Društvenim mrežama se šire netočne informacije o respiratornoj bolesti koja je trenutno prisutna u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama te u pojedinim dijelovima Europe.
“Ma, je li moguće. Nova, takozvana ‘epidemija’ Mycoplasma pneumoniae koja se također naziva ‘sindrom bijelih pluća’ uzrokovana je vakcinama protiv covida, kako je otkrio sam Pfizer. Pogledajte stranicu 37 Pfizerovog izvještaja o štetnim nuspojavama,” stoji u Facebook statusu objavljenom 2. prosinca 2023. godine (arhiviran ovdje).
Tvrdnje istog sadržaja koje se pozivaju na isti izvor, izvješće jednog od proizvođača COVID-19 cjepiva, postoje i na engleskom jeziku, a prisutne su i na drugim platformama (TikTok, Telegram, Gab, X).
O tome je 4. prosinca pisao i portal Provjeri.hr u tekstu pod naslovom “Epidemija ‘sindroma bijelih pluća’ posljedica je cijepljenja i mjera protiv covida” koji je gotovo u potpunosti preuzet s portala na engleskom jeziku The People’s Voice. Za oba je portala, Provjeri.hr (1, 2, 3, 4, 5) i The People’s Voice (1, 2, 3, 4, 5) Faktograf u nekoliko navrata utvrdio da šire netočne ili neprovjerene tvrdnje. Članak s Provjeri.hr preuzeo je i BraniteljskiPortal.ba.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Pfiserovo izvješće i ranije je pogrešno tumačeno
Dokument koji korisnici Facebooka koriste kao dokaz povezanosti cjepiva protiv COVID-19 i infekcije dišnog sustava koju uzrokuje bakterija Mycoplasma pneumoniae je Pfizerovo izvješće o podacima nadzora.
Nakon što je proizvođač COVID-19 cjepiva objavio to izvješće 2021. godine, protivnici cijepljenja su ga koristili kako bi širili tvrdnje o navodnim nuspojavama i štetnosti cjepiva. U listopadu je Faktograf netočnom ocijenio tvrdnju da je Pfizer u tom izvještaju predvidio da će milijarde ljudi širom svijeta umrijeti od mRNA cjepiva.
Stanja koja nisu nužno uzrokovana primanjem cjepiva
U ožujku prošle godine tim se izvještajem bavio i Health Feedback, svjetska mreža znanstvenika koji provjeravaju točnost tvrdnji vezanih uz medicinu i znanost. Na temelju Pfizerovog dokumenta objavljeno je više postova u kojima se tvrdilo da je cjepivo te kompanije izazvalo poduži popis ozbiljnih nuspojava, u rasponu od epilepsije preko oštećenja jetre do autoimunih bolesti.
Međutim, kako je objasnio Health Feedback, Pfizerov dokument ne pokazuje da su cjepiva uzročnik svih bolesti ili medicinskih stanja koja su u izvješću nabrojana. U tom su dokumentu samo prikupljeni podaci o događajima, tjelesnim promjenama ili zdravstvenim stanjima koji su uslijedili nakon cijepljenja, ali nisu nužno uzrokovani primanjem cjepiva. Dakle, radi se o kronologiji, a ne o kauzalitetu. Health Feedback je to dodatno pojasnio podcrtavajući razliku između “nuspojava” (eng. side effect) i “štetnih događaja” (eng. adverse event).
“Termin ‘štetni događaj’ opisuje svaki zdravstveni problem koji se pojavi nakon cijepljenja, bez obzira na to je li ga cjepivo uzrokovalo. Na primjer, zubobolja kod nekoga tko je primio cjepivo smatrala bi se štetnim događajem. Međutim, zubobolja se ne može pripisati cijepljenju. Nasuprot tome, izraz ‘nuspojava’ odnosi se samo na štetne događaje koji su uzročno povezani s cjepivom, kao što je alergijska reakcija na sastojak cjepiva,” pojašnjava Health Feedback. Na isti način i Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) razlikuje te dvije pojave.
Pfizerov dokument na koji se pozivaju autori gore spomenutih tvrdnji sadrži popis štetnih događaja nakon cijepljenja, a među njima je, između ostalih, i Mycoplasma pneumoniae. Međutim, nigdje u dokumentu ne piše da taj štetni događaj ujedno i nuspojava.
Osim toga, podaci o sastavu, primjeni i nuspojavama odobrenih COVID-19 cjepiva javno su dostupni. Među nuspojavama cjepiva Comirnaty, proizvođača BioNTech i Pfizera, nije Mycoplasma pneumoniae. Najčešće su nuspojave tog cjepiva umor, glavobolja, bol u mišićima, drhtavica, povišena tjelesna temperatura, bol u zglobovima, proljev te oteklina na mjestu ubrizgavanja. Također, ostala cjepiva koja su odobrena u Hrvatskoj (Moderna, AstraZeneca, Janssen ili Novavax) na popisu nuspojava nemaju Mycoplasmu pneumoniae.
ECDC: “Ne postoji veza između cijepljenja protiv COVID-19 i izbijanja bakterijskih infekcija s M. pneumoniae”
Da cjepiva protiv koronavirusa nisu povezana s tom bakterijskom infekcijom Faktografu je potvrdio i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
“Cjepiva djeluju tako da stimuliraju odgovor imunološkog sustava na određeni virus, bakteriju ili toksin. To stvara ‘memoriju’ u imunološkom sustavu koja omogućuje tijelu da ‘zapamti’ određeni virus, bakteriju ili toksin kako bi se moglo zaštititi od njih i spriječiti bolest koju uzrokuju. Cjepiva protiv COVID-19 ‘uče’ ljudsko tijelo kako odgovoriti na određeni virus, SARS-CoV-2, pa ne postoji veza između cijepljenja protiv COVID-19 i trenutnih izbijanja bakterijskih infekcija s M. pneumoniae. Cjepiva protiv COVID-19 ne sadrže te bakterije. Prijenos M. pneumoniae događa se respiratornim kapljicama zaražene osobe, bilo izravnim kontaktom ili preko predmeta”, stoji u odgovoru ECDC-a.
Mycoplasma Pneumoniae nije nova bolest
O toj respiratornoj bolesti – za koju mediji i dio javnosti, ali ne i zdravstvene vlasti, koriste termin “sindrom bijelih pluća” – počelo se intenzivnije pisati unazad nekoliko tjedana jer su zabilježeni slučajevi u Kini, Danskoj, Irskoj, Francuskoj, Nizozemskoj te u Sjedinjenim Američkim Državama. Mediji, kako strani, tako i domaći, o njoj su pisali kao o “tajanstvenoj bolesti” koja je nakon Kine “stigla” i u Europu (1, 2, 3, 4, 5).
Uz velik interes medija za tu bolest, društvenim mrežama počele su se širiti i dezinformacije vezane uz nju. Kako je prošlog mjeseca pisao AFP Fact Check, na Facebooku je cirkulirala fotografija za koju se lažno tvrdilo da prikazuje kupce koji žure kupiti maske za lice zbog izbijanja epidemije Mycoplasma pneumoniae. Zapravo, slika prikazuje stanovnike Hong Konga kako stoje u redu za kupnju maski u veljači 2020., tijekom prvih dana pandemije COVID-19.
Točno je da se u Kini pojavio veći broj slučajeva respiratornih oboljenja, uključujući ona uzrokovana bakterijom Mycoplasma pneumoniae, no to ne znači da su ista oboljenja koja su se pojavila u drugim dijelovima svijeta povezana s onima u Kini. Primjerice, zdravstvene vlasti u američkom Ohiu potvrdile su da porast broja slučajeva u tamošnjoj zajednici nisu povezani s klasterima iz Kine ili Europe.
Na tiskovnoj konferenciji 13. studenoga, kineske vlasti izvijestile su o porastu učestalosti respiratornih bolesti u zemlji, a to povećanje pripisale su ukidanju ograničenja vezanih uz koronavirus i kruženju poznatih patogena kao što su gripa, Mycoplasma pneumoniae, respiratorni sincicijski virus (RSV) i SARS-CoV-2. Vlasti su naglasile potrebu za pojačanim nadzorom bolesti u zdravstvenim ustanovama i društvenim okruženjima, kao i jačanjem kapaciteta zdravstvenog sustava za upravljanje pacijentima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je 22. studenog kako prati situaciju i kako je zatražila od Kine dodatne epidemiološke i kliničke informacije. Istovremeno, europski znanstvenici također veći broj slučajeva respiratornih oboljenja pripisuju popuštanju mjera koje su uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa.
Mycoplasma pneumoniae poznata već dugo vremena. Pneumonija ili upala pluća oblik je akutne bolesti dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama ili parazitima. U Sjedinjenim Američkim Državama još 1930-ih znanstvenici su izvještavali o upalama pluća koje su bile “atipične” u odnosu na karakteristike koje se obično viđaju kod upale pluća. Kod takvih bolesnika simptomi su bili blaži, ali su dulje trajali, a organizam oboljelih nije reagirao na antibiotike kojima su se inače liječile upale pluća. Znanstvenici su isprva mislili da je riječ o virusu ili gljivici, pa su odabrali naziv “mikoplazma”, što na grčkom znači “nastala od gljivica”. Na kraju su shvatili da je riječ o bakteriji sa specifičnim karakteristikama. Ta bakterija nema krutu staničnu stijenku, a ujedno i najmanji organizam sposoban samostalno živjeti i razmnožavati se.
Bakterija Mycoplasma pneumoniae obično uzrokuje blage infekcije dišnog sustava
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), bakterija Mycoplasma pneumoniae obično uzrokuje blage infekcije dišnog sustava. Ponekad te bakterije mogu uzrokovati ozbiljnije infekcije pluća koje zahtijevaju bolničko liječenje. Infekcija uzrokovana tom bakterijom širi se kontaktom, s osobe na osobu. Kad zaražena osoba kašlje ili kiše, ona stvara male respiratorne kapljice koje sadrže bakterije. Druge se osobe mogu zaraziti ako udišu te male kapljice. Stoga je i prevencija slična onoj koja se preporučuje i kod COVID-19: higijena ruku i pokrivanje usta prilikom kihanja i kašljanja.
Infekcije su najčešće su kod mlađih odraslih osoba i djece školske dobi, ali mogu pogoditi bilo koga. Epidemije Mycoplasme pneumonije javljaju se uglavnom u okruženjima u kojima se okuplja veći broj ljudi: školama, studentskim domovima, vojarnama, bolnicama ili ustanovama koje pružaju skrb određenim skupinama. Pod većim su rizikom od obolijevanja osobe koje su bolovale od respiratornih bolesti i osobe oslabljenog imuniteta. Ono što je najproblematičnije kod te bakterije jest njezina dobra otpornost na mnoge antibiotike.
Hrvatsko istraživanje iz 2013. godine
“Mycoplasma pneumoniae je najvažniji i najučestaliji uzročnik atipičnih pneumonija. Široko je rasprostranjena u čitavom svijetu i stalno prisutna u određenoj populaciji, a velike se epidemije pojavljuju svakih 4 do 6 godina,” stoji u istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2013. godine. Istraživanje je provedeno od 2009 do 2012. godine, a u tom su razdoblju 192 bolesnika (u dobi od 1 do 18 godina) testirana na najčešće bakterijske uzročnike atipičnih pneumonija. Kao najčešći uzročnik, u 70 posto ispitanika, dokazana je Mycoplasma pneumoniae. Ta je bakterija uzrokovala infekcije tijekom cijele godine, većinom u školske djece i adolescenata.
ECDC nam nije naveo koliko slučajeva Mycoplasme pneumoniae ima u Europi te u kojim su državama zabilježeni jer se o njoj u većini EU/EEA zemalja ne mora prijavljivati, “što dovodi do ograničenih dostupnih informacija u vezi s dijagnosticiranim slučajevima”. “Međutim, i dalje je važno da zemlje prate i izvješćuju o pojavi atipičnih i/ili teških oblika bolesti, dokazima rezistencije na antibiotike i naporima zdravstvenog sustava u vezi sa slučajevima M. pneumoniae kako zima napreduje i kombinirano opterećenje dišnog sustava patogeni se povećavaju”, napisali su.
Zaključno, ako postoji veza između slučajeva Mycoplasme pneumoniae i COVID-19 onda je to ukidanje ili popuštanje mjera zaštite kao što su socijalna distanca i nošenje maski. Maske sprječavaju i ulazak drugih patogena u organizam, ne samo SARS-CoV-2, a kako njihovo nošenje više nije obavezno, raste i izloženost drugim mikroorganizmima. Međutim, uzročno-posljedična povezanost između bolesti uzrokovane Mycoplasmom pneumoniae i cjepiva protiv koronavirusa ne postoji.