Barikade koje su osvanule u centru San Francisca uoči sastanka čelnika na vrhu Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC) od srijede, 15. do 17. studenoga, pojedini korisnici društvenih mreža povezuju (arhivirano ovdje) s konceptom 15-minutnih gradova.
Međutim, prepreke na ulicama kalifornijskog grada nemaju nikakve veze s tako često krivo tumačenom idejom francuskog arhitekta i urbanista Carlosa Morena.
Video je nastao 10. studenog, a objavio (arhivirano ovdje) ga je Darren Mark Stallcup, aktivist koji se predstavlja kao začetnik tzv. Pokreta za svjetski mir (World Peace Movement). U svojim naknadnim pojašnjenjima snimke barikada Stallcup se uopće ne referira na 15-minutne gradove, već protestira zbog “šminkanja” njegovog problemima opterećenog grada uoči APEC samita. A grad se zbog samita ubrzano čisti, farbaju se fasade i mostovi, sadi se novo drveće, trava i cvijeće.
Aktivist je ranije ove godine pokrenuo crowdfunding kampanju kako bi se preselio iz kvarta u kojemu se, kako je naveo, događa “zombi apokalipsa” uzrokovana izuzetno adiktivnim opioidnim analgetikom fentanilom te drugim drogama. Žalio se što se mora boriti s provalnicima, što ne može hodati ulicom od beskućničkih šatora te što mora hodati “preko leševa i igli”.
Društveni jaz
San Francisco je već dulje vrijeme na glasu kao jedna od najupečatljivijih svjetskih razglednica društvene nejednakosti. S jedne strane, sjedište je tehnoloških divova, najbogatijih tvrtki današnjice, a s druge ima jednu od najvećih populacija beskućnika, među kojima su brojni ovisnici te osobe s mentalnim oboljenjima. Kriza je tako raširena da se na simbolu grada, mostu Golden Gate čija je izgradnja koštala nešto više od 700 milijuna dolara s uračunatom inflacijom [1, 2], već godinama gradi mreža protiv samoubojstva, u koju je uloženo 400 milijuna dolara.
I ti beskućnici su na udaru aktualnog čišćenja ulica grada.
Kako izvještava LA Times, u prosincu 2022. je savezni sudac privremeno blokirao mogućnost grada da uklanja pojedine beskućničke kampove bez da protjeranim ljudima ustupi alternativno sklonište. Sudski nalog proizašao je iz tužbe iz 2022. koju je Koalicija za beskućništvo podnijela protiv San Francisca. Grad je optužen za protjerivanje i uništavanje imovine beskućnika samo kako bi se “uklonili vidljivi znakovi beskućništva”. No, San Franciscu je i dalje dopušteno raščišćavanje ulica zbog privremenog čišćenja ulica, hitnih slučajeva, zdravstvenih i sigurnosnih razloga.
Protesti su već počeli
A APEC samit je najveće gostovanje svjetskih vođa u San Franciscu još od 1945. godine, kada su se ondje okupili predstavnici 50 zemalja da bi potpisali povelju kojom su osnovani Ujedinjeni narodi. Prisustvovat će mu čelnici najmoćnijih zemalja današnjice, uključujući predsjednike SAD-a i Kine, Joea Bidena i Xija Jinpinga. Time se San Francisco može pozivati na sigurnosne razloge, kao i u slučaju postavljanja barikada te privremenog zatvaranja dijela ulica i za cestovni promet.
Policija očekuje brojne prosvjede tijekom sljedećeg tjedna u APEC-u, pogotovo u vrijeme sastanka Bidena i Jinpinga. Protesti su počeli već u nedjelju, kada su tisuće ljudi na ulicama tražile prestanak izraelskog neselektivnog bombardiranja Gaze (Reuters). Dijelom će demonstracije zahtijevati ekonomske i ekološke promjene, izražavati protivljenje naftnoj industriji, ali i pozivati na zaštitu prava radnika i imigranata.
Što je 15-minutni grad?
Ideja 15-minutnog grada se može sažeti kao život, učenje i rad u neposrednoj blizini doma. Posao, trgovine, zdravstvena njega, obrazovanje i slobodno vrijeme bili bi unutar kratke šetnje ili vožnje od vaše kuće.
Carlos Moreno, 63-godišnji profesor na Sveučilištu u Parizu 1 Panthéon-Sorbonne, imao je mirnu karijeru sve dok se taj izraz nije počeo širiti među osobama koje šire paniku oko mjera za suzbijanje klimatske krize te online forumima poput QAnona. Od tada neprestano prima prijetnje smrću.
No, 15-minutni grad samo je nastavak razvoja starih zamisli o urbanističkom razvoju gradova koji su nosili različite nazive. Početkom 20. stoljeća je tako postojao koncept “kvartovskih jedinica” i “vrtnih gradova“, šezdesetih godina je to bio “novi urbanizam“. Nekoliko desetljeća kasnije slična rješenja su nazivana gradovima koje se može prehodati (walkable cities) i četvrti s malo prometa (low traffic neighborhoods ili LTNs).
Iako je relativno malen, širok je i dug 11-ak kilometara, San Francisco nije “15-minutni grad”. Mogao bi to postati, ali ne dodavanjem nekoliko ograda.
Zaključno, netočnim označavamo status u kojem se postavljenje ograde u San Franciscu uoči sastanka čelnika na vrhu Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje povezuje s urbanističkim konceptom 15-minutnog grada jer jedno s drugim nema nikakve veze.
