Ocjena točnosti

Umjesto “jednake plaće za jednak rad” cijeli niz iznimaka na koje se zakon o plaćama ne odnosi

Donošenjem jedinstvenog zakona o plaćama Vlada će ispuniti još jednu kućicu nužnu za isplatu bespovratnih sredstava iz NPOO-a.
micheile henderson (Unsplash)

„Danas imamo nered. Nekoliko smo puta tu spomenuli da imamo 2,5 tisuća različitih radnih mjesta, 567 ili 576 različitih dodataka i da s time nismo zadovoljni. Ali, s ovim prijedlogom zakona to nismo riješili. U zakonu ponovo imamo odredbe o iznimkama (…). Prema tome, ponovo smo unijeli iznimke i opet ćemo imati izmjene i dopune, i opet ćemo imati iznimke, i tako ćemo ponovo imati istu situaciju“, ustvrdila je Anka Mrak Taritaš, govoreći u ime Kluba zastupnika Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom o konačnom prijedlogu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Sabor bi u petak trebao izglasati novi zakon kojim se na jedinstven način uređuju plaće u državnoj i javnim službama i koji bi trebao proklamirati načelo „jednake plaće za jednak rad“.

Puno se desetljeće pokušava urediti jedinstveni sustav plaća u državnoj i javnim službama, bez obzira na brojne kritike u saborskoj raspravi i pozive, prvenstveno oporbe, da se zakon raspravi i u trećem čitanju, Vladi se žuri donijeti ga do kraja jesenskog zasjedanja Sabora. Naime, on je jedna od ključnih etapa za isplatu bespovratnih EU sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Zakonski prijedlog u prvom čitanju raspravljen je početkom srpnja. Do rasprave o konačnom zakonskom prijedlogu on je doživio manje izmjene koje uključuju i iznimke na koje se načelo „jednake plaće za jednak rad“ neće primjenjivati. I dok je u prvoj zakonskoj verziji stajalo kako se odredbe zakona neće primjenjivati samo na djelatne vojne osobe, kao i zaposlene u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te druge zaposlenike izaslane u inozemstvo, u konačnici je krug izuzetaka proširen.

Tako se odredbe zakona o plaćama u državnoj i javnim službama neće odnositi niti na službenike i namještenike u Uredu predsjednika RH, službenike i namještenike u Ustavnom sudu, zaposlene u sigurnosno-obavještajnom sustavu, kao i zaposlene u Državnom uredu za reviziju, Agenciji za elektroničke medije (AEM), Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo te umjetnike i zaposlenike tehnike u Hrvatskom narodnom kazalištu i Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske – Lado. Jedina zakonska odredba koja će se i na te izuzetke odnositi je odredba o osnovici za obračun plaće.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Da ni sedmi pokušaj uvođenja jedinstvenog sustava plaća po načelu „jednake plaće za jednak rad“ neće uspjeti, međutim, bilo je jasno još i prije no što je zakonski prijedlog upućen u proceduru. Naime, u svibnju je donesen novi Zakon o registru zaposlenih i centralnom obračunu plaća (COP) u državnoj službi i javnim službama. Taj je zakon trebao biti priprema za propis kojim se uređuju plaće, ali Vlada je između dvije saborske rasprave o tom propisu odustala od značajnijeg proširenja kruga obveznika čije plaće obavezno prolaze kroz COP. To je bio jasan signal da se moto „jednaka plaća za jednak rad“ neće ostvariti. Primjerice, AEM, HAKOM, HERA samo su neke od agencija koje su trebale ući u COP, ali se od toga odustalo, pa je i zakon koji regulira COP između dva čitanja promijenio naziv.

Neće biti željenog ujednačavanja plaća

Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama u primjenu će krenuti s prvim danom 2024. godine. S obzirom na niz izuzetaka na koje se zakon neće primjenjivati, njime neće biti postignuta proklamirana svrha uvođenja sustava ujednačavanja plaća u sustavu, odnosno ujednačavanja plaća za oko 2,6 tisuća različitih radnih mjesta koja su u nekim slučajevima različita samo po nazivu, ali ne i opisu poslova.

Koliko će zaposlenih u državnoj i javnim službama s novim načinom obračuna plaće biti zakinuto u odnosu na trenutnu situaciju, a koliko će ih „profitirati“ za sada nije poznato. Zna se da će službenici i namještenici biti smješteni u 16 platnih razreda u kojima će se koeficijenti za obračun plaće kretati od 1,00 (ranije 0,90) do 8,00. U te platne razrede i koeficijente valja prevesti i više od 560 dodataka na plaće koji se sada primjenjuju. No, zakon ne prati cjelovita uredba o koeficijentima iz koje bi bilo vidljivo kako će novi propis utjecati na plaće oko 237 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama.

Sindikatima je predočen tek dio „prevedenih“ koeficijenata, iako im je Vlada obećavala kako će dobiti cjelovit dokument i prije no što se propis raspravi. Cjelovite uredbe koje će regulirati koeficijente kako u državnoj tako i javnim službama tek se očekuju. One bi trebale biti donesene do ožujka 2024. godine. Ako ne bude odgoda u tom dijelu primjene, državni i javni službenici i namještenici će u travnju 2024. godine (s isplatom plaće za ožujak) znati kako su „prošli“ u novom sustavu obračuna plaća.

Vlada je, međutim, svjesna da će dio službenika i namještenika od travnja iduće godine primati nižu plaću od one koju danas prima. Stoga je predviđeno određeno prijelazno razdoblje kako bi službenici i namještenici lakše primili gubitak na plaći ili potražili novo radno mjesto.

Plaće neće pasti u izbornoj godini, nego kasnije

Naime, službenici i namještenici kojima će plaće pasti jer će za njihova radna mjesta biti utvrđeni niži koeficijenti u odnosu na sadašnje koeficijente uvećane za stalne dodatke, imat će pravo zadržati sadašnji viši koeficijent, ali najkasnije do kraja 2027. godine. Država im tako „ostavlja određeni rok u kojem mogu konzumirati povoljniji koeficijent“. Drugim riječima, plaća im neće biti smanjena u superizbornoj 2024. godini, već s odgodom.

I dok je sada u opticaju preko 560 različitih dodataka na plaće, od iduće godine službenici i namještenici mogu računati samo na šest dodataka: dodatak za radni staž (0,5 posto po godini staža), dodatak za učinkovitost rada, dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini, dodatak za policijsko zvanje, dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima te dodatke za posebne oblike rada.

Vlada je u konačnici odustala od zadržavanja dodatka kojeg primaju zaposleni koji rade na projektima EU, a što je ranije predlagala. I to je kategorija zaposlenih u državnoj i javnim službama kojoj će, kako proizlazi iz novog propisa, plaće padati s prvim danom 2025. godine.

Službenici koji rade na EU projektima, naime, sada imaju pravo na uvećanje koeficijenta do 30 posto. Poseban dodatak za rad na EU projektima uveden je zbog nedostatka ljudi u državnoj administraciji koji bi se tim poslovima bavili jer su plaće male. Država se godinama suočavala s problemom odlijeva ljudi koji su se obučili za rad s EU projektima u privatni sektor, a istodobno je Europska komisija u svojim izvješćima konstantno upozoravala na manjak administrativnih kapaciteta s kojim se Hrvatska suočava.

Problemu nedostatka ljudi i odljevu kadrova nastojalo se doskočiti uvođenjem posebnog dodatka. On sada odlazi u povijest, a službenici i namještenici mogu ga koristit dok im traje projekt, odnosno najkasnije do kraja iduće godine.

To znači da će plaće službenika i namještenika koji rade na projektima od 2025. godine biti niže i do 30 posto.

Novi sustav ocjenjivanja s odgodom

Državni službenici navikli su na redovno godišnje ocjenjivanje njihova rada. Taj će se sustav sada promijeniti, ali i proširiti i na javne službe. Sada će ocjene dobivati i zaposleni u javnim službama. No, novi sustav ocjenjivanja u primjenu kreće s odgodom, od 2025. godine, ako do tada budu pripremljeni svi provedbeni dokumenti.

„Izvrstan“, „naročito uspješan“, „uspješan“, „zadovoljava“, „ne zadovoljava“ – planirane su ocjene službenika i namještenika u državnoj i javnim službama. No, Vlada i tu uvodi izuzetke zbog „specifičnosti poslova“. U državnoj službi za policiju, u javnim službama za „pojedine javne službe“. Tako će ministar unutarnjih poslova, odnosno ministar nadležan za pojedinu javnu službu pravilnikom utvrditi posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada policijskih službenika, odnosno službenika i namještenika u pojedinoj javnoj službi.

Prve ocjene po novom sustavu tako će zaposleni u državnoj i javnim službama dobiti u 2026. godini za prethodnu godinu. Ocjena „izvrstan“ nosit će šest bodova, „naročito uspješan“ četiri, „uspješan“ dva boda, a bez bodova će ostati oni koji „zadovoljavaju“ ili ne „zadovoljavaju“. Puno je kombinacija u jednadžbi koja odgovara na pitanje kada se može očekivati rast plaće na osnovi ocjena za učinkovitost. U najboljem slučaju, prvi rast plaće od tri posto može se očekivati nakon dvije godine, pod uvjetom da je osoba dvije godine uzastopce dobila najvišu ocjenu. Naime, za prvi rast plaće potrebno je skupiti 12 bodova.

Svega 20 posto zaposlenih državnog tijela ili javne službe tijekom jedne godine može dobiti jednu od najviših ocjena. Preciznije, najviše pet posto od ukupnog broja zaposlenih u državnoj i javnim službama tijekom jedne godine može dobiti ocjenu „izvrstan“, dok najviše 15 posto zaposlenih može dobiti ocjenu „naročito uspješan“. Preostalih 80 posto bit će „uspješni“ (što im donosi dva boda) ili će bez bodova biti ocijenjeni ocjenom „zadovoljava“, odnosno „ne zadovoljava“ (posljedica te ocjene je i odlazak iz službe).

Vlada priznaje kako je dosadašnja praksa ocjenjivanja u državnoj službi pokazala da je većina ocjenjivana najboljom ocjenom. S obzirom na tu praksu, „teško je za očekivati da će se visok stupanj objektivnosti postići u novom sustavu plaća u kojemu će plaća ovisiti o ocjeni“, pa je „stoga prijeko potrebno ograničiti broj službenika koji mogu dobiti najbolje ocjene“. No, nije realno da će ograničenje u praksi dati objektive rezultate ocjenjivanja.

Donošenjem jedinstvenog zakona o plaćama Vlada će ispuniti još jednu kućicu nužnu za isplatu bespovratnih sredstava iz NPOO-a. No, on neće dovesti do toga da su službenici i namještenici jednako plaćeni za jednaku količinu rada. I dalje će se uredbama i podzakonskim aktima zakon nadopunjavati, a istodobno zakonska ograničenja će sindikatima suziti prostor za kolektivno pregovaranje.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.