“EKSKLUZIVNO Naša studija otkriva laži medija o navodno najtoplijoj godini”, naslov je članka (arhivirano ovdje) objavljenog na portalu HOP za koji je Faktograf u više navrata utvrdio da širi dezinformacije.
Članak je objavljen 9. prosinca, a prema podacima platforme CrowdTangle prikupio je 51 dijeljenje, 30 komentara i 78 ostalih reakcija.
“Uz predočenje službenih podataka DHMZ, dokazujemo da ova godina u RH nije najtoplija od kada postoje mjerenja zraka, uz medijske alarmantne naslove i primjere lažiranja meteoroloških podataka u korist globalnog zagrijavanja”, navodi se u prvoj i jedinoj rečenici u članku.
Što se sve navodi u HOP-ovoj ‘studiji’?
U nastavku autor donosi PDF dokument na 40 stranica koji naziva analizom, a sastoji se većinom od DHMZ-ovih tablica apsolutnih maksimalnih temperatura zraka i članaka iz drugih medija koji se bave temperaturama zraka i globalnim zatopljenjem.
Dokument je naslovljen sa “DA LI JE 2023. GODINA BILA NAJTOPLIJA U HRVATSKOJ OD KADA POSTOJE MJERENJA TEMPERATURE ZRAKA”, a u uvodu “analize”, navodi se sljedeće:
Povodom raznih napisa o najtoplijoj 2023. godini, pa čak i u posljednijih 125.000 godina (?), prilažem službene podatke Državnog hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ) o maksimalno izmjerenim temperaturama za navedene lokacije u Hrvatskoj, u obliku apsolutnih maksimuma dosada izmjerenih i datume kada se to dogodilo, te uporedo s tim ovogodišnje izmjerene maksimalne temperature sa datumom istih mjerenja u toplijem dijelu 2023. godine (svibanj-rujan).
Autor u nastavku donosi tablice apsolutnih maksimalnih temperatura od svibnja do lipnja 2023 i zaključuje sljedeće:
VIDLJIVO JE DA OVE 2023. GODINE NITI U JEDNOM OD NAVEDENIH MJESECI I LOKACIJA NIJE VRIJEDNOST IZMJERENE MAKSIMALNE TEMPERATURE PRELAZILA VEĆ RANIJE ZABILJEŽENE MAKSIMUME, TAKO DA SE I OVA GODINA U HRVATSKOJ NE MOŽE SMATRATI NAJTOPLIJOM OD KADA POSTOJE TAKVA MJERENJA. DAKLE I DALJE SE PLAŠE GRAĐANI HRVATSKE.
To pokazuju službeni podaci u zavodskom Meteorološkom i hidrološkom biltenu koji je mjesečna publikacija DHMZ-a.
Autor je u nastavku svoje “studije” negirao klimatske promjene i govorio o HAARP-u kojim se navodno utječe na vremenske prilike; to nije točno, kao što je Faktograf pisao u više navrata. Međutim, u ovom tekstu ćemo se zbog preglednosti usredotočiti na postupak kojim je autor “studije” zaključio da 2023. nije bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja u Hrvatskoj.
HOP-ova analiza temelji se na neodgovarajućim usporedbama
Za detaljnije pojašnjenje ove teme obratili smo se stručnjacima – voditeljici Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda Meliti Perčec Tadić te redovitom profesoru na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Branku Grisogonu.
Stručnjaci kojima smo se obratili složili su se da na temelju usporedbe maksimalne temperature izmjerene na nekoj postaji s maksimalnim temperaturama na postaji u mjesecu ne mogu iznositi zaključci poput ovoga koje iznosi autor “studije” na portalu HOP.
“Analiza objavljena na portalu HOP ne pobija tvrdnju o 2023. kao vjerojatno najtoplijoj godini otkad postoje mjerenja, jer se temelji na neodgovarajućim usporedbama”, govori za Faktograf Perčec Tadić.
“Naime, pojedini dnevni rekordi ne garantiraju da će i srednje godišnje temperature biti najviše ikada izmjerene. Tako da se analiza zasniva na usporedbama koje nisu reprezentativne”, objašnjava nam klimatologinja.
Profesor Grisogono također dodaje da se općenito analiza ekstrema ne može raditi na osnovu tablica koje autor na portalu HOP koristi u svom tekstu.
“Važno je i trajanje tzv. srednjih maksimuma temperature, itd. To je dokaz trajanja povišene topline, a ne samo apsolutni maksimum”, govori znanstvenik.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Copernicus Climate Change Service (C3S), napominje Perčec Tadić, predviđaju 2023. kao najtopliju godinu ikad zabilježenu na globalnoj razini te se radi o izvorima koji pružaju šire kontekstualne informacije i koriste opsežne globalne podatke.
Grisogono ističe da je “naziv HOP-ove ‘analize’ bombastičan”.
“Vjerojatno 2023. u Hrvatskoj neće biti rekordno topla jer je bila i relativno vlažna. Nije tu bitna samo Hrvatska, već Mediteran, Europa i cijela Zemlja. Čemu birati ‘par točaka’ na Zemlji koje ne mogu promijeniti rekordno planetarno toplu 2023. godinu”, pita se profesor.
Pitali smo voditeljicu Službe za klimatologiju DHMZ-a i kakva su njihova predviđanja za Hrvatsku, odnosno hoće li 2023. biti najtoplija godina u Hrvatskoj dosad.
“Srednje mjesečne temperature na 30-ak postaja, na kojima se provodi praćenje klime, bile su više od prosjeka razdoblja 1991.-2020., u svim mjesecima. Izuzetak je bio travanj i za jedan dio postaja svibanj. Ekstremno toplije od prosjeka bilo je na svim postajama u rujnu i listopadu”, objašnjava Perčec Tadić i dodaje da očekuju da će 2023. godina biti toplija od prosjeka, a konačni podaci bit će dostupni u siječnju 2024.
Prema našim podacima, na većini od 29 postaja na kojima pratimo temperature prilike, najtoplija je bila 2022. godina, gledajući nizove mjerenja unazad od 1961. godine, zaključuje klimatologinja.
Što se navodi u priopćenju Svjetske meteorološke organizacije?
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je u svom priopćenju objavljenom krajem studenog ove godine, koje je objavio i DHMZ, istaknula da su ove godine na globalnoj razini oboreni klimatski rekordi.
U Privremenom izvješću WMO-a o stanju globalne klime potvrđuje se da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja. Iz podataka prikupljenih do kraja listopada vidljivo je da je ove godine temperatura bila za oko 1,40 °C (uz moguće odstupanje od ±0,12 °C ) viša od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja 1850. – 1900. Ova se godina razlikuje od 2016. i 2020., koje su prethodno držale rekord kao najtoplije godine, po tome da je vrlo mala vjerojatnost da će posljednja dva mjeseca utjecati na njezin položaj na ljestvici.
Proteklih devet godina, od 2015. do 2023., bile su najtoplije u povijesti mjerenja. Događaj El Niño, koji ima zagrijavajući učinak i koji se pojavio tijekom proljeća 2023. na sjevernoj Zemljinoj polutci i ubrzano se razvio tijekom ljeta, vjerojatno će doprinijeti dodatnom porastu temperatura tijekom 2024. El Niño obično ima najveći utjecaj na globalne temperature nakon što njegov vrhunac prođe, ističe se u priopćenju.
“Razine stakleničkih plinova rekordno su visoke. Globalne temperature rekordno su visoke. Podizanje razine mora rekordno je visoko. Površina antarktičkog morskog leda rekordno je niska. Kao da slušamo zaglušujuću kakofoniju pokvarenih gramofonskih ploča koje stalno ponavljaju jedno te isto”, izjavio je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
“To nisu samo statistički podaci. Postoji opasnost da nećemo uspjeti spasiti ledenjake niti suzbiti podizanje razine mora. Klimu iz 20. stoljeća više ne možemo vratiti, ali moramo odmah djelovati kako bismo ograničili rizike od sve nepovoljnije klime u ovom stoljeću i onima koja slijede nakon njega”, dodao je.
Ekstremni vremenski uvjeti svakodnevno uništavaju ljudske živote i egzistencije, zbog čega još više dolazi do izražaja koliko je neophodno da zaštitimo sve stanovnike planeta ranim upozorenjima, rekao je glavni tajnik WMO-a.
Zaključno, studija koju je objavio portal HOP ne dokazuje da ova godina u Hrvatskoj nije bila najtoplija dosad. Naime, kako su istaknuli stručnjaci za Faktograf, analiza u kojoj se uspoređuju maksimalne temperature izmjerene na nekoj postaji s maksimalnim temperaturama na postaji u mjesecu temelji se na neodgovarajućim usporedbama. Pojedini dnevni rekordi ne garantiraju da će i srednje godišnje temperature biti najviše ikada izmjerene, stoga se analiza zasniva na usporedbama koje nisu reprezentativne.
Prema podacima DHMZ-a najtoplija godina dosad bila je 2022., a hoće li 2023. biti najtoplija godina u Hrvatskoj, sa sigurnošću će se znati u siječnju 2024.
