“Imali ste sad situaciju da se Andrej Plenković diči time kako neće dići žicu prema Bosni i Hercegovini, a njegovi zastupnici u Europskom parlamentu prije samo šest mjeseci su glasali upravo za amandman da se stavi žica na vanjske granice EU-a. Prema BiH. Čak je i Željana Zovko, koja je iz BiH, bila za taj amandman”, rekao je bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji je u nedjelju bio gost Točke na tjedan na N1 televiziji.
Rekao je to u trenutku kada se na domaćem i europskom političkom terenu ponovno zakuhava rasprava oko pitanja migracija, djelomično potaknuta strahom od terorističkih napada, situacijom na Bliskom istoku, ali i praćenjem neregularnih ulazaka u zemlju. Proteklih su tjedana hrvatski političari iz desne opozicije predlagali različita rješenja za zaustavljanje migranata i izbjeglica koji neregularnim putem ulaze na hrvatski teritorij. Zastupnik Mosta Miro Bulj najavljuje da će organizirati civilnu stražu na granici i samozaštitu od ilegalnih migranata, a predlaže, kao i ostatak njegovih stranačkih kolega, i slanje vojske duž granice s Bosnom i Hercegovinom. Na sličnom tragu bili su i političari Domovinskog pokreta, koji misle da vojska treba pomagati policiji na granicama, a protive se i izgradnji kampova za migrante.
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković u svojim javnim nastupima protivio se takvim prijedlozima. “Nema vojske na granicama, nije Hrvatska u ratu. Više od 6 000 policajaca štiti granicu, te njihove ideje ignorirajte”, rekao je u rujnu, reagirajući na Mostovu ideju.
Također, otkako je došao na premijersku funkciju uporno je ponavljao kako Hrvatska nikada neće uvesti žicu na svojim, odnosno vanjskim granicama Europske unije (1, 2, 3, 4, 5, 6). Recentnije je to ponovio prošlog mjeseca kada je Hrvatskom saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade, dok ga je oporba bučno ometala lupajući po klupama.
“U okolnostima migracijskih pritisaka, posebno smo zahvalni hrvatskim policajcima koji svakodnevno čuvaju državnu granicu, kao i vanjsku schengensku granicu Unije. Zahvaljujući njihovom angažmanu spriječen je mnogo veći broj nezakonitih prelazaka. U tom kontekstu, Hrvatska se protivi gradnji žice i ograda koje nisu djelotvorne, već je potrebno jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost te rješavati problem na izvoru”, govorio je Plenković usred buke.
Tomislav Sokol oko istoga amandmana proziva SDP
Bivši ministar Ostojić, gostujući na N1 televiziji, taj je Plenkovićev stav suprotstavio glasanju njegovih stranačkih kolega u Europskom parlamentu, tvrdeći da su prije pola godine izglasali postavljanje žice na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom. U tom intervjuu nije objasnio o čemu se točno glasalo, odnosno koji dokument i koja procedura je bila u pitanju.
Nešto više detalja dao je HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol koji je u srijedu iz Bruxellesa dao izjavu za Dnevnik N1 televizije, kada ga je novinarka zatražila da komentira tvrdnju bivšeg SDP-ovog ministra.
“Onaj amandman za koji smo mi glasali, treba ga pročitati. Tamo se nigdje ne spominje žica. Spominje se ulaganje u jačanje infrastrukture na vanjskoj granici. To su termovizijske kamere, to su dronovi, eventualno helikopteri, opremanje policije i tako dalje. Tamo se žica nigdje ne spominje. Ono što je važno kod žice, žica ne djeluje, nije efikasna. Mađarska ima žicu pa imate više migranata koji ulaze u Mađarsku nego u Hrvatsku. Apsolutno, žica se nije pokazala kao neko učinkovito sredstvo i organizirane mreže krijumčara ljudi će vrlo lako prerezati tu žicu”, rekao je Sokol.
Prozvao je i SDP jer glasanjem “protiv” nije bio za jače financiranje granične policije.
Amandman EPP-a ne navodi direktno “žicu”
Radilo se zapravo o Izvješću o općim smjernicama za pripremu proračuna EU-a za 2024. godinu. Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripadaju i HDZ-ovi europarlamentarci, predložila je izmjenu tih smjernica. Amandman na Izvješće predložio je poljski zastupnik stranke Građanska platforma (u Europskom parlamentu pripada grupaciji pučana) Janusz Lewandowski tražeći da se uvrsti točka o ulaganju Europske unije u infrastrukturu na njenim vanjskim granicama. EPP-ov amandman bio je veoma sličan zaključcima koje je Vijeće EU-a usvojilo u veljači na summitu u Bruxellesu. U tom su tekstu obećana značajna sredstva EU-a za jačanje kamera i osoblja na njenim granicama, ali bez spominjanja izravnog financiranja izgradnje zidova ili ograda.
Izvorno je u Izvješću o općim smjernicama za pripremu proračuna EU-a za 2024. godinu stajalo da je Europski parlament “izrazito zabrinut zbog načina na koji određene države članice tumače zaključke Europskog Vijeća od 9. veljače 2023., a posebno njihov stavak 23″. Taj stavak se tiče nadzora granica i prema njemu je Europska unija “odlučna u osiguravanju djelotvornog nadzora svojih vanjskih kopnenih i morskih granica”.
U prvobitnom Izvješću je stajalo i da se “proračunsko tijelo EU-a snažno protivi upotrebi bilo kakvih financijskih sredstava Unije za izgradnju ograda ili zidova na vanjskim granicama Unije te očekuje da će Komisija uskratiti svaka sredstva u tu svrhu sada i u budućnosti”. Umjesto te formulacije, prema kojoj se EU eksplicitno protivi izgradnji ograda i zidova, predložena je nova, suštinski različita.
Izmjenama koje je Lewandowski predložio pozdravljaju se zaključci Europskog Vijeća od 9. veljače 2023., a posebno njihov stavak 23, “u kojima se poziva Komisiju da odmah mobilizira znatna financijska i druga sredstva EU-a za potporu državama članicama u jačanju kapaciteta i infrastrukture za zaštitu granica, sredstava za nadzor, uključujući zračni nadzor, i opreme”.
Taj je amandman usvojen uz tijesnu razliku: 322 za i 290 protiv.
Kako je za Faktograf naveo glasnogovornik hrvatskih zastupnika EPP-a, “svi zastupnici HDZ-a podržali su taj amandman koji sadržajem prati zaključke Vijeća iz veljače 2023., dok su svi zastupnici SDP-a izričito glasovali protiv mobilizacije europskih sredstava za potporu državama članicama, uključujući Hrvatskoj, u jačanju kapaciteta i infrastrukture za zaštitu granice i sredstava za nadzor”.
SDP-ov europarlamentarac Predrag Fred Matić rekao je Faktografu da je točno da su svi europarlamentarci iz njegove stranke glasali protiv amandmana. Kako je pojasnio, oni su ga shvatili – budući da je veoma uopćeno i neprecizno formuliran – kao zeleno svjetlo za financiranje fizičkih barijera na vanjskim granicama Europske unije, uključujući i granicu s Bosnom i Hercegovinom. Prema njemu, infrastruktura za zaštitu granica može označavati bilo što, pa i žicu kojoj se Plenković izričito protivio. “Pojednostavljeno, novcem Europske unije se podiže žicu”, tvrdi Matić.
Retorički okršaji dvaju političkih rivala vezani uz “glasanje o žici” u Europskom parlamentu pojavili su se i ranije ove godine, neposredno nakon samog glasovanja.
HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler je 19. travnja na svom profilu na Twitteru (danas X-u) prozvao hrvatske socijaldemokrate da su glasanjem protiv amandmana “ponovno jeftine ideološke hirove stavili ispred sigurnosti hrvatske granice i teritorija”.
Matić je ubrzo odgovorio, predbacivši kolegama iz HDZ-a da im je objava “licemjerna”.
“Naime, oni optužuju kako SDP nije glasao da se žica za vanjske granice financira EU novcem, dok su oni glasali da se to uradi i još jednom zabili nož u leđa Plenkoviću koji je nedavno rekao da žice prema BiH neće biti”, rekao je Matić tom prilikom za Hinu.
Potom je HDZ ponovno reagirao. U priopćenju objavljenom 21. travnja 2023. godine napisali su kako su SDP-ovci “lagali na službenom partijskom Twitteru da je HDZ glasovao za žicu na vanjskoj granici EU-a”. Dodali su da se žicu u dokumentu nigdje ne spominje, a Ressler je izjavio da “granicu možemo čuvati bez žice upravo zahvaljujući EU sredstvima koja se ulažu u modernu opremu”.
Točno je da se u amandmanu ne spominje žica, odnosno ne navodi se nikakvo konkretno sredstvo kojim bi se “jačao kapacitet i infrastruktura za zaštitu granica”, ali se ne spominju izrijekom niti dronovi, termovizijske kamere ili helikopteri koje je Sokol spomenuo.
“EPP smatra da bi EU trebala financirati te ograde”
Međutim, EPP ne sakriva da su za njih fizičke barijere, poput ograda, jedna od opcija zaštite granica. Kada su objavili da je amandman o financiranju granične infrastrukture prošao, njihov je zastupnik, Jeroen Lenaers, rekao da nema migracijske politike bez zaštite i kontrole granica. “To je tako jednostavno. Ukoliko želimo biti solidarni, onda moramo uspostaviti red na našim granicama, ako treba i podizanjem ograda tamo gdje treba”, izjavio je.
Također, prije samog glasanja o spomenutom amandmanu, predsjednik EPP-a Manfred Weber, u intervjuu za talijanski Corriere della Sera, objavljenom 17. travnja 2023. godine, nije isključio mogućnost podizanja ograda na granicama EU-a. “Zidovi bi trebali biti iznimka, zadnji odgovor, ali ako nije moguće na drugi način zaustaviti ilegalnu imigraciju, onda morate biti spremni i na izgradnju ograda. Sve zemlje s vanjskom granicom su je podigle: Grčka s Turskom, Poljska i Litva s Bjelorusijom, Finska s Rusijom kada je vlada još bila socijalistička, Španjolska u Ceuti i Melilli. EPP smatra da bi EU trebala financirati te ograde jer se ne radi o zaštiti državnih, već europskih granica”, odgovorio je Weber talijanskoj novinarki koja ga je pitala zašto žele da EU financira granične barijere.
Socijaldemokrati u EP-u protiv “tvrđave Europe”
Socijaldemokrati (S&D) u Europskom parlamentu taj amandman smatrali su spornim. Priopćili su 19. travnja 2023. godine da njihova grupa odbacuje pokušaj desničarskih zastupničkih klubova da u prijedlog europskog proračuna ubace tekst kojim se omogućuje izgradnja zidova i ograda europskim novcem.
“Uz toliko problema u našem susjedstvu, moramo pronaći adekvatna rješenja za suočavanje s trenutnim izazovima. To znači pružanje potpore zemljama na prvoj liniji uz primjenu humanih i učinkovitih rješenja za zaštitu naših vanjskih granica. Pravi odgovor na izazov nalazi se u brzoj provedbi EU Pakta o migracijama i azilu. Umjesto pretvaranja EU-a u ‘tvrđavu Europu’ gradnjom zidova koji nikoga ne mogu zaštititi, trebali bismo koristiti svoj proračun za potporu našoj Uniji i susjednim zemljama u pronalaženju odgovarajućih rješenja za suočavanje s trenutačnim izazovima”, izjavio je Victor Negrescu ispred S&D-a.
Valja naglasiti da unatoč tome što je amandman EPP-a o uvođenju “znatnih financijskih i drugih sredstva EU-a za potporu državama članicama u jačanju kapaciteta i infrastrukture za zaštitu granica, sredstava za nadzor, uključujući zračni nadzor, i opreme” usvojen tijesnom većinom, cijelo Izvješće o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2024. godinu nije tada prošlo na glasovanju.
U Europi postoji preko 2 000 kilometara graničnih barijera
Europska komisija se više puta usprotivila zahtjevima da se EU sredstva iskoriste za izgradnju ograda na granici (1, 2), iako su se takve ideje pojavljivale i ranije. Primjerice, mađarski premijer Viktor Orbán 2017. godine zatražio je od EU-a da nadoknadi polovicu troškova (oko 400 milijuna eura) za ogradu koju je ta država podigla kako bi spriječila nezakonite migracije.
Fizičke barijere na vanjskim granicama Europske unije, ali i unutar samog bloka, počele su se intenzivnije postavljati nakon 2014/2015. godine kada je takozvana migrantska kriza bila na vrhuncu i kada je “Balkanskom rutom” do zemalja zapadne Europe prošlo više od milijun ljudi. Prema podacima interne službe Europskog parlamenta za istraživanje (EPRS), između 2014. i 2022. godine ukupna duljina graničnih ograda na vanjskim granicama EU-a i unutar EU/Schengenskog područja porasla je s 315 na 2 048 kilometara. Do 2022. godine bilo je ograđeno oko 13 posto vanjskih kopnenih granica EU-a.
Grčka je još 2012. godine izgradila ogradu od 12,5 kilometara na granici s Turskom u dolini rijeke Evros, a još jedna ograda na toj granici dovršena je 2021. godine. Kako je ovog proljeća najavio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, “s ili bez pomoći EU-a”, nastavit će graditi ogradu na tom potezu.
Sjeverna Makedonija je 2015. izgradila nekoliko ograda koje se protežu duž granice s Grčkom.
Godine 2014. Bugarska je duž svoje granice s Turskom postavila žilet-žicu i postupno ju nadograđivala do 2017. godine, dosegnuvši 235 kilometara duljine.
Poljska je 2021. godine uz granicu s Bjelorusijom podigla čelični zid u dužini od 186 kilometara. Barijere na granicama imaju i Estonija, Litva i Latvija, Španjolska i Francuska.
Naša susjedna zemlja, Mađarska, je između 2015. i 2017. godine izgradila 158 kilometara ograde na granici sa Srbijom i 131 na granici s Hrvatskom, stoji u izvješću EPRS-a.
Austrija je 2015. godine izgradila graničnu barijeru dugu 3,7 kilometara u blizini Spielfelda, jednog od najprometnijih prijelaza na granici sa Slovenijom.
Između 2015. i 2020. godine Slovenija je postavila gotovo 200 kilometara dugu žicu na granici s Hrvatskom. Prošle je godine počela s demontažom te ograde. Službeni Zagreb još 2015. godine zahtijevao je od Ljubljane uklanjanje žilet-žice sa svih dijelova državnog područja Republike Hrvatske, a protiv žice na granici su zajednički prosvjedovali i aktivisti iz obaju zemalja. S tim rješenjem nije bilo zadovoljno ni lokalno stanovništvo u pograničnom području. Isto tako, zabilježena su i stradanja životinja koje su se zaplela u žicu, kako onu sa slovenske, tako i s mađarske strane.
Hrvatski političari zaziru od žice na granici s BiH
Iako je hrvatski premijer neprestano isticao kako Hrvatska neće podići žicu na svojim granicama, hrvatski je granični režim godinama kritiziran zbog policijskog nasilja nad migrantima i izbjeglicama koje su dokumentirale brojne domaće i međunarodne organizacije, te novinarske istrage (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Dok u nekim članicama Europske unije postoji jasnija linija podjele između protivnika i zagovornika fizičkih barijera na granici, jer protivnici uglavnom ističu nehumanost takvog pristupa, u Hrvatskoj je to pitanje dodatno politizirano. S obzirom na to da Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom dijeli granicu dugu 1 011 kilometara, a da istovremeno u toj državi žive Hrvati koji čine jedan od tri konstitutivna naroda, političari, neovisno o političkom spektru kojemu pripadaju, godinama zaziru od ideje da te dvije zemlje budu razdvojene žicom.
Rasprava o žici na granici s Bosnom i Hercegovinom prelila se i na Hrvatski sabor kojemu je u četvrtak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podnio Izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u schengenski prostor.
