„Mi smo, u načelu, protiv lokacije u Resniku. U predizbornoj kampanji smo jasno naglasili kako zagrebački HDZ nije za lokaciju zbrinjavanja otpada u Resniku.(…) Potrebno je, znači, naći drugu zamjensku lokaciju“, ustvrdio je Mislav Herman, predsjednik zagrebačkog HDZ-a, navodeći i kako je ta stranka bila protiv kompostane u Brezovici kao i da su prostornog plana pokušali maknuti postrojenje za termičku obradu otpada u Resniku, što se nikada nije dogodilo.
Neslaganje zagrebačkog HDZ-a s lokacijom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku Herman je iznio nakon ovotjednog odrona na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševec, drugog incidenta na tom odlagalištu u nepunih mjesec dana. U odronu otpada ozlijeđeno je troje radnika zagrebačke Čistoće – jedan je teško ozlijeđen i izgubio je ruku, dok su druga dvojica zadobila lakše ozljede (1, 2, 3).
Iako Herman tvrdi kako je zagrebačkom HDZ-u bila neprihvatljiva lokacija za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku, taj stav stranka nije zastupala do lokalnih izbora 2021. godine.
Naime, zagrebački HDZ je, kao koalicijski partner Stranke rada i solidarnosti pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, u Skupštini Grada Zagreba u dva navrata svojim glasovima podupro donošenje dokumenata u kojima se upravo Resnik određuje kao zamjenska lokacija za Jakuševec kojeg treba zatvoriti i sanirati.
Točno je, međutim, da je zagrebački HDZ u kampanji za lokalne izbore 2021. godine počeo drugačije govoriti, imputirajući tako Tomislavu Tomaševiću, sadašnjem gradonačelniku Zagreba, a tadašnjem kandidatu za gradonačelnika kako je Resnik njegova ideja, a ne ideja pokojnog gradonačelnika Milana Bandića čiji je koalicijski partner bio HDZ.
O zagrebačkom HDZ-u i njegovu stavu prema izgradnji CGO-a u Resniku pisali smo i tijekom kampanje za lokalne izbore 2021. godine. Naime, i tada su predstavnici HDZ-a tvrdili kako su protiv lokacije u Resniku, imputirajući kako je to Tomaševićeva ideja. No, ta je lokacija predviđena izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Zagreba iz 2017. godine, kao i Planom gospodarenja otpadom Grada Zagreba iz 2018. godine koji su doneseni u mandatu Milana Bandića u koaliciji s HDZ-om.
“Na lokaciji Resnik planira se izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u kojem će se oporabiti otpad s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a sukladno Sporazumu o suradnji na pripremi projekta ‘Centar za gospodarenje otpadom Zagreb’ između Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom d.o.o. potpisanom 10. siječnja 2018. godine”, stoji na službenoj stranici ZCGO-a. Za izgradnju centra u Resniku predviđeno je i sufinanciranje europskim sredstvima.
Projekt izgradnje postrojenja za sortiranje (sortirnice) odvojeno prikupljenog otpada (kartona, metala, plastike, stakla i dr.) i građevine za pretovar prikupljenog biootpada Grada Zagreba i Zagrebačke županije provodi se na području Grada Zagreba, na mikrolokaciji bivšeg industrijskog kompleksa DIOKI. Grad Zagreb otkupio je zemljište od DIOKI d.d. u stečaju površine cca 10 hektara u vrijednosti od 36,5 milijuna kuna, navodi se na službenim stranicama ZCGO-a, a radovi na rušenju postojećih građevina na tom prostoru odvijali su se od srpnja 2020. godine. Iako je izgradnja sortirnice bila predviđena za 2021. godinu, to se nije zbilo.
Odustajanje od Brezovice
Plan gospodarenja otpadom prihvaćen je glasovima vladajuće većine u svibnju 2018. uz zaključak tri kluba – HDZ-a, Neovisnih za Hrvatsku i stanke Bandić Milan 365 – kojim se zadužuje gradonačelnik na pokretanje postupka izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba.
Razlozi izmjena i dopuna Prostornog plana su brisanje lokacije Obreščica (Brezovica) kao lokacije za postrojenje za obradu biootpada i lokacije Kostanjek kao lokacije za reciklažno dvorište za građevni otpad te se sukladno posebnim propisima trebalo istražiti nove alternativne lokacije namijenjene gospodarenju otpadom od županijskog i lokalnog značaja.
U travnju 2019. između Grada Zagreba, Grada Novske i Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom potpisan je Sporazum o suradnji na pripremi i izgradnji postrojenja za obradu odvojenoga prikupljenog biootpada u Poduzetničkoj zoni Novska. Taj je sporazum pokojni Bandić potpisao s Marinom Piletićem, tadašnjim gradonačelnikom Novske, a današnjim ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Nakon pobune stanovnika, Novska je od projekta odustala (1, 2, 3).
Centri za gospodarenje otpadom
Hrvatska se ulaskom u Europsku uniju obvezala da će do kraja 2018. godine izgraditi cjelovit sustav gospodarenja otpadom, što je podrazumijevalo i izgradnju niza Centara za gospodarenje otpadom. Prvotni plan je bio izgradnja 13 centara za gospodarenje otpadom koji bi se dijelom financirali EU sredstvima. No, taj je posao kaskao, a u međuvremenu je Planovima donesenim 2017. godine predviđeno građenje 11 umjesto 13 centara za gospodarenje otpadom.
Do danas su izgrađena i stavljena u funkciju samo dva od 11 planiranih centara za gospodarenje otpadom i to Marišćina i Kaštijun. U izgradnji su dva centra (Bikarac i Biljane Donje), četiri centra su odobrena za EU financiranje i u fazi su ugovaranja radova (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica), dok su preostala tri centra u fazi pripreme dokumentacije za prijavu na EU sufinanciranje (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb).
Dakle, Zagreb nije jedini grad u Hrvatskoj koji kaska u postupku izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Možemo pobijedilo obećavajući da će zatvoriti Jakuševec
Za platformu Možemo! koja vodi grad i njenog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, međutim, to nije neko opravdanje već uteg. Lokalne izbore 2021. godine dobili su na valu obećanja kako će zatvoriti odlagalište otpada Jakuševec, odnosno uvesti cjelovit sustav gospodarenja otpadom. Danas će Tomašević priznati da očekuje kako će do kraja mandata biti riješena tek projektna dokumentacija za izgradnju CGO-a u Resniku, kao i popratne studije (1, 2).
Prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, gospodarenje otpadom i građenje građevina za gospodarenje otpadom od interesa su za Republiku Hrvatsku. Zakon propisuje kako „gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša propisivanjem mjera gospodarenja otpadom“.
Provedbeno tijelo, na državnoj razini, je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Istodobno, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužno je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.
Zakon navodi i kako više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.
U lipnju 2023. Tomašević je izjavio kako nije realno da će do kraja ovog mandata zatvoriti odlagalište otpada Jakuševec, što je bilo njegovo predizborno obećanje, no poručio je da će to napraviti maksimalno do 2026. godine (1, 2).
„Promijenile su se postavke Europske komisije i odlučeno je da više ne financiraju centar za obradu miješanog otpada“, kazao je tada Tomašević, ističući kako Zagreb projekt ne može financirati sam.
„Trebamo krenuti ispočetka i spajati postojeća tri projekta u jedan. Procjene su da to košta između 300 i 400 milijuna eura”, istaknuo je Tomašević tada navodeći kako se s Ministarstvom gospodarstva razgovara o mogućnosti korištenja domaćih fondova, budući da se izrađuje Nacionalni plan gospodarenja otpadom, koji će definirati izvore financiranja.
Mjesec dana kasnije objavljen je nacionalni Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine prema kojem bi CGO Resnik, za kojeg je u tijeku priprema dokumentacije za sufinanciranje iz EU sredstava, trebao biti dovršen najkasnije do 2028. godine. To postrojenje bi trebalo biti „tri u jedan“ i u njemu bi bila sortirnica, kompostana i obrada otpada.
Grad Zagreb u prijedlogu proračuna za 2024. godinu, o kojem bi Skupština trebala odlučivati 12. prosinca, ne predviđa značajnija sredstva za rješavanje problema Jakuševca, niti se nazire plan za objedinjenu gradnju. Iz gradske uprave su predstavljajući proračun objašnjavali kako postoje tri opcije koje se razmatraju te da postoji mogućnost financiranja sredstvima Europske investicijske banke (EIB), ali o njima za sada ne žele izlaziti u javnost, kako im se ne bi podmetali klipovi. Ako se dogovor postigne, u proračun će biti uključen kroz budući rebalans.
Niti nakon drugog incidenta na odlagalištu otpada Jakuševec, Tomašević ne iznosi konkretnije informacije. Tek poziva Vladu da se što prije sastanu kako bi postigli dogovor o načinu financiranja CGO-a, navodeći da je taj razgovor i ranije tražen.
Tomašević ne želi sa Zagrebačkom županijom
Naime, još je tijekom donošenja nacionalnog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028. godine, kako zadnjih dana navodi Tomašević, grad tražio da se za CGO Resnik uvede mogućnost financiranja i iz EU sredstava, ali i da se iz projekta isključi Zagrebačka županija. Vlada je djelomično uvažila te primjedbe Zagreba, što je vidljivo i iz samog izvješća o provedenom savjetovanju. Mogućnost EU sufinanciranja je uključena, ali CGO Resnik bi i dalje bio zajednički projekt Grada Zagreba i Zagrebačke županije jer moguću promjenu Grad Zagreb nije usuglasio sa Zagrebačkom županijom.
„Ne tražim pomoć, tražim odgovor“, kazao je Tomašević koji od Vlade želi informaciju o tome s kolikim iznosom sufinanciranja iz EU sredstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zagreb može računati. No, traže i da se Zagrebačka županija isključi iz projekta.
“Okvir definira država i zato tražimo da nas se u tome bar ne opstruira makar sami financirali“, kazao je Tomašević. Ako država kaže da novca za sufinanciranje nema, onda će grad sam to financirati kreditnim sredstvima.
„I taj info tražimo već neko vrijeme“, rekao je Tomašević.
Zatvaranje odlagališta otpada na Jakuševcu o kojem se govori već dva desetljeća, i izgradnja CGO-a, dugogodišnji je politički problem. I dok Tomašević tvrdi da je o izuzimanju Zagrebačke županije razgovarao sa županom Stjepanom Kožićem (s kojim je bivša gradska vlast 2018. sklopila dogovor o zajedničkom poslu), Kožić mu odgovara kako su njima „vezane ruke“ jer su u projektu manji partner.
„Zagrebačka županija još 2013. godine imala je lokaciju za gradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Tarno u Ivanić—Gradu. Tome je prethodio niz odluka Županijske skupštine, istražnih radova, elaborata i pilot projekata. Izmijenjen je Prostorni plan Zagrebačke županije, osnovana jedinstvena komunalna tvrtka Gospodarenje otpadam Zagrebačke županije, postignut je konsenzus sa svim gradovima i općinama u Zagrebačkoj županiji, uključujući i Ivanić-Grad koji je bio spreman prihvatiti Centar za gospodarenje otpadom“, priopćio je Kožić.
No, kako navodi, početkom 2015. godine mijenja se nacionalni Plan gospodarenja otpadom prema kojem Zagrebačka županija ne može više imati svoj centar, već se treba graditi regionalni centar zajedno s Gradom Zagrebom. Taj se projekt planira i Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. -2028. godine.
„U sporazumu potpisanom 2018. godine s Gradom Zagrebom jasno stoji da će se centar nalaziti na području Zagreba, pretovarne stanice na području Zagreba i Zagrebačke županije, a 95% sredstava smo trebali povući iz EU fondova. S obzirom da smo u ovoj priči mi manji partner, mogu reći da su nam ruke vezane, iako smo više puta s gradonačelnikom Tomaševićem prokušavali razgovarati na temu otpada“, naveo je Kožić prozivajući Tomaševića da politizira te mu je sugerirao i da se primi posla.
Zagrebačka vlast na skliskom je terenu kada je u pitanju gospodarenje otpadom. Šturim informacijama o onom što rade po pitanju ispunjavanja jednog od glavnih obećanja koje ih je dovelo na vlast, uglavnom reakcijama na strašne događaje poput zadnjeg incidenta na Jakuševcu, nimalo si ne pomažu.
