Želi li Vlada ostvariti najavu da se s prvim danom 2024. godine uvede inkluzivni dodatak, konačni prijedlog zakona kojim se to pravo regulira pred saborske zastupnike treba stići do 15. prosinca kada se zaključuje jesensko zasjedanje Sabora. Unatoč brojnim kritikama, posebno iz oporbenih redova, saborski zastupnici su zakonskom prijedlogu u prvom čitanju dali zeleno svjetlo izglasavši ga sa 100 glasova „za“ i 19 „suzdržanih“. Inkluzivni dodatak objedinit će četiri postojeća prava iz sustava socijalne skrbi koja mogu koristiti osobe s invaliditetom.
U Hrvatskoj živi 657 791 osoba s invalidtetom
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Hrvatskoj živi 657 791 osoba s invaliditetom. Riječ je o 17 posto ukupnog stanovništva zemlje. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 313 197 (ili 47,6 posto), ima 65 ili više godina života, dok je 271 334 osoba s invaliditetom (41,2 posto) u radno-aktivnoj dobi. U Hrvatskoj je početkom rujna ove godine bilo registrirano i nešto više od 73 tisuće (11,1 posto) djece s invaliditetom.
Podaci HZJZ-a kazuju kako najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U te dvije županije, navodi HZJZ, živi 29,4 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom.
„Međutim, razmotri li se koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, dolazimo do podatka da je najveći udio u Šibensko-kninskoj županiji, s time da je najviša prevalencija u dječjoj dobi u Sisačko-moslavačkoj županiji, u radno-aktivnoj dobi u Požeško-slavonskoj županiji, a u Krapinsko-zagorskoj županiji u dobi iznad 65 godina“, navodi HZJZ.
Inkluzivni dodatak objedinit će postojeća prava na osnovnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja, kao i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Osim visine naknade, jedan od većih prijepora zakonskog prijedloga je njegov 10. članak kojim se propisuje tko nema pravo na inkluzivni dodatak. Tako se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnom propisu, kao i osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika koji su to pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. godine. Oni će imati pravo na inkluzivni dodatak, ali će im on biti umanjen za iznos ostvarenog prava na pomoć i njegu.
Činjenicu da se osobi s invaliditetom kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja uskraćuje pravo na inkluzivni dodatak kritizirala je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Ona je ukazivala i na drugi oblik diskriminacije prema kojem osobe s lakšim oblicima invaliditeta u slučaju da posjeduju drugi stan ili poslovni prostor neće imati pravo na inkluzivni dodatak. Na te problematične zakonske odredbe tijekom saborske rasprave ukazivali su i predstavnici oporbenih stranaka.
Hoće li do rasprave o konačnom prijedlogu zakona Vlada olakšati upitna zakonska rješenja uskoro bi trebalo biti poznato.
Osoba koja ne prima naknade sama treba zatražiti dodatak
Uvođenje inkluzivnog dodatka, prava na koje se čeka više od desetljeća i prava kojeg je HDZ istaknuo kao predizborno obećanje još 2016. godine, ponovo je pokazalo koliko je sustav manjkav u informiranju korisnika i potencijalnih korisnika o pravima koje mogu ostvariti. U ovom slučaju s osnove osobnog invaliditeta.
Tako nam se, među ostalima, obratila čitateljica, pitajući kome se može obratiti kako bi ostvarila pravo na inkluzivni dodatak. Pritom navodi da je ona osoba s invaliditetom kojoj je „utvrđeno 90 posto oštećenja“ te do sada nije primala niti jednu naknadu.
„Kako bi se ostvarilo pravo na naknade u sustavu socijalne skrbi potrebno je obratiti se područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad na čijem području gospođa ima prebivalište, a koji će na temelju sveobuhvatnih činjenica utvrditi na koju naknadu u sustavu socijalne skrbi može ostvariti pravo“, objašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Bude li potrebno, navode, bit će upućena Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom „radi utvrđivanja stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti u svrhu priznavanja prava za koje je preduvjet određeni stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti“.
Iz resornog ministarstva podsjećaju kako se zakonskim prijedlogom o inkluzivnom dodatku propisuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, a koji se odnose na utvrđen stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti te status osobe s invaliditetom.
Tako je uređeno da pravo na inkluzivni dodatak 1., 2. i 3. razine može ostvariti odrasla osoba kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti i koja ima status osobe s invaliditetom te dijete kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti bez obzira na status osobe s invaliditetom.
Nadalje, pravo na inkluzivni dodatak 4. i 5. razine može ostvariti odrasla osoba i dijete kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti bez obzira na status osobe s invaliditetom.
Naša čitateljica je navela kako sada ne prima „nikakvu naknadu“. Iz toga proizlazi da nije korisnica prava na osobnu invalidninu niti prava na doplatak za pomoć i njegu na temelju Zakona o socijalnoj skrbi.
„U slučaju da pored tih prava iz sustava socijalne skrbi ne ostvaruje niti pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom ili pravo na doplatak za djecu, potrebno je da nakon stupanja na snagu zakona podnese zahtjev za priznavanje prava Hrvatskom zavodu za socijalni rad kako bi se u postupku utvrdilo ispunjava li navedena osoba uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak“, ističu iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Drugim riječima, naša čitateljica, kao i druge osobe koje se nalaze u istoj situaciji, nakon stupanja zakona na snagu trebaju otići u područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad kako bi regulirale svoj status, odnosno prava.
Za postojeće korisnike prevođenje naknade po službenoj dužnosti
S druge strane, osobe s invaliditetom koje sada koriste bilo koje od četiri prava koja se objedinjuju neće trebati podnositi zahtjev za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Za sve postojeće korisnike pokrenut će se, po službenoj dužnosti, postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.
Ako tijekom tog postupka bude potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti kako bi se vidjelo ispunjava li osoba uvjete, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Kako navode iz resornog ministarstva, to će se tražiti neovisno o tome je li postupak pokrenut na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
Postupak „prevođenja“ postojećih prava u inkluzivni dodatak, međutim, neće biti obavljen „preko noći“ te bi dio korisnika mogao čekati i godinu dana da se postupak provede.
