Unazad mjesec dana u Hrvatskom se javnom prostoru pojavilo više različitih tvrdnji o broju liječnika u Hrvatskoj.
Govoreći o dostupnosti zdravstvene zaštite, saborski zastupnik Mosta Božo Petrov nedavno je izjavio kako se u Hrvatskoj svaki mjesec izgubi od dvije do deset ambulanti obiteljske medicine (1, 2).
“Iz mjeseca u mjesec od 2 do 10 ambulanti obiteljske medicine se gasi, u najboljem slučaju imat ćemo 20 ambulanti manje za godinu dana, a u najgorem slučaju preko 100 ambulanti manje” rekao je Petrov na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru.
Tom je prilikom upozorio da, prema analizi Državnog ureda za reviziju, nedostaju 283 ordinacije obiteljske medicine, a budući da svaka ordinacija pokriva oko 1 800 pacijenata, Petrov je došao do brojke od 510 tisuća građana koji nemaju svog izabranog obiteljskog liječnika.
Član Savjeta za zdravstvo Mosta Ivan Bekavac nadovezao se te napomenuo da milijun žena nema svog izabranog ginekologa, dok 250 tisuća djece nemaju izabranog pedijatra.
S druge strane, premijer Andrej Plenković nedavno se u svom govoru u Hrvatskom saboru pohvalio modernizacijom zdravstva.
“Ukupan broj liječnika u sustavu zdravstva povećan je za 20 posto, a broj medicinskih sestara i tehničara povećan je za 12,7 posto”, rekao je Andrej Plenković.
Odlučili smo provjeriti koliko je točnosti u navedenim tvrdnjama.
Izvješće Državnog ureda za reviziju
Izvješće Državnog ureda za reviziju na koje se poziva Petrov objavljeno je ove godine te je pokazalo da je broj timova u djelatnostima obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije nedovoljan te da postoji nejednaka dostupnost i prosječna opterećenost timova po županijama.
Prema stanju popunjenosti Mreže u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koncem 2021. u djelatnosti obiteljske medicine nedostaje 116 timova (potrebno 2 452 tima, ugovoreno 2 336 timova, uključujući 90 timova bez nositelja), u djelatnosti zdravstvene zaštite žena nedostaje 57 timova (potrebno 335, ugovoreno 278, uključujući 48 timova bez nositelja) i u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece nedostaje 47 timova (potrebno 330, ugovoreno 283, uključujući 31 tim bez nositelja).
Međutim, podaci o broju ugovorenih usluga iz izvješća Državne revizije odnose se na prosinac 2021. godine. Situacija se u međuvremenu pogoršala, što pokazuju i brojke iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, baze Hrvatske liječničke komore koja integrira podatke iz HZMO-a, HZZO-a i Ministarstva zdravstva.
U odnosu na kraj 2021. godine, u 2023. godini nedostaje više timova do popunjenosti mreže te timova bez nositelja. Tako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sada nedostaje 266 liječnika obiteljske medicine, 105 ginekologa te 84 pedijatara.
Timovi bez nositelja
U analizi Državnog ureda za reviziju nismo uspjeli pronaći podatak koji Petrov iznosi, a to je da nedostaju 283 ambulante obiteljske medicine, već samo da koncem 2021. godine nedostaje 116 timova obiteljske medicine te da je 90 timova bez nositelja (s tim da se taj broj povećao u 2023. pa ih tako sada, prema najnovijim informacijama, nedostaje 138). Nadalje, standardni broj koji pokriva ordinacija opće medicine je 1 700, a ne 1 800, kako je naveo Petrov.
Međutim, broj liječnika koji nedostaje računa se tako da se broju timova koji nedostaje zbroji i broj timova bez nositelja. Naime, u situaciji kada nositelj tima u ordinaciji obiteljske medicine prestane s radom zbog odlaska na drugo radno mjesto ili u mirovinu, do zapošljavanja novog nositelja tima ugovarani su timovi bez nositelja u kojima su radili naizmjenično liječnici doma zdravlja po utvrđenom rasporedu, liječnici druge zdravstvene ustanove temeljem ugovora o poslovnoj suradnji, stranci s privremenom radnom dozvolom ili bivši koncesionari i nakon odlaska u mirovinu na pola ili puno radno vrijeme po odluci ministra.
Drugim riječima, ako liječnik obiteljske medicine ode u mirovinu, to ne znači da se ambulanta zatvara te da pacijenti navedenog doktora ostaju bez primarne zdravstvene zaštite, već samo da ta ambulanta, odnosno tim, nema stalno zaposlenog liječnika obiteljske medicine, odnosno nositelja tima.
Nekad se ambulante gase i radi optimizacije. Tako su u zagrebačkom Domu zdravlja Centar početkom godine ukinute četiri ordinacije koje su u prosjeku imale po 730 pacijenata. Budući da je optimalan ukupan broj pacijenata po ordinaciji obiteljske medicine iznosi 1 700, a maksimalni 2 100, pacijenti navedenih ambulanti preusmjereni su u slobodne obližnje ambulante (Tportal).
U tom kontekstu, Petrov je “blizu” s računicom oko broja liječnika koji nedostaju do popunjenosti mreže, međutim, nije precizan kada govori o broju građana bez izabranog obiteljskog liječnika, pedijatra ili ginekologa.
Brojke HZZO-a
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kažu da brojke koje su iznijeli članovi Mosta nisu točne.
Navode primjer djece mlađe od sedam godina kojih je u bazi HZZO-a evidentirano 251 704, dok je za ugovorne pedijatre opredijeljeno 227 944 djece mlađe od sedam godina. Razliku od 23 760 djece mlađe od sedam godina, kažu u HZZO, ne čine neopredijeljena djeca, odnosno, djeca bez izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite. Ta su djeca opredijeljena za timove ugovorene u djelatnosti obiteljske medicine.
Dodaju ipak i kako je “u bazi osiguranih osoba HZZO-a evidentirano 3 766 572 osiguranih osoba starijih od sedam godina, a za ugovorne doktore u djelatnosti obiteljske medicine je opredijeljeno 3 560 131 osigurana osoba, iz čega proizlazi da oko 200 tisuća osiguranih osoba nije opredijeljeno za timove ugovorene u djelatnosti obiteljske medicine. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti žena, ginekologa je izabralo ukupno 1 478 282 žena, dok oko 250 000 žena nema odabranog liječnika ginekologa djelatnosti PZZ”.
Ako su brojke Mostovaca i pretjerane, Petrov je u pravu kada govori o srozavanju primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, budući da je u periodu od godinu i devet mjeseci zdravstveni sustav ostao bez 23 tima u djelatnosti obiteljske medicine.
Osim toga, u narednim godinama očekuje se da će veliki broj liječnika obiteljske medicine otići u mirovinu.
Prema podacima iz Atlasa, broj obiteljskih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je 2 171, a njih 809, odnosno, 37 posto je starije od 60 godina. Sveukupno je u javnom i privatnom zdravstvu, kažu nam u HLK, 15, 8 posto liječnika starije od 60 godina.
Raste li broj liječnika?
Upravo je to činjenica koju zamagljuje Plenković u svojoj izjavi o povećanju broja liječnika.
Prema podacima Atlasa, u hrvatskom zdravstvu je u protekle tri i pol godine broj liječnika narastao za 6 posto, a u proteklih sedam godina za 12,6 posto.
Međutim, kao što se vidi iz donje tablice, riječ je o rastu koji se odnosi na privatno, a ne javno zdravstvo.
Broj liječnika kontinuirano raste u svim državama Europske unije i u svim razvijenim državama svijeta, najviše zbog sve većeg udjela starijeg stanovništva koje generira najveći broj zdravstvenih potreba te zbog sve razvijenije i složenije medicine.
Međutim, kako su izračunali u Komori, u usporedbi s Njemačkom u kojoj je broj liječnika u zadnjih 11 godina prosječno rastao za dva posto godišnje, Hrvatska zaostaje jer je u istom razdoblju imala prosječni godišnji rast broja liječnika od 1,5 posto.
“Činjenica da liječnici godišnje odrađuju 3 milijuna prekovremenih sati također jasno ukazuje da u Hrvatskoj nedostaje trenutno oko 2 000 liječnika. Pored toga, u Hrvatskoj nije provedena reforma bolničkog sustava ni primarne zdravstvene zaštite, kao niti hitne medicine pa su organizacijske slabosti još jedan razlog nedostatnom broju liječnika”, kažu nam u HLK.
Mirovanje sestara koje su na bolovanju ili – zaposlene izvan Hrvatske
Obratili smo se i Hrvatskoj komori medicinskih sestara (HKMS) jer nas je zanimalo govori li Plenković točne podatke kada tvrdi da je broj medicinskih sestara i tehničara skočio za 12,7 posto.
Prema njihovim podacima, Komora je krajem listopada 2013. godine brojila 34 001 članova, a krajem prošlog mjeseca 41 157, što čini rast od 21,05 posto. Međutim, u odnosu na 2013. kada je svega 4,7 posto članstva bilo u mirovanju, u 2023. je taj postotak narastao na 15 posto. Mirovanje članstva odnosi se i na one medicinske sestre koje su zaposlene izvan RH, koje su na porodiljnom, dužem bolovanju.
Iz svega navedenog može se zaključiti kako Plenković nije u krivu kada govori da je porastao broj liječnika i medicinskih sestara, ali da zamagljuje činjenično stanje budući da ignorira činjenicu da će veliki broj liječnika, naročito u javnom zdravstvu, otići u mirovinu. Osim toga, Plenković je zamijenio dvije brojke u svom govoru – postotak koji se odnosi na rast broja liječnika pripisao je rastu medicinskih sestara, te obratno.
Broj doktora po stanovniku
Prema prošlotjednom pisanju Jutarnjeg lista, doktora u Hrvatskoj ima dovoljno, ali su – loše raspoređeni. Navodeći Eurostat kao izvor za taj podatak, taj dnevni list izvještava kako podaci pokazuju da Hrvatska ima 16 083 liječnika na 3 871 833 stanovnika.
Problem je, navodi JL, u nejednakoj raspoređenosti liječnika po županijama pa samim time i u neujednačenoj dostupnosti zdravstvene zaštite, zbog čega sustav funkcionira lošije nego u većini zemalja EU.
Međutim, Jutarnji list također ne navodi da određeni broj liječnika ubrzo čeka odlazak u mirovinu, te da djelatnici zdravstvenog sustava odrađuju veliki broj prekovremenih sati.
