloge o kojima bi potom građani raspravljali i glasali na javnim tribinama. U 2018. godini model je promijenjen – uveden je dvogodišnji ciklus provedbe projekta, a prijedloge komunalnih akcija mještani bi iznosili izravno tijekom javnih rasprava.
Dubrovnik nije niti prvi grad u Dalmaciji u kojem se krenulo s aktiviranjem građana u procesu upravljanja gradskim proračunom.
Grad Trogir započeo je participativno budžetiranje unazad pet godina. U prvoj godini provođenja projekta, 2018., predloženo je 293 prijedloga građana od kojih je realizirano njih 33. S godinama je broj predloženih i odobrenih projekta rastao pa je tako u 2021. godini predloženo 342 projekata, a građani su za realizaciju u 2022. godini. izglasali njih 45.
Kako su nam prošle godine odgovorili iz Trogira, projekti se uglavnom odnose na uređenje ulica i kvartova, uređenje prometa te bolju komunalnu opremljenost, a dosad su se najviše izglasavali dodatni usporivači prometa, prometna signalizacija, postavljanje klupa, uređenje parkova i igrališta za djecu.
Neki od gradova u kojima se također provodi neki oblik participativnog budžetiranja i koji zaprimaju prijedloge građana u kreiranju proračuna su Rijeka, Pula, Karlovac, Varaždin, Umag, Crikvenica, Križevci, Valpovo, Jastrebarsko, Valpovo, Slavonski Brod, Vinkovci, Vrbovec (1, 2).
Dubrovnik izdvaja veće novce
Nakon objave teksta iz Grada Dubrovnika poslali su nam pojašnjenje u kojem ističu kako je Dubrovnik “prvi grad u Republici Hrvatskoj koji provodi model participacije građana putem sustava eGrađanin te u odnosu na druge gradove, koji za projekt participacije građana izdvajaju po našim informacijama oko 3.000,00 eura za manje komunalne probleme, Grad Dubrovnik osigurava sredstva za realizaciju cjelokupnih projekata ukupne vrijednosti za 2024. godinu – 1.980.000,00 eura”.
Pojasnili su da je Grad Dubrovnik 2021. godine uspostavio platformu Otvoreni Grad s modulom „Vox Populi – Građani upravljaju Gradom“, koji “predstavlja prvi online model u Hrvatskoj kojem se pristupa jedinstvenom prijavom putem sustava e-Građani čime je omogućeno svim građanima direktno sudjelovanje u odabiru/glasovanju kroz 14 dana za predložene projekte, a ne samo onima koji su nazočili radionici, javnoj raspravi ili slično”.
Ističu i kako su jedini grad koji je dobio odobrenje za autentifikaciju prilikom prijave u sustav putem NIAS-a, što ujedno predstavlja potpunu transparentnost samog procesa Participativnog budžetiranja te uz online glasovanje putem platforme građani imaju mogućnost pratiti projekte od ideje do realizacije.
Također, Grad Dubrovnik je i ranije kao i drugi gradovi u Republici Hrvatskoj provodio razne načine participacije građana te uvrštavao u Proračun Grada prijedloge gradskih kotara, mjesnih odbora ili prijedloge građana izglasane na zborovima građana. Isti su se odnosili na manje komunalne probleme i sitne popravke čija financijska komponenta nije predstavljala značajan dio Proračuna Grada.
“Uvođenjem ovakvog modela participacije putem online platforme VOX Populi, budući da se vrijednost pojedinačnih projekata kreće od 60 tisuća eura za mjesni odbor do 120 tisuća eura za gradski kotar čime ukupna vrijednost projekta doseže dva milijuna eura, Proračun u ovom slučaju za 2024. godinu značajno će biti kreiran projektima koje su odabrali građani kroz proces Participativnog budžetiranja”, navode iz Odsjeka za odjele s javnostima Grada, podsjećajući i na spomenuto Participativno budžetiranje u osnovnim školama koje se provodi već četiri godine.
“Prethodno navedene komponente i model provedbe ono su što izdvaja Grad Dubrovnik u odnosu na druge gradove u procesu neposredne participacije građana u donošenju odluka o raspodjeli dijela javnih sredstava”, zaključuju.
Ideja s ljevice
Inače, praksa participativnog budžetiranja provedena je prvi put 1989. godine u brazilskom gradu Porto Alegreu kada je lokalnu vlast preuzela lijeva Radnička stranka, sve s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti među gradskim četvrtima.
Nakon toga, participativno budžetiranje širi se Brazilom i Južnom Amerikom, a 2001. godine, nakon održavanja Prvog socijalnog foruma u Porto Allegreu, i na ostale kontinente.
Prema podacima iz 2019. godine, na globalnoj razini provodi se više od 11.000 projekata participativnog budžetiranja (1,2).
